Atos 24
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Kootusina, nalu kandegula yokolo, Anutno woolo yeyingo ngulo sobosobo oni koleteyingo oowooyi Ananayiyas, ngundo onilo tabango oni gidalega, Yuda onilo oni gula oowooyi Tetulas, ngundo simoo balelo manggoye yolo, Nggawono (Koot) nguno mande eweloyi. Ngu oni ngu bidodo, ngundo Sisariya ulo, oni mela oo sobosobo koleteyingo nguno Pol goweyimo mande eweloyiku, ngu ewonggori.
1 Veya etei umat roun sasawar ufunamaim firis gagamin Ananias regaregah ai’in afa naatu ofafar so’obayan orot wabin Tertulus bairi hire hin Caesarea hitit. Naatu Paul ana kakafih hibow hitit gawan Felix nanamaim ubar hitin.
2 Oni mela oo sobosobo koleteyingongga, ngundo Pol negongootoni ombuwolo. Asa, ngu naluno ngu, Tetulasndo Pol goweyimo mande damoni yelo ewolo. Piliks, ge oni ulungga! Ge noole hoolooweyelowoku, ngulo noole gome bibitelo oolooteto. Longgesambi ebe oo nguya kini. Gengo ingonduduge ngu metemi gome, ngulo ge noolengo hoolooweyeloyingo ngu nenengo. Oo oowooyingga bidodo kuli ende bidodomo biyomi yeyingomu, ngu tetoyi, mete temukowolo.
2 Imaibo Paul hibai hina hirun naatu Tertulus busuruf ubar itin eo, “Felix o i gawan orot gewas so’ob wairaf, o a aiwob i gewasin bonawiyi manin maiyow tufuwamaim tama. Naatu sawar hi’afe’af iwowab maiye ata tafaram ana gewasin isan.
3 Ngundilo ngulo, noolengo nowoondonayi ngu oo ngulo geya gome mesalango ingolo, noole ese ulungga geno eteto.
3 Efan tata’amaim naatu ef tata’ane, o a merar ayiy asinaf gewasin iti isan, abiyasisir gagamin maiyow o isa.
4 Ene nondo ge ma gosigelowano. No geno mande bodaga ewelo. Gengo sumangengga ngunonggo noolengo mande ootuwoo bodaga nga mete ingo!
4 Ayu men akokok boro a veya gagamin anab, baise abifefeyani mar kafai tain inarub au tur ukwarihiwat anao inanowar.
5 Noole nga oningga nga kenootetoku, ngu ene mandeni damoni biyomi ulungga yeni tunootete. Ene mela bidodomo, Yudalo oni nowoondoye yokutuwootoni, bulibali ingolo, sanggili telo, ebe uleweloyimbolo tewonggori. Ene Yuda oni noole oni wesowoolo, gidalega oowooye Nasaretlo etenggo, ngulo tabango.
5 Iti orot i kou’obo’obowanayan, naatu wow atubob i iti orot ebimamataren, Jew sabuw hai tafaram wanawanan iti orot i ku’obo’obow kakafih temamatar, naatu kou’ay wabin Nazareth Kou’ay i’ukwarin sabuw etei ebobonawiyih.
6 Ene goobooyingo ya (Tempel) ngu sugabo teyinowelo nguya tete. Ngundilo ngulo, noolendo ngunonggo dowoowooto.
6 Naatu Tafaror Bar gagamin bisnowanowah atita’ur, imih afatum ai ofafar eo na’atube boro atibatiy.
7 Ene me onilo tabango koleteyingongga, Layisiyas, ngundo ombulo, yanggango oolengo yelo, noole kandenayimonggo andangelo yowolo.
7 Baise Baiyowayan hai orot ukwarin wabin Lisias fokarin maiyow narun e’abar giyi orot umai’imaim bosair, naatu sabuw iyab ubar hibitin iyunih baina o namaim baibatiyin isan iuwih.
8 Ngundilo yolo, Layisiyas elo, oni gengo Nggawo (Koot) teyilo ewoku, ngulo ene ge doongenggemo ngano mayeya eyi. Ngundilo tetoyi, gengombo nga oningga nga sumoo inowaku ngu, ge nga oningga nga enengo manggowoomo mande mande Nggawono (Koot) nguno etenggoku, ngu nenengo ingowa. Tetulasndo ewolo.
8 Imih o taiyuw iti orot inabibatiy boro inaso’ob sawar abisa isan aki ubar abitin boro inatita’ur.”
9 Ene mande elo yokootoyi ngu, asa, Yuda oni nguya ngu oningga ngu hooloowelo, Polya mande ebe ganagana ewonggori. Ene mande yootunolo, nga mande nga hamoo Pollo mandelo wesiyolo, Piliksno ewonggori.
9 Jew sabuw hirun hikofan ubar hitin hio, “Abisa iti orot eo i turobe.”
10 Ariya, ngu naluno, oni mela oo sobosobo ulungga koleteyingongga, ngundo kandeyibo nangge Polno tewootewootewolo. Ngulo Polndo mande damoni yelo, ngandilo ewolo. No ingooteno. Mooma oowooyingga oolengo, ge nga oni ngalo mande wilikoyunolo ooloote. Ngulo no nenengo mande geno wesiyolo ewanoku, nguno ngu, no nowoondone gome mesalango oolengo telo ingooteno.
10 Gawan orot Paul isan umanamaim iman tur tao isan, naatu Paul eo, “Ayu aso’ob kwamur moumurih maiyow o Jew sabuw hai tur ikaif. Isan imih ayu abiyasisir o namaim ayu taiyuwu ana wasfafaru’umih.
11 Ge ene sumoo yunootoyi, enengombo mande ngu etoyi, ge ngu ngandilo ingowaku ngu, no nalu kande elaya kegidembolo elaya yokolo, no Yerusalemno tunootewonoku, ngulo no Anutno yambo mande tewelo oolewono.
11 O taiyuw itita’ur kusoso’ob veya 12 na’atube i sawaraka, ayu ayen an Jerusalem atitit i God kwafirin isan.
12 No goobooyingo ya (Tempel) newendemo oluwonoku, nguno nondo oni gulaya longgeyootoole, Yuda onindo ma yeyowonggori. No simoo balelo goobooyingo ya (Tempel) newendemo ngu yombuliyootoowe, ene no ma neyowonggori. Ende newendemo nguya, no oo gula ma yombuliyowono. Hamoo oolengo kini!
12 Naatu men kafa’imo Tafaror Bar gagamin wanawanan Jew sabuw bairi agamigam hi’itu’imih, na’atube men kafa’imo Kou’ay Baremaim naatu nati bar merar gagamin wanawanamaim kakafin baimatarin isan aku’obo’obowamih.
13 Nga mandega noya etenggokungga nga, ngu damoni gula nenengo oolengo ma yootunolo etoyi, ngulo ge hamoo elo, ma ingowaku ngu!
13 Naatu abisa ayu kakafin sinaf hirouw ubar hitu teo boro men anayabin gewasin ta hinao inanowaramih.
14 Ene no nga mande nga gula geno yootunolo ewelo. Nga mandega enengombo etenggo. No Yesusno nowoondone hamoo telo, enengo damoningga ngu hamoo no ngu keyooteno. Ngundilo etoyi, yo, hamoo no ngu damoningga ngu keyootoowe, ene Yuda oni ene nowoondoyemo hamoo ma tewonggori. No noolengo osisambanayembolo Anutga nguno yambo mande ngundilo teteno. No mande bidodo mamana mandeno, ko, Anutlo ingondudu eyingo onindo nakangoyingomu, ngu bidodo keyolo, telo, no ngulo nowoondonemo hamoo telo, ko teteno.
14 Ayu iti bebeyan aorereb inanowar. Ayu i God uwai’inah hikwakwafir i boun akwakwafir naatu Ef nati i abi’ufunun isan ayu yawas boubun baimatarin hirouw teo. Naatu ayu i sawar tutufin etei Moses ana ofafaramaim naatu dinab hai Bukamaim hikikirum etei abitumatum.
15 No Anutno nowoondonemo hamoo tetoni, ngunonggo Anut sobowootoowe, oni kumooyingomu yokutuyelootoni, keda oluweloyi, ngulo no sobowooteno. Yo, oni nenengo, ko, oni biyomimu nguya Anutndo melenonggo yokutuyelowa. Yuda oni enengo nguya oo ngu sobowootenggo.
15 Naatu iti sabuw God isan nuhih fot hima tekakaif na’atube ayu auman nati not ta’imon abai ama akakaif, sabuw kakafih naatu gewasih etei boro morobone hinamisir maiye.
16 Ngulo no nalu bidodomo, nowoondone gome tunoo oolengo ingootenoku, Anut doongeyimo, ko, simoo bale doongeyemo nguya nenengo oolengo biyomi ngulo kini.
16 Imih ayu mar etei asisinaftobon God matanamaim naatu sabuw matahimaim au not etei roumutufurinamaim nama anabow.
17 No kuli mooma gidalega ende gidalegano oluwono. Kootusina, no dobooguline oowalilo kumootenggoku ngulo ingolo, no beye oo ngu yolo, hoolooweyelowelo ko mayewono. No Anutno kingo eseteweloyi, ngulo beyeni nguya yolo mayewono.
17 Kwamur moumurih maiyow ayu Jerusalem ai hamiy ufunamaim abow aremor, imih amatabir maiye anan i kabay abai sabuw yababan wairafih baibaisih isan naatu sibor auman ya’inamih ana.
18 Mayelo, no ngu koyi tewono. Ngulo no nenengo damonine ngu tetoowega, mete mesalango teni, elo, ngulo no goobooyingo ya (Tempel) newendemo oodoowe, ene nguno neyowonggo. Oni simoo bale ulungga noya ma oluwonggori. Nguno oni gulano alimbosi oo gula ma tewono.
18 Ayu iti asisinaf ana maramaim Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hitita’uru, ofafar eo na’atube kouksouwen abai yomanin a’asa’ub ufunamaim, nati’imaim sabuw rou’ay en naatu uruw auman en.
19 Ene Yuda oni Esiyano oolootenggoku, ngundo mayelo, ene noya mande moole tetoningga ngu, ene mete ngano mayeya, ge doongenggemo ngano noya mande ngu eyi.
19 Baise Jew sabuw afa Asia’ane hinan i nati’imaim, igewasin nati sabuw i mi’itube hitan o namaim, saise au kakafih afa hitasoso’ob na’at ubar hititu hitao.
20 Ene kinitetoningga ngu, ariya, nga oni ngando ene komo nondo oo biyomingga tewonoku ngu, nenengo oolengo neyowonggoku ngu, no tabango oni goobooyingomo tabango oni doongeyemo dikawonoku, ngulo geno eyi.
20 O sabuw iti tebatabat kwibatiyih ayu abisa kakafin hai kaniser (Sanhedrin) hinunuwet biyau’umaim hititita’ur boro hinao inanowar.
21 Ene no mande gulanangge, kuli no ene kewooloyemo dikalo, no ngandilo manggalu tewono. No Anutlo nowoondonemo hamoo tetenoku, ngu Anutndo oni kumooyingomu yokutuyelowaku, ngungga ngulo nangge, ene no noyolo, ye doongeyemo mayelo, etenggoku nga! Polndo ngundilolo ewolo.
21 Baise sawar ta’imon nahimaim asinaf i kakafin hirouw teo i iti. Morobone misir maiye isan abibinan hibuwu ana o namaim abat kubibabatiyu.
22 Ariya, Piliks ngu, ene Yesusno nowoondoyemo hamoo teyingo damoningga ngulo mande ngu, ene gome watayi. Ngulo ene Yuda onino ewolo. Ene komo me onilo tabango Lasiyas sobowooya oodoyiga, ene ombutoninggago, yengo mandega nga yomosiyowatolo ewolo.
22 Imaibo Felix iti Ef isan nonowar gewas ufunamaim, tur rufut au’uf nawiy. Naatu Paul iu, “Baiyowayah hai orot ukwarin Lisias nan natitabo a tur anonowar boro ana fufufun anao inanowar.”
23 Elo ngu, Piliks ene ya biyomi sobosobogakuno ewolo. Ge Pol yoya, ya biyomimo yelo ewolo. Ene ya gumi ngu ma goodoowelo. Nguno ngu, Pol enengo dobooguliyi mayelo, Pol kenolo, oo inowelo mayetoyi ngu, loogu ma yunowelo. Ene mete mayelo, Pol kenolo, oolo wenonootoni, ngu oo inolo hooloowewanggolo ewolo.
23 Naatu Felix baiyowayan orot gagamin babanamaim iu, “Paul inakif, baise baibasit initin nama naremor naatu tain tuwan baibasit initih abis nakokok na’at hinibais nama.”
24 Kootusina, nalu gidalega yokolo, Piliks baleyi oowooyi Darusila nguya ombuwoliyo. Piliks baleyi Darusila ngu Yuda balega yowolo. Ngu naluno ngu, Piliksndo Pol negongolo, ngulo mandeni ingowelo. Polndo ewolo. Yesus Kristus ngulo nowoondoyemo hamoo tetenggoku, ngulo damoni Piliksno wesiyolo ewolo.
24 Veya bai’ab na’atube ufunamaim Felix aawan Drusila hairi hina. Drusila i Jew babin, Paul isan tur iyafar na tit naatu baitumatum Jesu Keriso wanawananamaim ema’ama isan idudur hima hinowar.
25 Ngu naluno, Polndo Piliks etungolo, damoni ngandilo wesiyolo etungowolo. Anut doongeyimo damoni nenengo oluweloyi damoningga ngu; goweye gome sobowooweloyi damoni; ko, Anutndo kootusina wilikoyeloyingo naluno Nggawo (Koot) nooleno tunooteweloyi damoni; ngu damoni bidodo telo etungowolo. Ene oo ngandilo etungootoni ngu ingolo ngu, ngulo ene sosolelo, Polya ewolo. Ariya, mande mete ete. Ge ataga toonge. Kootusina nalu gula oodoni ngu, no ge ko negogelowanolo ewolo.
25 Naatu Paul ma gewasin, yawas kaifin ma gewas, yawas mutufurin ma naatu baibabatiyen gagamin God boro sabuw nabibatiyih isan bidudur Felix bir naatu eo, “O i boro inihamiyu, veya gewasin ta anab maiye boro isa tur aniyafar.”
26 Piliks ene oo gula nguya sobowoolo oluwolo. Ene Pol sobowootoni, Polndo beye inootoni ngu, ya biyomi yokolo toongeweloyi ngulo tewoongoyingo, ngulo Piliksndo sobowoote. Ngundilo ngulo, ene Pol negongootoni, enengo yano utoni, eneya suwoo suwoo mande elo ingolo oluwolo. Ene Polndo beye ma inoyingo.
26 Felix ana notamaim Paul boro kabay ta titin imaim ana tur tatubun isan mar etei eaf ena hairi tema tibidudur.
27 Piliks ngu Yuda onilo ingonduduye ingootenggoku, ngu gome ingolo, ngulo kootusina, mooma elaya yokolo, ene Pol solengootoni, ya biyomimo oluwolo. Ngu naluno nguno, Politiyas Pestas, ngundo Piliksndo ko ngu enendo yolo, nguno ko tewolo.
27 Kwamur rou’ab sasawar ufunamaim Posias Festus yen Felix ana efan bai igawan. Naatu Felix Jew sabuw baiyasisir i wabin bora’ahin isan Paul diburamaim ihamiy ma.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.