Atos 23
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs NVT
1 Ngu naluno ngu, Polndo mande wilikoyingo tabango oniku, gome gome yeyondandangelo ewolo. Ye konebane, no Anut doongeyimo endeyolo ootoolo, nenengo nowoondone ngu metemi oolengo telo, endeyolo, yade mayelo, ataga no oo biyomi gula ma ingootenolo ewolo.
1 Paulo olhou fixamente para o conselho dos líderes do povo e disse: “Irmãos, tenho vivido diante de Deus com a consciência limpa”.
2 Polndo ngundilo etoni, Anutno woolo yeyingo oni ngulo sobosobo oni ulungga, oowooyi Ananayiyas, ngundo oni Pol tanggeyimo dikayingokuno ewolo. Ngu manggowoomo uto mandega etekungga, ngu yokoni!
2 No mesmo instante, o sumo sacerdote Ananias ordenou aos que estavam perto de Paulo que lhe dessem um tapa na boca.
3 Ngundilo etoni, asa, Polndo ngu tabango oninggakuya sanggili ulungga telo ewolo. Ge ngu de sosi biyomi! Kumu nomboyimbo gowege sangani nangge metemi, ene newendemo ngu buwoo nangge! Ngulo Anutndo ge gulewa! Ge ngano bibitelo, ge mamana mande keyolo, nolo mandene wilikolo kenowelo, ene gengombo Moseslo mamana mande yombuliyolo, ge no nuleyilo ete! Elo ewolo.
3 Então Paulo lhe disse: “Deus o ferirá, seu grande hipócrita! Que espécie de juiz é o senhor, desrespeitando a lei ao mandar me agredir dessa forma?”.
4 Ngundilo etoni, oni Pol tanggeyimo dikayingokundo, enengo mande ingolo, sodedonangge gumi ewonggori. Ge mete Anutlo woolo yeyingo onilo sobosobo oni koleteyingongga nguya mande biyomi ete, bine? Elo ewonggori.
4 Os que estavam perto de Paulo lhe disseram: “Você ousa insultar o sumo sacerdote de Deus?”.
5 Ene mande ngundilo elo yokootoni ngu, asa, Polndo mande gumi ewolo. Ye konebane, ene oni Anutno woolo yeyingo onilo sobosobo oni koleteyingo, ngu no ma ingooteno. Anutlo mandeno ngu ete.
5 “Irmãos, não sabia que ele era o sumo sacerdote”, respondeu Paulo. “Pois as Escrituras dizem: ‘Não fale mal de suas autoridades’.”
6 Polndo ngu ingowolo. Tabango oni goobooyingo ngano, oni ngu gidalega ngu Sadusi, gidalega ngu Parisi watangga oolootenggo. Ngulo ngu, Polndo mande wilikoyingo tabango oni negoyelowelo, ngandilo ewolo. Ye konebane, no ngu Parisi oni, ko, no ngu Parisi oni nangoye nguya. Nondo ingootenoku, ngu oni kumoolo ko ootookoowanggoku, nondo ngu mandega ngu hamoo oolengolo ingooteno. Ngulo nondo ngu mandega ngu wesiyolo etoowe, ngu damoningga, ngulo ene ataga no noyolo, Nggawono (Koot) nguno noyetenggolo ewolo.
6 Sabendo Paulo que alguns membros do conselho dos líderes do povo eram saduceus e outros fariseus, gritou: “Irmãos, sou fariseu, como eram meus antepassados! E estou sendo julgado por causa de minha esperança na ressurreição dos mortos!”.
7 Polndo ngundilo etoni ngu, asa, ngu naluno nguno, Parisi oni ngando Sadusi oni nguya sanggili tewonggori. Ngundilo telo, goobooyingonggaku toongoolo, sungo sungo tewonggori.
7 Quando Paulo disse isso, o conselho se dividiu, fariseus contra saduceus,
8 Sadusi onindo ngandilo ewonggori. Oni kumootoyi meleyelootenggoku ngu, ko ma ootookoowanggo. Elo, ko ene gidalega nguya ingowonggori. Engel oni, Yuka nguya kinilo ingootoyi, ene Parisi onindo ngu oo ngu bidodo, hamoo, elo, ngulo nowoondoyemo hamoo tewonggori.
8 pois os saduceus afirmam não haver ressurreição, nem anjos, nem espíritos, mas os fariseus creem em todas essas coisas.
9 Ngu naluno, goobooyingomo oni nowoondoye biyomi yelo, ngulo ene meno manggalu ulungga tewonggori. Mamana mande etuyeloyingo oni gidalega, ngu Parisi oni ngundo ootookoolo, dikalo, mande yanggangolo ewonggori. Noole nga oningga nga kenootetoku ngu, ene oo biyomi gula ma teyingo. Yukangga, ngundi, Engel oningga bine, nguya mande elo ingoyingolo ewonggori.
9 Houve grande alvoroço. Alguns dos mestres da lei que eram fariseus se levantaram e começaram a discutir energicamente. “Não vemos nada de errado com este homem!”, gritavam. “Talvez um espírito ou um anjo tenha falado a ele!”
10 Ngundilo etoyi ngu, nguno enengo sanggiliyegaku yeyi, ulungga oolengo tewonggori. Ngundilo ngulo, me onilo tabango ulungga enengo koleteyingonggaku sosolelo ingowolo. Nga oni wata elayaga, ngando Pol kandeyi gide gide dowoolo, woosootoli, pitilo kumoowalo ingowolo. Ngulo, ene enengo keyimo me onikuno sodedonangge etoni, ulo, kewooloyemonggo Pol dowooya, yoya, yengo yano ooleya, ya newendemo yokoyi! Elo ewolo.
10 A discussão ficou cada vez mais violenta, e o comandante teve medo de que Paulo fosse feito em pedaços. Assim, ordenou que os soldados o retirassem à força e o levassem de volta à fortaleza.
11 Yangeni suwoono, Oo Bidodo Sembuli, ngundo Pol tanggeyimo dikalo, eneno ewolo. Nowoondoge ngu komo yanggango olini! Ge nolo mandene yanggango Yerusalemno ewoku, ngundiya nangge, Romno nguya ngundilo wesiyolo ewa. Oo Bidodo Sembuli, ngundo ngundilo ewolo.
11 Naquela noite, o Senhor apareceu a Paulo e disse: “Tenha ânimo, Paulo! Assim como você testemunhou a meu respeito aqui em Jerusalém, deve fazê-lo também em Roma”.
12 Sengetoni suwoononggo, Yuda oni gidalega gooboongoolo, mande gulananggelo gosiyolo ewonggori. Hamoo oolengo, noole Pol uleye kumoowa. Noole Pol ma uleye kumootoni ngu, noole oowali sono ngu ma newatolo ewonggori.
12 Na manhã seguinte, alguns judeus se juntaram para conspirar, jurando solenemente que não comeriam nem beberiam antes de matar Paulo.
13 Yuda oni mande gulanangge elo gosiyowonggoku, ngu onibi elaya ko gidalega nguya ko tewonggori.
13 A conspiração envolveu mais de quarenta homens.
14 Ene ngundilo telo, ngu oniku oololo, Anutno woolo yeyingo oni ngulo oni sobosobo oniku, ko, tabango oni gidalegano ewonggori. Noole mande yanggango gulanangge hamoo oolengo, elo gosiyooteto. Noole oowali sono oo ngu ma nelo ngundilo oode, oololo, Pol uleye kumootonigo, asa, ngu naluno nguno, noole ko oo newato.
14 Foram aos principais sacerdotes e aos líderes do povo e lhes disseram: “Juramos solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeremos nem beberemos antes de matar Paulo.
15 Ngundilo ngulo, ye Yuda onilo mande wilikoyingo tabango oni komo mande soweyootoyiga, me onilo tabango koleteyingongga, nguno ooloutoningga, ngundo Pol yoya, yeno ombuni. Nguno ngu, ye mete Pollo mande damoni ko etoni ingowanggo. Noole kuli yoonenengowooto. Pol yeno ma ombutoni ngu, ngu naluno nguno, ooleko nguno, noole ene uleye kumoowalo ewonggori.
15 Agora peçam, vocês e o conselho dos líderes do povo, que o comandante traga Paulo de volta ao conselho. Finjam que os senhores desejam examinar o caso com mais detalhes. Nós o mataremos no caminho”.
16 Ene Pol enengo kuwooyi nangonimbo ngu Yuda oni oole meyelo, Pol uleyi kumoowelo etoyi, enengo buliyiga, ngundo ingowolo. Pol buliyiga ngu ene ingolo, ngulo ene oololo, me onilo yano oololo, ya newendemo ulo, yeyeyi Polno ewolo. Yuda onindo oole meyelo, ge gulewelo etenggoku ngu! Elo ewolo.
16 Contudo, o sobrinho de Paulo, filho de sua irmã, soube do plano deles e foi à fortaleza contar a seu tio.
17 Ene ngundilo etoni, asa, Polndo me onilo tabango oninggano ewolo. Nga simoo kosiyiga nga yoya, me onilo tabango ulungga nguno oolouya, ene mande gula eneno ewelolo ewolo.
17 Então Paulo mandou chamar um dos oficiais romanos e disse: “Leve este rapaz ao comandante. Ele tem algo importante para lhe contar”.
18 Ngundilo etoni, ngulo me oni sobosobogakundo Pol buliyigaku yolo, me onilo tabangonggakuno oololo ewolo. Ya biyomi oni Pol, ngundo no sulenelootoni, nga simoo kosiyiga nga yolo, geno ombuteno. Ene mande gula geno eweloyimbolo mayetoni, ngulo no ene yolo ombutenolo ewolo.
18 O oficial o levou ao comandante e explicou: “O preso Paulo me chamou e pediu que eu trouxesse ao senhor este rapaz, pois ele tem algo a lhe contar”.
19 Ngundilo etoni, me onilo tabango ulungga, ngundo ngu simoo kosiyigaku kandeyimo dowoolo, sungo oololo, enesu nangge telo, sumoo inolo ewolo. Ge ndawu mandega, nono ewelo mayete? Elo ewolo.
19 O comandante tomou o rapaz pela mão e o levou à parte. “O que você quer me dizer?”, perguntou.
20 Etoni, ngu simoo kosiyiga, ngundo gumi ewolo. Yuda oni mande gulanangge, elo gosiyootenggo. Ge sumoo elo, yangeni Pol yolo, tabango oni goobooyingomo onino uwelo, ngulo ene Pol ko sumoo inolo, enengo mande damoni ingowelo, mande geno ngundilo sumoo gunowanggo. Ene oo ngundilo geno ewanggoku, ene ganagelowanggo.
20 O sobrinho de Paulo respondeu: “Alguns judeus pedirão que o senhor apresente Paulo diante da reunião do conselho amanhã, fingindo que desejam obter mais informações.
21 Ge enengo mande ngu ma keyowelo. Ngu oni gidalega ngu bidodo onibi elaya ko gidalega nguya, ngu oowali bidodo ngu loogu telo ewonggori. Ene oowali oo hamoo oolengo ma newatoku, Pol uleye kumootonigo, noole oowali ko newatolo etenggo. Ngundilo elo, ene oole meyelo oolootenggo. Ge nangge sobogelootenggoku, gedo yo, elo ewa bine, elo sobogelootenggolo ewolo.
21 Não acredite neles. Há mais de quarenta homens emboscados para matar Paulo. Juraram solenemente, sob pena de castigo divino, que não comeriam nem beberiam antes de matá-lo. Estão de prontidão, apenas esperando sua permissão”.
22 Ngundilo etoni, ariya, me onilo tabango elayagakundo, Pol buliyigaku mande yanggango inolo ewolo. Ge nono mandega eteku ngu, oni gulano ma ewelo. Ngundilo elo, ene simoo kosiyigaku suleyootoni toongewolo.
22 O comandante despediu o rapaz e o advertiu: “Não deixe ninguém saber que você me contou isso”.
23 Ariya, me onilo tabango ulungga koleteyingonggakundo, me oni sobosobo elaya negoyelootoni, ombutoli ewolo. Yali me oni onibi kande elaya 200 oni yoya; onibi kabusa ko kande elaya (70) ngu, Hos sanganimo bibitetoyiga ngu yoya; ko, oni onibi kande elayaga (200), ngundo idi, nasa, dowootoyi, ngu yoya, Pol yoya, Hos sanganimo yetoyiga, bibitetoningga ngu yoya, suwoono sa nalu kandegula gidembolo namolaya, nguno Sisariya oolouyi.
23 Então o comandante chamou dois de seus oficiais e ordenou: “Preparem duzentos soldados para partir a Cesareia hoje às nove da noite. Levem também duzentos lanceiros e setenta soldados a cavalo.
24 Ye Hos gidalega yomosiyootoyiga, Pol nguno bibitetoningga, yoya, gome sobowooya, yadega oolouya, oni mela oo sobosobo ulungga koleteyingo Piliksno oolouya, nguno yokoya ngu, asa, ye ko ombuyi! Elo ewolo.
24 Providenciem um cavalo para Paulo e levem-no em segurança ao governador Félix”.
25 Me onilo tabango ulungga oni koleteyingongga, ngundo enengo me onindo, elo yokolo ngu, ene so uyi ngandilo nakangowolo.
25 Em seguida, escreveu a seguinte carta ao governador:
26 No Koloodiyas Lasiyas, nondo nga mandega nga oni ulungga oni mela oo sobosobo ulungga Pilikslo nakangooteno. Akeyo.
26 “De Cláudio Lísias ao excelentíssimo governador Félix. Saudações.
27 Yuda onindo nga oningga nga dowoolo, uleyi kumoowelo tetoyi, ene nondo ingowonoku ngu, ene Rom oni. Ngundilo ngulo, noya me oniya ulo, kandeyemonggo woosoolo yowolo.
27 “Este homem foi capturado por alguns judeus que estavam prestes a matá-lo quando cheguei com meus soldados. Ao ser informado de que ele era cidadão romano, transferi-o para um lugar seguro.
28 No nga oningga, nga goweyimo mande etenggoku, ngulo damoni ingowelo, ngulo no yolo, tabango onilo goobooyingomo uwono.
28 Então levei-o diante do conselho supremo dos judeus para investigar o motivo das acusações.
29 Ene no kenowonoku ngu, enengo mamana mande gidalegano ene goweyi kingo sanggawelo ewonggori. Ene nga oningga nga goweyimo mande biyomi gulano, noole ene uleye kumooweloyi gula ma kenowooto. Ya biyomimo yeweloyi nguya ma kenolo ingowooto.
29 Não demorei a descobrir que ele era acusado de algo relacionado à lei religiosa, sem dúvida nada que justificasse a pena de morte ou mesmo a prisão.
30 Ataga, mande gula nono mayelo etenggo. Yuda onindo mande gulanangge elo, gosiyolo etenggo. Noole tolige windoga nga oningga nga uleyi kumoowelo tetetolo ewonggori. Ngundilo ngulo, no sodedo yewe, geno oolouteku ngu, no ngu oni eneno Nggawo (Koot) mande tetenggokuno ewano. Ene mete ge doongenggemo, enengo mande ngu yootunolo ewanggo. Ge enengo mande nga oningga ngaya etenggoku, ngu damoni mete ingo! Elo ewolo. Ngundo so uyino mande ngundilo nakangowolo.
30 Fui informado, porém, de uma conspiração para matá-lo e enviei-o de imediato ao senhor. Também informei aos acusadores que devem apresentar suas denúncias diante do senhor”.
31 Ngundilo tetoni, me onindo manggowo keyolo, Pol yolo, suwoono nangge Antipatris endemo oololo welewonggori.
31 Naquela noite, os soldados cumpriram as ordens que haviam recebido e levaram Paulo até Antipátride.
32 Sengetoni, me oniku yowoolengolo, enengo endemo ko ooloutoyi, oni hos sanganimo bibitewonggokundo nangge Pol yolo, Sisariya oolouwonggori.
32 Voltaram à fortaleza na manhã seguinte, enquanto a cavalaria prosseguiu com ele.
33 Oni hos sanganimo bibiteyingoku, yade oololo, Sisariyano tunootewonggori. Ene so uyinggaku yolo, oni mela oo sobosobo ulungga koleteyingonggaku inolo, Pol nguya yolo, ombulo, koleteyingonggaku kandeyimo yewonggori.
33 Quando chegaram a Cesareia, apresentaram Paulo e a carta ao governador Félix.
34 Asa, oni mela oo sobosobo koleteyingonggakundo so uyi kandangelo yokolo ngu, asa, ene Pol sumoo inolo ewolo. Ge ndawu mela gidalesinanggo oningga? Elo etoni, Polndo gumi ewolo. No Silisiya onilo ewolo.
34 O governador leu a carta e perguntou a Paulo de que província ele era. “Da Cilícia”, respondeu Paulo.
35 Ngundilo etoni, ariya, oni koleteyingonggakundo gumi ewolo. Oni geya mande gowegemo etenggoku mayetoyiga ngu, no gengo mande ingowano. Elo, Pol ngu Herodlo yano yokoya, gome sobowooya olini! Elo ewolo.
35 “Ouvirei seu caso pessoalmente quando seus acusadores chegarem”, disse o governador. Em seguida, ordenou que Paulo fosse mantido na prisão do palácio que Herodes havia construído.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.