Atos 17
Rawa Karo NT (RWO_KAR) vs AAI
1 Pol, Sayilas elaga yade oololo, Ampipolis endemo tunootewoliyo. Ngu endega ngu yokolo, yade oololo, Apoloniya endemo oololo, yade oololo, Tesalonayika endemo tunootewoliyo. Ngu endemo nguno, ngu Yuda onilo goobooyingo yano oluwoliyo.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Pol enengo damoni kuli goobooyingo yano teloluwoku, ngundilo nangge, goobooyingo ya newendemo ngu oni ngudodo uwolo. Nalu kundingiyi kabusagomo, ene Anutlo mande nakangoyingo, ngulo mande wesiyolo ewolo.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Pol ngundilo telo, ene Anutlo mande damoni ngu wesiyolo etuyelolo ngu, oni simoo baleno nguno ewolo. Anutndo, Yesus Kristus yeni, ombulo, ngundo ogingoyingo ulungga koolowoolo, kumoolo, ko keda ootookoowolo. Ngu Yesusga ngulo mandeni wesiyolo, yeno etenoku nga, ngu Kristus Anutndo noole ko yoyowelo sunggi yeyingo oningga ngu! Ewolo.
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Pol mande ngundilo wesiyolo etoni, Yuda simoo bale gidalega kewooloyemo, ngu mandega ngulo nowoondoyemo hamoo tewonggori. Ngulo ene Pol, Sayilas elaga keyelolo, mande ngu gome ingowonggori. Girik oni ulungga oolengo Anutno yambo mande tetenggoku ngu, ko, bale oowooyedodo oowooyingga nguya Pollo mandeni keyowonggori.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Ene Yuda tabango oniku, ngu Yuda oni nowoondoyemo hamoo tetoyi, ngu oni gidalega gula Pol Sayilas elagalo mande ingolo, nowoondoyemo hamoo tetoyi, ngu yeyolo, ngulo nowoondoye biyomi ulungga yewonggori. Ngundilo biyomi ingolo, Yudalo tabango onikundo windawinda telo, damoni biyomi tetenggoku oni ngu negoyelolo, nowoondoye yokutuwootoyi, ene sanggili mande oowooyingga elo, Pol Sayilas elaga yuleweloyimbolo tewonggori. Ngundilo tetoyi ngu, endemo oni oowooyingga nguya nowoondoye yokutuwootoyi, ngulo ene mayelo, Yesondo ya newendemo ulo, Pol, Sayilas elaga ereweyelolo, yoyolo, oolelo, oni simoo bale kandeyemo yoyetoyi wilikoyeloweloyimbolo tewonggori.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Ene elaga ngu ma yeyowonggori. Ngundilo ngulo, ene Yeson yolo, Yesuslo keyimo simoo bale gidalega yoyolo, ngu endega ngulo oni mela oo sobosobo onino enengo goobooyingomo oololo, manggalu telo ewonggori. Nga oni nga mela bidodomo damoni biyomi tetenggo. Ataga ngano noolengo endemo mayelo, oolootenggoku nga!
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 Ngundilo biyomi tetoyi, ene Yesondo yoyolo, enengo yano ulo, nguno oolootenggo. Ngu oni ngu bidodo Rom mela oni sobosobo koleteyingo Sisalo mamana mande ngu yombuliyolo, ene ngandilo etenggo. Oo bidodo sobosobo koleteyingo oni gula ooloote! Ngu oowooyi Yesus! Ewonggori.
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Ngundilo etoyi, mela oo sobosobo ulungga oni, ko, simoo bale ngu endemo oluwonggoku, ngu mandega ngu ingolo, ene soli yokoyingo ulungga telo, bulibali ingondudu oowooyingga yowonggori.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Ngundilo ngulo, Yeson, Yesuslo keyimo simoo bale ngunonggo beyelo etoyi, ngu mandega ngu uliyolo yoyokootoyi, Yeson galo sawonggori.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Ngu suwoongga, nguno ngu, Yesuslo keyimo oni simoo baledo Pol, Sayilas elaga tolige yoyolo, Beriya endemo suleyelolo yoyokowonggori. Elaga Beriya endemo oololo, ene Yuda onilo goobooyingo yano uwoliyo.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Yuda oni Beriyano oolootenggoku, ngu ene Anutlo mande keda ingolo, nowoondoyemo wilikootenggo. Ene Tesalonayikano Yuda oni oolootenggoku, ngundilo kini. Tesalonayikano, ngu Beriya oni ngu mande ingolo, ngulo gome ingowonggori. Ene suwoo suwoo, Anutlo mande kandangelo, ingolo eteliku, nguya elayaga ngulo mandeyali ngu wilikolo, Pollo mande eteku, ngu hamoo bine, ngundi kini bine, elo wilikoyelolo ingowonggori.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Ngundilo ngulo, Yuda simoo bale ulungga nowoondoyemo hamoo tewonggori. Girik simoo bale oowooyedodomu nguya nowoondoyemo hamoo tewonggori.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Kootusina, Yuda oni Tesalonayikano oolootenggoku, ngulo Pol, Beriya endemo oni simoo bale ngu Anutlo mande wesiyolo yunooteku, ene ngundilo ingolo, ngulo ene Beriya endemo oolouwonggori. Oololo, ngu endemo oni simoo bale Polndo mande elo ganaganayelolo, nowoondoye yokutuwootoyi, ngulo ngu, ene nguya nowoondoye biyomi yewonggori.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Ngundilo ngulo, Yesuslo keyimo oni, ngundo Pol yolo, enedodo wendeyino oolouwonggori. Ene Sayilas, Timooti elaga, ngu Beriya endemo oluwoliyo.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Oni Pol yolo, oolekana ulo, yade yade oololo, Atens endemo uwolo. Ngundilo utoyi ngu, asa, Polndo ngu onikuya ngandilo mande ewonggori. Ye Beriya endemo ko ooleya, Sayilas Timooti elagano mande ngandiya eyi. Yali komo sodedo nono ombuli. Polndo mande elo yokootoni, asa, onikundo Pol yokolo, Beriya nguno ko oolouwonggori.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Pol, ene Sayilas, Timooti elaga soboyelolo, Atens endemo oluwolo. Polndo ngu endega ngu kenowoku ngu, ebe ganagana anut oowooyingga oolengo oodoyi, kenolo, ngulo ene newende ngu biyomi oolengo yewolo.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Ngulo ngu, Pol goobooyingo yano ootoolo, Yuda oni, ko, Girik oni Anutno yambo mande tetoyi ngulo mandeni ingowonggori. Mandeni ingolo, ngudodo Polya longge sambi mande mandelo ingowonggori. Ngundilo tetoyi, naludodomo, Pol ene goobooyingo ya musiyomo nguya oololo, simoo bale nguno mayelo gooboongoowonggori. Nguno ngu, Polndo Anutlo mande wesiyootoni, ngudodo nguya longge sambi mande mande elo ingowonggori.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Ngu naluno, Epiguliyan onilo etuyeloyingo oni gidalega, ko, Sitowik onilo etuyeloyingo oni gidalega ngudodo Polno ombuwonggori. Ombulo, Polya mandebo nangge, elo longgeyololuwonggo. Ngu naluno, Polndo Yesuslo Mande Keda Mesalango ngu wesiyolo elo yunowolo. Ngu ngandilo: Yesus melenonggo ko keda ootookooyingo ngulo mandeni wesiyolo ewolo. Oni mandeni ingolo, ene ngulo sumoo elo ewonggori. Nga oningga ngando mande mande eteku, ngu ene ndawu mandega ewelo, ete? Ngundilo sumoo etoyi, gidalegado mande gumi ewonggori. Ene mela gidalegalo anut ngulo mande ewelo etelo ewonggori.
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Ngu onikundo, Pol yolo, tabango oni goobooyingo musiyomo oowooyi Ariyopagas, nguno oololo ewonggori. Noole gedo mande amana gula simoo baleno eteku, ngu gome wesiyolo, nooleno etoyi ingowato.
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Noole gengo mande ingootooye, ngu sungo guladilo oolengo tete. Ngulo ngu, noole ngu mandega ngu, damoni nenengo ingowelo elo ewonggori.
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Atens ende ngulo oni, ko, ende gidalegalo oni mayelo, nguno oolootenggoku, ene mande keda nga wesiyolo elo ingoweloyimbolo oluwonggori. Yo, ene mande keda ingowonggoku, ngulo kewooloyemo enengo nangge mande mande eloluwonggo. Ngu bidodo ene oo gula ma tewonggori.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Ngundilo ngulo, Pol ene tabango oni, goobooyingomo oni kewooloyemo Ariyopagas musiyomo ngu dikalo, ngunonggo Anutlo mande wesiyolo, elo ewolo. Ye Atens oni, no ye yeyootenoku, ye yambo mandelo yanggango oolengo tetenggo.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Koletelo, no yengo ende ngu bidodomo toongelo, yengo anut gabogaboyi oowooyingga oolengo oodoyi, ye nguno yambo mande tetenggoku, ngu kenowolo. Ene anut gula gabogaboyi bungomo ngu, ye nguno ngandilo nakangowonggori. Nga Anut gula noole ma ingooteto, elo nakangowonggori. No ngu Anutga ye ma ingootenggokungga ngu, ene ye kingo nguno yambo mande tewonggoku, ngulo ngangga nga nangge, nondo ataga ngulo mandeni wesiyolo, yeno eteno.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Anutndo mela oo bidodo ko melako ngano oo oolootenggoku, ngu bidodo yewolo. Ngu Anutga ngu sambo, mela ngalo Sembuli Ulungga oolengo. Ngundilo ngulo, ene goobooyingo ya oni simoo baledo yetenggoku, newendemo ma bibitelo ooloote.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Ene oo gulalo ma wenonootoni, oni kandeyebo ooga ngu yolo, ma inolo hooloowetenggo. Kini, ene enengombo oni simoo bale Yukadogo ko keda oluweloyi, ngu oo bidodo yunoote.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Anutndo osinayi gulanangge yetoni, ariya, ngunonggo simoo bale oowooyingga oolengo yeni tunootelo, mela bidodomo oolootenggo. Yo, kulimi Anutndo oni ma yeyingomo ngu naluno nangge, Anutndo oni sunggi yelo, ndawu nalunggano tunootelo, ko, enengo musiyo oluweloyi, ngulo kuli sunggi yeyunowolo.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Yo, Anutndo oni yoyeteku, ngulo damoni ngandilo: oni ene Anut erewelo ko yanggango telo oode ngu, ene mete Anut kenowa. Yo, oni ene ko ngundilo tewoongolo tewoongolo telo ngu, hamoo oolengo, ene Anut ingowa. Anut ngu ene noole gulanangge nanggemo ooloote.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Anutno nangge noole keda ootoolo, noole oololo, ombulo telo oolooteto. Ngu ngandilo: yengo ingoyingo oni gidalegado, ene kuli ene ewonggo. Noole nguya enengo simoongolo ewonggo.
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Yo, noole Anutlo simoongo oolootetoku nga! Noole ngandilo ma ingowato. Anut ngu oo yowali (Gol, Siluwa) digi oo gabogaboyi, ngundilo elo ma ingowato. Onindo kandeyebo ingondudunonggo oo kuli tewonggoku ngu, Anut elo ma ingowato.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Kulimi, Anutndo sambo, mela, oni, ngu bidodo yeyingo; ene oni ngundo gome nenengo ma ingowonggori. Ngundilo ngulo, onindo enengo kandeyebo ngu anut ebe ganagana ngulo gabogaboyi oowooyingga ngu yelo, nguno yambo mande tewonggori. Yo, ene ngundilo telo, ene gome nenengo ma ingootoyi, ngulo Anutndo oni oo tewonggoku, ngulo mande ulungga ma eyingo. Ene ataga nga ngu ende ende mela nga bidodomo, Anutndo oni simoo baleno ete. Ye komo nowoondoye yowoolengoya, nono nowoondoye hamoo yeyilo ewolo.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Anutndo ene nalu gula sunggi yeyingo, nguno ngu, ene simoo bale bidodo damoniye ngu nenengo oolengo wilikoyelowa. Yo, Anutndo oni gulanangge ngu wilikoyeloweloyi kongga ngu dowoowaku, ngu sunggi yewolo. Anutndo noole tunoo oolengo etuyelowoku ngu, hamoo oolengo, ene ngu oningga ngu, nga kongga ngalo elo sunggi yelo, ene ngandilo ewolo. Ngu oningga ngu, nondo ene melenonggo yokutuwootoowe, ko keda ootookooyingo oningga ngu! Anutndo ngundilo elo ewolo.
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Ene oni melenonggo ko ootookooyingo mandega ngu ingolo ngu, asa, oni gidalegado damoni yelo, yumooyinolo mande etoyi, ko, oni gidalegado ewonggori. Nalu gulano, noole ngu mande oo ngulo manggogemo ko ingowatolo ewonggori.
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Ngundilo etoyi, Pol, ene ngu ingolo, ngulo ene kewooloyemonggo ngu yoyokolo toongewolo.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Ene oni gidalegado Pol keyolo, endeyolo, mandeni ingolo, Yesusno nowoondoyemo hamoo tewonggori. Ende ngulo oni gula oowooyi, Dayiyonisiyas, ngu oningga ngu tabango onilo goobooyingomo oowooyi ngu Ariyopagas ngulo tabango; ngu bale gula, oowooyi ngu Damalis; oni gidalega nguya, ngundo Yesusno nowoondoyemo hamoo tewonggori.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.