Atos 27

ANUTRO MANDE KETA (RWO-RAWA) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ene kuri mande ero gosiyoro yokootoyi, noore Itali merako Rom endemo oorowuweroyi, nguro ero, ya biyomimo oni gidarega Polya soweyerootoyi, Rom oorowuweroyimboro. Enendo me oniro tabango oowooyi Yuliyas, noore ngu kandeyemo yetoyi, ngundo yoyoro oorowuweroyimboro. Ngu me oniro tabango, enendo me oni onibi kandegura (100) sobosobo oriyingo. Yuliyas me oni yanggango oowooyidodo, ngundo ngu me oni watangga oowooyidodo nguromu gura, ngundo Sisaro ya oo bidodo sobowooyingo.
1 Quando chegou a hora, zarpamos para a Itália. Paulo e muitos outros prisioneiros foram colocados sob a guarda de um oficial romano chamado Júlio, capitão do Regimento Imperial.
2 Ngu naruno, noore ngu Adaramitiyam ende nguro wanggo ngu sanganimo ooreyingo. Ngu wanggoga ngu Esiya merako wanggo uteku, nguno uwero oorowuyingo. Asa, noore oorowutooye, Aristakas oningga ngu Tesalonayika ende oni, merani ngu Masedoniya, ngundo nooreya wanggono oorero oorowuyingo.
2 Aristarco, um macedônio de Tessalônica, nos acompanhou. Partimos num navio que tinha vindo do porto de Adramítio, no litoral noroeste da província da Ásia. Estavam previstas diversas paradas em portos ao longo da costa.
3 Sengetoni suwoononggo, noore yade oororo, Sayidon endemo wanggo gosiyoyingo. Yuliyasdo muri metemi Polno ero tetoni, nguro ene Polndo mete ngu endemo uya, dobookuriyi yeyoni, ero eyingo. Ngunonggo ene ooro wenonootoni ngu, enengo dobookuriyibo inoyingo.
3 No dia seguinte, quando ancoramos em Sidom, Júlio demonstrou bondade a Paulo permitindo-lhe que desembarcasse para visitar amigos e receber ajuda material deles.
4 Asa, noore Sayidon ende yokoro, ootoogero, oorowutooye, doogo urunggado wanggo wenggeremooyingo. Wenggeremootoni, nguro noore Sayiparas meradoni, ngu kootuyisina oorowuyingo.
4 Quando partimos de lá, fomos costeando a ilha de Chipre, devido aos ventos contrários que tornavam difícil manter o rumo.
5 Arisa, noore yade oororo, Silisiya mera, Pambiliya mera nguro wendeyi ngu kewoorokuri toongooro oorowuyingo. Noore yade oororo, Mayira ende Lisiya merako nguno tunooteyingo.
5 Prosseguindo por mar aberto, passamos pelo litoral da Cilícia e da Panfília, chegando a Mirra, na província de Lícia.
6 Ngu endemo nguno uro, me oniro tabangonggaku wanggo gura kenootoni, ngu wanggoga ngu Alekisandiriyanonggo, ene Itali merakono oorowuwero teyingo. Nguro ngu, ngundo noore yoyoro, wanggono ooreyingo.
6 Ali, o oficial no comando encontrou um navio egípcio de Alexandria que estava de partida para a Itália e nos fez embarcar.
7 Arisa, noore ngu wanggoga nguwoore ememangge yade yade oororo, naru gidarega nguno kiniteyingo. Ene ko yanggango teroodoyi, noore yade yade oororo, Nayidas mera namoko tunooteyingo. Ngu naruno nguno, doogo yanggango urungga oorero, ngundo noore nenengo toongeweroyigaku ngu gosiyerootoni, nguro noore gurasinanggo sawooto. Ngundiro nguro, noore yade yade oororo, Kirit meradoni ngu kootuyisina, Salomon ende nguro mera sosowo ngu namoko oorowuyingo.
7 Navegamos vagarosamente por vários dias e, depois de muita dificuldade, nos aproximamos de Cnido. Por causa dos ventos contrários, atravessamos para Creta, acompanhando o litoral menos exposto da ilha, defronte ao cabo de Salmona.
8 Ene ko yanggango oorengo tero, noore Kirit wendeyi ngu dabemiwoore oorowuwooto. Kootuyisina, noore musiyo gura ngu wendeyi kandeyi musiyo gome, wanggo nguno gome oruweroyi. Ngu musiyonggano ngu Lasiya ende ngu namoko.
8 Costeamos a ilha com grande esforço, até que chegamos a Bons Portos, perto da cidade de Laseia.
9 Doogobo wendeyi wenggeremootoni, nguro naru oowooyingga ngu noore kuri yokoyingo. Yuda onindo oowari rogo teyingomu, ngu naru kundingiyi ngu kuri kiniteyingo. Ngundiro kinitetoni ngu, asa, Yuda oni bidodo ene gome watayi. Wendeyi biyomi oorengo yeteku naruno, nguno ngu, wendeyimo endeyoweroyi naru kini, ero ingoyingo. Ngundiro nguro, Polndo mande yanggango yunoro, ero eyingo.
9 Havíamos perdido muito tempo. As condições climáticas estavam se tornando perigosas para a navegação, pois se aproximava o fim do outono, e Paulo tratou dessa questão com os oficiais do navio.
10 Ye ingonda teyi! Ataga ngu wendeyimo doogo urungga tunooteyingo naru. Noore ataga oororo ngu, asa, noore kowuri kenowato. No kuri ingooteno. Noore oororo ngu, asa, wanggo, oo sitowi, noorengo nguya oonootewato, ero eyingo.
10 Disse ele: “Senhores, se prosseguirmos, vejo que teremos problemas adiante. Haverá grande prejuízo para o navio e para a carga, e perigo para nossa vida”.
11 Ene ngundiro etoni, me oniro tabango, wanggo dowooweroyi oni tabango, ko, wanggo nguro tabango oni, ngu bidodo Polro mandeni ngu ingootoyi, ene hamoo ma teyingo.
11 Mas o oficial encarregado dos prisioneiros deu mais ouvidos ao capitão e ao proprietário do navio que a Paulo.
12 Ngu musiyongga ngu doogo urungga, nguro wanggo oruweroyi nenengo kini. Ngundiro nguro, wanggono oniku bidodo mande guranangge, ero gosiyoro, ngu musiyongga ngu yokoro sawero, ero eyingo. Ngundiro nguro, ene saro, oororo, Piniks endemo oruwato. Nguno ngu, doogo urunggano mete oruweroyi, ero eyingo. Piniks ngu Kirit meradoni nguro wendeyi kandeyiga. Ngu musiyongga ngu doogo urunggano kombitero oruweroyi musiyo gome metemi.
12 E, uma vez que Bons Portos era uma enseada aberta, um péssimo lugar para passar o inverno, a maioria da tripulação desejava ir a Fenice, que ficava mais adiante na costa de Creta, e passar o inverno ali. Fenice era um bom porto, com abertura apenas para o sudoeste e o noroeste.
13 Sa uteku, ngu tanggeyisina doogo imakeyingo tunooteyingo. Wanggono oniku ngandiro kenoro ingoyingo. Ataga metemi, nga wendeyi gidaresina nganonggo sawato, ero ingoyingo. Ngundiro tero, ene wanggo utoyiku, wesiyoro, yoro, ene Kirit meradoni nguro wendeyi dabemi nguwoore oorowuyingo.
13 Quando um vento leve começou a soprar do sul, os marinheiros pensaram que conseguiriam chegar lá a salvo. Por isso, levantaram âncora e foram costeando Creta.
14 Naru bodaga nangge yokoro ngu, asa, ngu naruno, sono doogo yanggango urungga oorengo, ngu Kirit meradonimonggo nguno ombuyingo.
14 Mas o tempo mudou de repente, e um vento com força de furacão, chamado Nordeste, soprou sobre a ilha e nos empurrou para o mar aberto.
15 Doogobo wanggo ngu yanggango oorengo wenggeremooro, wanggo pawangoro uro, nguro ngu, ene nenengo toongeweroyi kini. Ngundiro tetoni, nguro noore ngu wendeyi songgurano nguno, kiyo awoongororiyingo.
15 Como os marinheiros não conseguiam manobrar o navio para ficar de frente para o vento, desistiram e deixaram que fosse levado pela tempestade.
16 Ngundiro tero, doogobo wenggereyerootoni, noore meradoni bodaga ngu oowooyi Kooda, ngu kootuyisina uyingo. Noore ngundiro uro, ko yanggango tero, wanggo bobodimu yowokoro, wanggo urunggaku sanganimo yoyero gosiyeroyingo.
16 Navegamos pelo lado menos exposto de uma pequena ilha chamada Cauda, onde, com muito custo, conseguimos içar para bordo o barco salva-vidas que viajava rebocado.
17 Wanggo bobodiku yowokoro, wanggo urunggaku sanganimo yemukoro ngu, asa, uto yoro, ngundo wanggo urunggakudodo yowuruyeroro, yanggango gosiyoyingo. Wanggo tabango oniku ngu ero, doogobo noorengo wanggo ngu yoro yeni, Apirika merako sagigo nguno sorero yurewa, bine ero, nguro ene sosoreyingo urungga teyingo. Ngundiro ingoro, nguro ene wanggoro uto yanggango pirumi, ngu sosowoomo nguno Ayen kowuri urungga oorooteku ngu yoro, wendeyi newendemo oorongootoyi, keredi sono newendemo oorooteku, ngu dowooyingo. Ngundo keredi dowootoni, nguno wanggoga ngu uto yanggangongga, ngundo dowootoni, kiyo pawangoro, awooyerootoni oriyingo.
17 Então os marinheiros amarraram cordas em volta do casco do navio para reforçá-lo. Temiam ser arrastados para os bancos de areia de Sirte, diante do litoral africano, por isso baixaram a âncora flutuante para desacelerar o navio e deixaram que fosse levado pelo vento.
18 Doogobo noore yanggango biyomi wenggerenggereyerootoni, ngundiro nguro, noore sosoretooye sengetoni ngundiro, ene damoni yero, sitowi dorowooyi wendeyimo uyingo.
18 No dia seguinte, como ventos com força de vendaval continuavam a castigar o navio, a tripulação começou a lançar a carga ao mar.
19 Naru kabusayiga ngu kinitetoni nguno, wanggo nguro oo nggiringgarani nguya dorowooyi wendeyino uyingo.
19 No terceiro dia, removeram até mesmo parte do equipamento do navio e o jogaram fora.
20 Naru oowooyingga biyomi, noore sa, tootu nga ma kenoyingo. Doogo urunggado noore wenggerenggereyeroro oruwo. Ngundiro nguro, noore ngandiro ma ingoyingo. Kootuyisina, mera gurano tunootewato, bine, ngundi kini bine? Kinitetoni ngu, asa, noore ngu oonootewato, ero ingoyingo.
20 A tempestade terrível prosseguiu por muitos dias, escondendo o sol e as estrelas, até que perdemos todas as esperanças.
21 Naru oowooyingga, wanggono oniku oowari ma neyingo. Nguro ngu, Polndo ootoogero, kewooroyemo dikaro eyingo. Ye noro mande ingoro ngu, asa, Kirit mera ma yokoro, ngu noore ngandiro kowuri ma kenootooye, oo sitowi nguya ma yomburiyootoowe.
21 Fazia tempo que ninguém comia. Por fim, Paulo reuniu a tripulação e disse: “Os senhores deveriam ter me dado ouvidos no princípio e não ter deixado Bons Portos. Teriam evitado todo este prejuízo e esta perda.
22 Ene no ataga yeno eteno. Ye komo nowoondoye imakeni. Ndatero nguro, ye kewooroyemo ngano oni gura ma oonootewa. Kini, wanggoga nga nangge ngu oonootewaku nga!
22 Mas tenham bom ânimo! O navio afundará, mas nenhum de vocês perderá a vida.
23 Suwoono, Anutro Engel oni, ngundo no doongenemo omburo dikayingo. Ngu Anutga nguno nangge no yambo mande tero, no enengo ko oni tero oorooteno.
23 Pois, ontem à noite, um anjo do Deus a quem pertenço e sirvo se pôs ao meu lado
24 Ngu Engel oningga, ngundo nono ngandiro ewo. Pol ge ma sosorewero. Ge komo ooroya, merako oni koreteyingo, Sisa, Kootno nguno doongeyimo dika. Ingo! Anutdo enengo sumangeni, ngundo wanggono oni oorootenggoku, ko, ge nguya ngundo gome soboyerowa, ero eyingo.
24 e disse: ‘Não tenha medo, Paulo! É preciso que você compareça diante de César. E Deus, em sua bondade, concedeu proteção a todos que navegam com você’.
25 Ngundiro nguro, ye ma sosorewero. No Anutro nowoondonemo hamoo, nguro mande oo ewoku, ngundiro nangge, komo engge tunootewa.
25 Portanto, tenham bom ânimo! Creio em Deus; tudo ocorrerá exatamente como ele disse.
26 Ene wanggoga nga ngu, yade oororo, meradoni gura nguro keredi sanganimo uro, nguno biyomi yewa, ero eyingo.
26 É necessário, porém, que sejamos impulsionados para uma ilha”.
27 Suwoo kande eraya kegidemboro namoraya nguno, wendeyi ngundo kiyo awooyeroro, yade oororo, wendeyi oowooyi Ederiyatik, nguno ngu, suwoo kewooro oorengomo ngu wanggoro ko onindo ngu ingoyingomu, ngu meradoni gura namokono mayeteto, ero ingoyingo.
27 Por volta da meia-noite, na décima quarta noite de tempestade, enquanto éramos levados de um lado para o outro no mar Adriático, os marinheiros perceberam que estávamos perto de terra firme.
28 Ngundiro nguro, ene wendeyi ooriroyi ngu rogo yowero. Ngundo onibi eraya (40 Mita) rogowoowonggoku ngu, ngundiro kenoro, yokoro, noore bodaga nguya oororo, ko ooriroyi rogowooyingo. Rogowootoyi ngu, onibiga kande eraya (30 Mita) ooriroyi rogo teyingo.
28 Lançaram a sonda e verificaram que a água tinha 37 metros de profundidade. Um pouco depois, lançaram a sonda novamente e encontraram apenas 27 metros.
29 Nguro ene sosoreyingo. Noore yade oororo, mera digidodomuno ngu sanganimo bine oorewato, ero ingoyingo. Ngundiro nguro, ene wanggo nguro dowooweroyi digi, oowooyi Anka namoraya yokootoyi uyingo. Ene mera himi sodedo sengetoni kenowero, ero nguro yemboongeyingo.
29 Temiam que, se continuássemos assim, seríamos atirados contra as rochas na praia. Por isso, lançaram quatro âncoras da parte de trás do navio e ansiavam para que o dia chegasse logo.
30 Wanggo nguro ko oniku wanggo yokoro, saweroyimboro oore ereweyingo. Ngundiro tero, ene wanggo bobodiku uto wesiyoro yokootoyi, ememangge ememangge wendeyi sanganimo uyingo. Ene ngundiro tero saweroyimboro, ene wanggoro oni sobosoboku ganayeroro, wanggo yanggango dowooweroyi Anka wesiyootoyi, ememangge ememangge wendeyimo uyingo. Ene ngundiro ganayerootenggoku, ene hamoo oorengo wanggo sosowoosina gosiyoro, nguwoore saweroyimboro teyingo.
30 Dando a entender que iriam lançar as âncoras da parte da frente, os marinheiros baixaram o barco salva-vidas, na tentativa de abandonar o navio.
31 Ene ngundiro tetoyi, Polndo oo kenoro, wanggo nguro tabango nguno, me onikuno nguya ero eyingo. Nga ko oni, ngando wanggoga nga yokoro samukootoyi ngu, ye oonootewanggo, ero eyingo.
31 Paulo, então, disse ao oficial no comando e aos soldados: “Se os marinheiros não permanecerem a bordo, vocês não conseguirão se salvar”.
32 Ngundiro nguro, me onikundo wanggo bobodi nguro utoku tootoongootoyi, wendeyino uyingo.
32 Então os soldados cortaram as cordas do barco salva-vidas e o deixaram à deriva.
33 Sengewero, mera wendooketoni, Polndo oni simoo bare bidodo mande yunoyingo. Polndo ngu oowari neyi, ero, mande ingonduduye yanggango teyunoro, ero eyingo. Naru kande eraya kegidemboro namoraya kingo yokootoni, noore kawunani nenengo ma bibiteyingo. Noore oowaringga nguya ma neyingo.
33 Enquanto amanhecia, Paulo insistiu que todos comessem. “De tão preocupados, vocês não se alimentam há duas semanas”, disse ele.
34 Arisa, ngundiro nguro, no ye yanggango mande yunooteno. Ye komo oowari gura neyi! Ngundo ngu ye yanggango yunowa. Ingoyi! Yengo tabayemo uye gura ma biyomi yewa. Kini, ye bidodo gome oruwanggoku ngu! Ero eyingo.
34 “Por favor, comam alguma coisa agora, para seu próprio bem. Pois nem um fio de cabelo de sua cabeça se perderá.”
35 Ngundiro ero, asa, ene doongeyemo oo manongoyingo gura yoro, Anutno esosootero, oosowooro damoni yero neyingo.
35 Em seguida, tomou um pão, deu graças a Deus na presença de todos, partiu-o em pedaços e comeu.
36 Ngundiro tetoni, oni simoo bare nowoondoye metemi ingoro, ene nguya oowari yoro neyingo.
36 Todos se animaram e começaram a comer.
37 Noore wanggono oni ngu bidodo onibi kande eraya, ko, onibi kabusa kande eraya gura, ko, kandegura gidemboro guranangge gura soweyoro nguya (276) ngundiro wanggono oriyingo.
37 Havia um total de 276 pessoas a bordo.
38 Oniku oowari mete nero yokoro, ene Wit sisiku yoro, dorowooyi wendeyimo utoyi, nguro wanggo kowuri urungga ma oruwo.
38 Depois de se alimentar, a tripulação aliviou o peso do navio mais um pouco, atirando ao mar toda a carga de trigo.
39 Sengetoni, sa ooretoni, ene mera kenowonggoku ngu, mera gura ene ngu merangga ngu ma ingoyingo. Ene wendeyi kambini gura kenootoyi, nguro keredi tama nguya gome. Nguro ene wanggo nguno gosiyowero ingoyingo. Wanggo yade uro, torige keredigo ooretoni ngu, ngu mete, ero ingoyingo.
39 Ao amanhecer, não reconheceram a terra, mas viram uma enseada com uma praia e cogitaram se seria possível chegar ali e atracar o navio.
40 Mande ngundiro ero ingoro, asa, wanggo gosiyowonggoku utoyiku bidodo tootoongootoyi, wanggo nguro dowooweroyi digi, oowooyi Anka, ngu wendeyimo nguno yokoyingo. Nguno nguya wanggo yoonenengootoni toongeweroyi, nguro utoyi nguya toongooyingo. Ngundiro tero, ene wanggo nguro towi ngu doogobo ngu dowootoningga, wendeyi tamako oorowuni, ero ngu yeyi ooreyingo.
40 Então cortaram as âncoras e as deixaram no mar. Depois, afrouxaram as cordas que controlavam os lemes, levantaram a vela da frente e foram rumo à praia,
41 Ene oo ngundiro tetoyi ngu, asa, wanggogaku, ngu digi sanganimo oorero, nguno ndindi teyingo. Nguno yanggango oorengo gagiwi yeyingo. Wendeyi urungga dookero, ngundo wanggo sosowoomo oorongootoni, wanggogaku ukeyingo.
41 mas o navio foi apanhado entre duas correntezas contrárias e encalhou antes do esperado. A parte da frente se encravou e ficou imóvel, enquanto a parte de trás, atingida pela força das ondas, começou a se partir.
42 Ngundiro tetoni, me onindo ngu ya biyomimo oni wanggono yoyoro mayeyingoku, yureyi kumoowero teyingo. Ngundiro ingoro, nguro wanggono oni ngu gura ma toongewero ingoyingo.
42 Os soldados queriam matar os prisioneiros para que não nadassem até a praia e depois fugissem.
43 Ene me oni nguro tabango oninggakundo, ngu Pol hooroowewero ingoro, nguro ene me onino eyingo. Oni sono sanganiwoore sawero ingootenggoku ngu, ene mete koreteya sagigo oorowuyi.
43 O oficial no comando, porém, desejava poupar a vida de Paulo e não permitiu que executassem seu plano. Ordenou aos que sabiam nadar que saltassem ao mar primeiro e fossem em direção a terra.
44 Ye oni songo ngu, ene de sosi yoya, ko, wanggo ngaro gidare sowoosowoo yoya, ngu sanganiwoore sagigo oorowuyi! Ero eyingo. Ngundiro etoni, nguro oni bidodo sagigo metemi ooremukoyingo.
44 Os outros se agarraram a tábuas ou pedaços do navio destruído. Assim, todos chegaram à praia em segurança.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.