Mateus 12
Ndagaanu Gihyaka (RUB) vs ARIB
1 Mu kasu̱mi̱ kakwo, Yesu̱ yaarabi̱ri̱ mu misiri mya nganu hamwenya na beegeseb̯wa baamwe ha kiro kya Sabbaato. Bab̯wo beegeseb̯wa baamwe, baali nibakudiib̯wa nzala, baatandika kubinya b̯usonga b̯wa nganu, nibadyanga.
1 Naquele tempo passou Jesus pelas searas num dia de sábado; e os seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas, e a comer.
2 Bafalisaayo b̯u̱baaweeni̱ bab̯wo beegeseb̯wa nibakukora ki̱kyo, baaweera Yesu̱, “Wona! Beegeseb̯wa baamu bakukora kintu kitakwikirizib̯wa ha kiro kya Sabbaato.”
2 Os fariseus, vendo isso, disseram-lhe: Eis que os teus discípulos estão fazendo o que não é lícito fazer no sábado.
3 Yesu̱ yaabei̱ri̱ri̱mwo naabab̯u̱u̱lya, “Timukasomanga kintu kya Dau̱di̱ ki̱yaakoori̱, yo hamwenya na bei̱ra baamwe, b̯u̱baadi̱i̱bi̱i̱rwe nzala?
3 Ele, porém, lhes disse: Acaso não lestes o que fez Davi, quando teve fome, ele e seus companheiros?
4 Yei̱ngi̱i̱ri̱ mu heema gya Ruhanga, yo hamwei̱ na badulu bayaalingi nabo baadya mugaati gubaali bahongeeri̱ Ruhanga, gwa muntu wondi yensei̱ gwatei̱ki̱ri̱zi̱b̯wengi̱ kudya, kutoolaho balaami̱ ba Ruhanga basa.
4 Como entrou na casa de Deus, e como eles comeram os pães da proposição, que não lhe era lícito comer, nem a seus companheiros, mas somente aos sacerdotes?
5 Rundi timukasomanga mu biragiro bya Mu̱sa, balaami̱ ba Ruhanga nka ku̱baakorengi̱ milimo mu Yeekaru Nnyu̱mba gya Ruhanga ha kiro kya Sabbaato, nibabba baheneeri̱ ki̱kyo kiro, bei̱tu̱ kandi batakujunaanwa musangu?
5 Ou não lestes na lei que, aos sábados, os sacerdotes no templo violam o sábado, e ficam sem culpa?
6 Nkubaweera nti: Yogwo akukira Yeekaru, ali haha.
6 Digo-vos, porém, que aqui está o que é maior do que o templo.
7 Mubbenge kwo mwegi̱ri̱ makuru ga bigambu bikoba, ‘Nyendya mu̱kore bikorwa bi̱kwolokya mbabazi̱, kukira kumpa byonzira byenyu̱,’ mwakabba mutakusalira beegeseb̯wa bange musangu.
7 Mas, se vós soubésseis o que significa: Misericórdia quero, e não sacrifícios, não condenaríeis os inocentes.
8 Hab̯wakubba gya Mwana wa Muntu gyagya Mukama wa kiro kya Sabbaato.”
8 Porque o Filho do homem até do sábado é o Senhor.
9 Yesu̱ b̯u̱yaaru̱gi̱ri̱ mu misiri mya nganu, yaagyendi̱ri̱ mwi̱rombero lya Bayudaaya.
9 Partindo dali, entrou Jesus na sinagoga deles.
10 Mwi̱rombero li̱lyo, haalingimwo mudulu wa mukono gulima. Bafalisaayo banyakubba mu̱mwo, baatoolyengi̱ nsonga gibaajunaana Yesu̱. Mwomwo, baab̯u̱u̱lya Yesu̱, “Kikwikirizib̯wa, ku̱honi̱a muntu ha kiro kya Sabbaato?”
10 E eis que estava ali um homem que tinha uma das mãos atrofiadas; e eles, para poderem acusar a Jesus, o interrogaram, dizendo: É lícito curar nos sábados?
11 Yesu̱ yaabei̱ri̱ri̱mwo naakoba, “Kakubba muli nywe muntu abba na ntaama gyamwe, nigikagwa mu ki̱i̱na ha kiro kya Sabbaato, yaakab̯ula kugisikamwo?
11 E ele lhes disse: Qual dentre vós será o homem que, tendo uma só ovelha, se num sábado ela cair numa cova, não há de lançar mão dela, e tirá-la?
12 Muntu tali wa muhendu hoi̱, na kukira ntaama? Nahab̯waki̱kyo, kikwikirizib̯wa kukora bintu birungi, ha kiro kya Sabbaato.”
12 Ora, quanto mais vale um homem do que uma ovelha! Portanto, é lícito fazer bem nos sábados.
13 Mwomwo Yesu̱ yaaweera mudulu munyakubba ali̱mei̱ri̱ mukono, “Nuguura mukono gwamu.” Nahab̯waki̱kyo yogwo mudulu yaanuguura mukono, gwahona; gwabba kurungi hoi̱ nka gwi̱ra gwagwo.
13 Então disse àquele homem: estende a tua mão. E ele a estendeu, e lhe foi restituída sã como a outra.
14 Mwomwo Bafalisaayo baahuluka hanzei kuhanuura nka ku̱bei̱ta Yesu̱.
14 Os fariseus, porém, saindo dali, tomaram conselho contra ele, para o matarem.
15 Yesu̱ b̯u̱yaakengi̱ri̱ Bafalisaayo nka kubakutegeka ku̱mwi̱ta, yaaruga mu ki̱kyo kiikaru. Bantu banene baamu̱hondeeri̱ yaahoni̱a bensei̱ banyakubba baseeri̱,
15 Jesus, percebendo isso, retirou-se dali. Acompanharam-no muitos; e ele curou a todos,
16 naabapompogeerya, batamurarangya mu bantu.
16 e advertiu-lhes que não o dessem a conhecer;
17 Bintu bya Yesu̱ bi̱yaakoori̱, yaabi̱koori̱ ku̱doosereerya kigambu kya Ruhanga ki̱yaabazi̱ri̱ hali Yesu̱ kuraba mu Mu̱ragu̱ri̱ waamwe I̱saaya, b̯u̱yaakobi̱ri̱:
17 para que se cumprisse o que foi dito pelo profeta Isaías:
18 “Yogo yooyo muheereza wange gi̱nkomi̱ri̱,
18 Eis aqui o meu servo que escolhi, o meu amado em quem a minha alma se compraz; porei sobre ele o meu espírito, e ele anunciará aos gentios o juízo.
19 Talikuuta mpaka, talitoka;
19 Não contenderá, nem clamará, nem se ouvirá pelas ruas a sua voz.
20 Aligiira mbabazi̱ bantu baceke
20 Não esmagará a cana quebrada, e não apagará o morrão que fumega, até que faça triunfar o juízo;
21 Kandi de, bantu bakuruga mu mahanga genseenya, balimwesiga kubajuna.”
21 e no seu nome os gentios esperarão.
22 Bantu baaleeti̱ri̱ hali Yesu̱ mudulu ali na muzumu, munyakubba mwi̱jalu̱ wa mei̱so na mu̱nwa. Yesu̱ yaamu̱honeerye, mudulu yaatandika kuwona na kubaza.
22 Trouxeram-lhe então um endemoninhado cego e mudo; e ele o curou, de modo que o mudo falava e via.
23 Bantu bensei̱ baahu̱ni̱ri̱i̱ri̱, baakoba, “Yogo akuhonia bantu, tiyaakubba yooyo mwizukulu wa Dau̱di̱?”
23 E toda a multidão, maravilhada, dizia: É este, porventura, o Filho de Davi?
24 Bei̱tu̱ Bafalisaayo b̯u̱beegwi̱ri̱ bi̱byo bigambu, baakoba, “Bberi̱zebbu̱u̱li̱, mu̱handu̱ wa mizumu, yooyo yankei akoresya yogwo mudulu kubingamwo bantu mizumu.”
24 Mas os fariseus, ouvindo isto, disseram: Este não expulsa os demônios senão por Belzebu, príncipe dos demônios.
25 Bei̱tu̱ Yesu̱, yaakengi̱ri̱ bintu bibaali nibakuteekereza, yaabaweera, “B̯ukama b̯wensei̱ b̯ubbamwo kwezahu̱kani̱a, tib̯usobora kwicalaho. Kindi, kakubba bantu ba rub̯uga lu̱mwei̱, rundi ba mu̱gi̱ gu̱mwei̱, beezahu̱kani̱a, lu̱lwo rub̯uga na gu̱gwo mu̱gi̱, biicalaho kwahi.
25 Jesus, porém, conhecendo-lhes os pensamentos, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo é devastado; e toda cidade, ou casa, dividida contra si mesma não subsistirá.
26 Sitaani yaabba yooyo abingamwo bantu mizumu, b̯u̱b̯wo akubba naakwelwani̱sya yankei. Hati̱ b̯wo b̯ukama b̯wamwe b̯u̱b̯wo, b̯wakwemeeraho teetei̱?
26 Ora, se Satanás expulsa a Satanás, está dividido contra si mesmo; como subsistirá, pois, o seus reino?
27 Ruhanga, aha bantu beenyu̱ maani ga kubingamwo bantu mizumu, yooyo de ampa maani ga kubinga mizumu; Sitaani tali yooyo agampa.
27 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam os vossos filhos? Por isso, eles mesmos serão os vossos juízes.
28 Mwozo wa Ruhanga yaabba naali yooyo ampa maani ga kubinga mizumu, kiki ki̱kwolokya nti, b̯ukama b̯wa Ruhanga b̯wi̱zi̱ri̱ muli nywe.
28 Mas, se é pelo Espírito de Deus que eu expulso os demônios, logo é chegado a vós o reino de Deus.
29 “Rundi de, haloho muntu yensei̱ akusobora kunyaga bintu bya mu nnyu̱mba gya muntu munyamaani, kutoolaho gana yogwo mu̱nyagi̱ abanzi̱ri̱ kubboha yogwo muntu? B̯u̱b̯wo mwomwo abba naakusobora kunyaga bi̱byo bintu.
29 Ou, como pode alguém entrar na casa do valente, e roubar-lhe os bens, se primeiro não amarrar o valente? e então lhe saquear a casa.
30 “Muntu yenseenya atankwatiraho mu kucooka bantu aleke Ruhanga abaleme, yogwo muntu abba naaku̱basaaraani̱a.”
30 Quem não é comigo é contra mim; e quem comigo não ajunta, espalha.
31 Nahab̯waki̱kyo nkubaweera, Ruhanga akwi̱za kuganyira bantu bibii byab̯u byenseenya na bi̱lu̱mo byensei̱; bei̱tu̱ yogwo yensei̱ alu̱ma Mwozo Mu̱syanu̱ taliganyirwa.
31 Portanto vos digo: Todo pecado e blasfêmia se perdoará aos homens; mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Muntu yensei̱ alimbazaho kubiibi gya Mwana wa Muntu, aliganyirwa; bei̱tu̱ yogwo yensei̱ ali̱lu̱ma Mwozo Mu̱syanu̱, taliganyirwa, mu b̯u̱su̱mi̱ b̯ub̯u, na mu b̯u̱su̱mi̱ b̯u̱kwi̱za.
32 Se alguém disser alguma palavra contra o Filho do homem, isso lhe será perdoado; mas se alguém falar contra o Espírito Santo, não lhe será perdoado, nem neste mundo, nem no vindouro.
33 Yesu̱ yaab̯u̱ni̱i̱rye yaakoba, “Musaali b̯ugubba gurungi na byana byagwo nabyo bibba birungi. Bei̱tu̱ musaali b̯ugubba gubiibi na byana byagwo nabyo bibba bibiibi. Hab̯wakubba, musaali gwensei̱ baguwonera ha byana byagwo.
33 Ou fazei a árvore boa, e o seu fruto bom; ou fazei a árvore má, e o seu fruto mau; porque pelo fruto se conhece a árvore.
34 Nywe baana ba mpiri, muli bantu babiibi; nahab̯waki̱kyo, timukusobora kubaza kintu kyenseenya kirungi. Kubba, mu̱nwa gubaza bintu bi̱i̱zwi̱ri̱ mu mutima.
34 Raça de víboras! como podeis vós falar coisas boas, sendo maus? pois do que há em abundância no coração, disso fala a boca.
35 Muntu murungi, ahu̱lu̱kya bintu birungi naatoolera ha birungi binene byabba nabyo mu mutima gwamwe; na muntu mubiibi, ahu̱lu̱kya bintu bibiibi natoolera ha bibiibi binene byabba nabyo.
35 O homem bom, do seu bom tesouro tira coisas boas, e o homem mau do mau tesouro tira coisas más.
36 Nkubaweera nti, ha kiro kya kucwerwa musangu bantu balyetonganaho hab̯wa b̯uli kigambu kibiibi ki̱baabazi̱ri̱.
36 Digo-vos, pois, que de toda palavra fútil que os homens disserem, hão de dar conta no dia do juízo.
37 Ruhanga alikucwera musangu rundi alikubala kubba nooku̱si̱i̱mwa mu mei̱so gaamwe, ku̱si̱gi̱ki̱ra ha bigambu byobaza.”
37 Porque pelas tuas palavras serás justificado, e pelas tuas palavras serás condenado.
38 Kiro ki̱mwei̱ bamwei̱ ha Bafalisaayo na Beegesa ba biragiro bei̱zi̱ri̱ hali Yesu̱ baamuweera, “Mwegesa, tu̱kwendya otukolere kyamahanu, mwa kwolokya nti Ruhanga yooyo yaaku̱tu̱mi̱ri̱.”
38 Então alguns dos escribas e dos fariseus, tomando a palavra, disseram: Mestre, queremos ver da tua parte algum sinal.
39 Yesu̱ yaabei̱ri̱ri̱mwo naakoba, “Nywe bantu ba mu̱hi̱hi̱ gugu kamuli bantu babiibi kandi batakwesigwa, mwicala nimusaba mbakolere kawoneru ka kyamahanu! Bei̱tu̱ tihaloho kyamahanu kimuliwona, kutoolahoona ki̱kyo kinyakubba hali Yona, mu̱ragu̱ri̱ wa Ruhanga.
39 Mas ele lhes respondeu: Uma geração má e adúltera pede um sinal; e nenhum sinal se lhe dará, senão o do profeta Jonas;
40 Nka Yona ku̱yaamaari̱ mu nda gya nsu̱ minsi misatu na majolo gasatu, kwokwo de, gya Mwana wa Muntu ndibba kuzumu, minsi misatu na majolo gasatu.
40 pois, como Jonas esteve três dias e três noites no ventre do grande peixe, assim estará o Filho do homem três dias e três noites no seio da terra.
41 Ha kiro kya kucwerwa musangu, bantu ba rub̯uga lwa Ni̱neeve, balyemeera na bantu ba mu̱hi̱hi̱ gugu, babasi̱ngi̱sye musangu; hab̯wakubba Yona b̯u̱yaabatebeerye, beezi̱ri̱ri̱mwo. Bei̱tu̱ kandi haha haloho akukira Yona, nab̯wabatebeerye mu̱b̯u̱u̱ri̱ kwezi̱ramwo.
41 Os ninivitas se levantarão no juízo com esta geração, e a condenarão; porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E eis aqui quem é maior do que Jonas.
42 Ha kiro kya kucwerwa musangu, na mu̱kali̱ mukama weihanga likwetwa Sebba, alyemeera, asi̱ngi̱sye musangu bantu ba mu̱hi̱hi̱ gugu; hab̯wakubba yaaru̱gi̱ri̱ hadei hoi̱, yei̱za kwegwa nzegesya gya magezi̱, gya mukama Sulumaani; bei̱tu̱ kandi haha, haloho akukira Sulumaani mu magezi̱ bei̱tu̱ mu̱swi̱ri̱ kwikiriza bigambu byamwe.
42 A rainha do sul se levantará no juízo com esta geração, e a condenará; porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E eis aqui quem é maior do que Salomão.
43 “Muzumu b̯uguruga mu muntu, gub̯ungab̯unga mu biikaru byomu, ni̱gu̱ku̱toolereerya haakuhuumuura. B̯ugulemwa kwagya haakuhuumuura,
43 Ora, havendo o espírito imundo saído do homem, anda por lugares áridos, buscando repouso, e não o encontra.
44 nigukoba, ‘Kanku̱beyo mu yodi̱ muntu hanyaaru̱gi̱i̱ri̱.’ B̯u̱gu̱ku̱bayo, gwagya yogwo muntu naali nka nnyu̱mba gitalimwo muntu, gya muntu yeezi̱ri̱ yaasyani̱a kandi yaagiteekaniza kurungi.
44 Então diz: Voltarei para minha casa, donde saí. E, chegando, acha-a desocupada, varrida e adornada.
45 B̯ugwagya yatyo, gugyenda ni̱gu̱syomera mizumu mindi musanju, mikugukiraho mu b̯ubiibi, myensei̱ hamwei̱ nimingira mu yogwo muntu, nimimwicalamwo. Mimi mizumu myensei̱ hamwenya, miha yogwo muntu kubba kubiibi hoi̱ kukiraho nka kuyaali, b̯uyaali naacaali na muzumu gu̱mwei̱. Kwokwo kilibba kubiibi yatyo hali baba bantu babiibi ba mu̱hi̱hi̱ gugu.”
45 Então vai e leva consigo outros sete espíritos piores do que ele e, entretanto, habitam ali; e o último estado desse homem vem a ser pior do que o primeiro. Assim há de acontecer também a esta geração perversa.
46 Yesu̱ b̯uyaali naakyabaza na kitebe kya bantu, maawe na baana baab̯u bei̱zi̱ri̱ beemeera hanzei, ni̱bakwendya kubaza nayo.
46 Enquanto ele ainda falava às multidões, estavam do lado de fora sua mãe e seus irmãos, procurando falar-lhe.
47 Mwomwo muntu omwei̱ yaamuweera, “Maawu na beenyu̱ beemereeri̱ hanzei bakwendya kubaza nawe.”
47 Disse-lhe alguém: Eis que estão ali fora tua mãe e teus irmãos, e procuram falar contigo.
48 Yesu̱ yaamwi̱ri̱ri̱mwo naab̯u̱u̱lya, “Maama yooyo naani? Kandi beetu̱, boobo balahi?”
48 Ele, porém, respondeu ao que lhe falava: Quem é minha mãe? e quem são meus irmãos?
49 Mwomwo Yesu̱ yaamwolokya beegeseb̯wa baamwe, naakoba, “Maama na beetu̱ boobo baba.
49 E, estendendo a mão para os seus discípulos disse: Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
50 Yogwo yensei̱, akora bintu bya Bbaabba wa mwiguru bi̱yendya, yooyo weetu̱, yooyo nyakeetu̱, kandi yooyo maama.”
50 Pois qualquer que fizer a vontade de meu Pai que está nos céus, esse é meu irmão, irmã e mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.