Marcos 14
Ndagaanu Gihyaka (RUB) vs NVI
1 Mu kasu̱mi̱ kakwo, haalingi nihakub̯urayo biro bibiri kudwa ha kiro kya kujaguza B̯u̱genyi̱ b̯wa Kurab̯waho na b̯wa Migaati Mitalimwo B̯u̱mya. Kandi b̯u̱b̯wo bahandu̱ ba balaami̱ na beegesa ba biragiro baalingi ni̱baku̱tolereerya mu̱li̱ngo gwa kukwata Yesu̱ na ku̱mwi̱ta bantu bateegi̱ri̱.
1 Faltavam apenas dois dias para a Páscoa e para a festa dos pães sem fermento. Os chefes dos sacerdotes e os mestres da lei estavam procurando um meio de flagrar Jesus em algum erro e matá-lo.
2 Bei̱tu̱ kandi baabazi̱ri̱ nibakoba, “Tutakora kintu kya kumukwata mu bibi biro bya B̯u̱genyi̱, hab̯wakubba kisobora kuleetaho kajagaaru mu bantu.”
2 Mas diziam: "Não durante a festa, para que não haja tumulto entre o povo".
3 Yesu̱ b̯uyaali mu kyaru kya Bbesani̱ya, ha kiihuru kibaali bamu̱segereerye, wu mudulu munyakubba yeegebeerwe nka Si̱mooni̱ wa bihaga, hei̱zi̱ri̱ mu̱kali̱ munyakubba na cu̱pa gya maku̱ta ga muhendu gakuboya kurungi, ganyakubba gakoleerwe kuruga mu bintu bya muhendu. Yogwo mu̱kali̱ yaahwi̱ri̱ gi̱gyo cu̱pa, yaabbwomera Yesu̱ gagwo maku̱ta ha mu̱twe.
3 Estando Jesus em Betânia, reclinado à mesa na casa de um homem conhecido como Simão, o leproso, aproximou-se dele certa mulher com um frasco de alabastro contendo um perfume muito caro, feito de nardo puro. Ela quebrou o frasco e derramou o perfume sobre a cabeça de Jesus.
4 Bamwei̱ mu bantu banyakubbaho baabazi̱ri̱ nibali bazi̱ngalu̱ nibakoba, “Gagwo maku̱ta gakwi̱ri̱ ki?
4 Alguns dos presentes começaram a dizer uns aos outros, indignados: "Por que este desperdício de perfume?
5 Gaakabbenge gatu̱ndi̱i̱rwe, gaakarugwamwo sente zikukira mpeera gya muntu gyakolera mwaka gwensei̱; zi̱zo sente niziheeb̯wa bantu banaku.” Baakorokoti̱ri̱ yogwo mu̱kali̱, nibamuweera bigambu bi̱kwolokya nka kubaali basaali̱i̱rwe hoi̱.
5 Ele poderia ser vendido por trezentos denários, e o dinheiro dado aos pobres". E a repreendiam severamente.
6 Yesu̱ yaabaweera, “Mu̱mu̱leke, mu̱ku̱mu̱gadi̱i̱rya kyani? Ankoleeri̱ kintu kirungi hoi̱.
6 "Deixem-na em paz", disse Jesus. "Por que a estão perturbando? Ela praticou uma boa ação para comigo.
7 Mu̱kwi̱za kwicalanga na bantu baseege biro byensei̱, nimubasagikanga b̯wi̱re b̯wensei̱ hamwakendeeryanga. Bei̱tu̱ ti̱mu̱kwi̱za kwicala nagya biro byensei̱.
7 Pois os pobres vocês sempre terão consigo, e poderão ajudá-los sempre que o desejarem. Mas a mim vocês nem sempre terão.
8 Yogo mu̱kali̱ akoori̱ kintu kyakusobora kukora. Asi̱i̱gi̱ri̱ mubiri gwange gagwo maku̱ta gakuboya kuguteekaniriza kuziikwa.
8 Ela fez o que pôde. Derramou o perfume em meu corpo antecipadamente, preparando-o para o sepultamento.
9 Mu mananu nkubaweera nti, hensei̱ mu gigi nsi habali̱tebeerya gaga Makuru Garungi, na yogwo mu̱kali̱ kintu kyakoori̱ kikukwatagana na gagwo maku̱ta, bakwi̱za ku̱ki̱mwi̱zu̱ki̱rangaho.”
9 Eu lhes asseguro que onde quer que o evangelho for anunciado, em todo o mundo, também o que ela fez será contado em sua memória".
10 Mwomwo Yu̱da I̱sakalyota, omwei̱ hali beegeseb̯wa i̱ku̱mi̱ na babiri, yaagyenda kudiirisana Yesu̱ hali bahandu̱ ba balaami̱.
10 Então Judas Iscariotes, um dos Doze, dirigiu-se aos chefes dos sacerdotes a fim de lhes entregar Jesus.
11 Bab̯wo bahandu̱ ba balaami̱ baasemereerwe hoi̱ kwegwa bi̱byo bigambu, baaragani̱sya kuha Yu̱da sente. Mwomwo Yu̱da yaatandika ku̱toolereerya muhanda gurungi gwa ku̱hayo Yesu̱ mu ngalu za banyanzigwa.
11 A proposta muito os alegrou, e lhe prometeram dinheiro. Assim, ele procurava uma oportunidade para entregá-lo.
12 Ha kiro kyakubanza kya B̯u̱genyi̱ b̯wa Migaati Mitalimwo B̯u̱mya, ki̱baahongerengi̱mwo mwana gwa ntaama gwa kwi̱zu̱ka Kurab̯waho, beegeseb̯wa ba Yesu̱ bei̱zi̱ri̱ hali yo baamu̱b̯u̱u̱lya, “Kiikaru kyani kyokwendya tu̱ni̱hi̱ri̱i̱rye hatwadiira kiihuru kya B̯u̱genyi̱ b̯wa Kurab̯waho?”
12 No primeiro dia da festa dos pães sem fermento, quando se costumava sacrificar o cordeiro pascal, os discípulos de Jesus lhe perguntaram: "Aonde queres que vamos e te preparemos a refeição da Páscoa? "
13 Nahab̯waki̱kyo Yesu̱ yaatu̱mi̱ri̱ beegeseb̯wa baamwe babiri, yaabaweera, “Mu̱gyende mu rub̯uga, mu̱kwi̱za ku̱romba mudulu yeetweki̱ri̱ kyese kya meezi̱. Mumuhondere,
13 Então ele enviou dois de seus discípulos, dizendo-lhes: "Entrem na cidade, e um homem carregando um pote de água virá ao encontro de vocês. Sigam-no
14 nnyu̱mba giyaakeingiramwo, muweere mukamaagyo nti, ‘Mwegesa aku̱b̯u̱u̱lya: Ki̱si̱i̱ka kyani kya bagenyi̱ kinyaadiiramwo na beegeseb̯wa bange kiihuru kya B̯u̱genyi̱ b̯wa Kurab̯waho?’
14 e digam ao dono da casa em que ele entrar: ‘O Mestre pergunta: Onde é o meu salão de hóspedes, no qual poderei comer a Páscoa com meus discípulos? ’
15 Yogwo mukama nnyu̱mba akwi̱za kubaragiira ki̱si̱i̱ka kikooto, ki̱ni̱hi̱ri̱i̱rye kurungi, cali mu̱kwi̱za kuteekaniriza hali twabba.”
15 Ele lhes mostrará uma ampla sala no andar superior, mobiliada e pronta. Façam ali os preparativos para nós".
16 Beegeseb̯wa bab̯wo baagyendi̱ri̱ mu lu̱lwo rub̯uga baagya bintu byensei̱ nibili nka Yesu̱ ku̱yaabi̱baweereeri̱, mwomwo baategeka kiihuru kya B̯u̱genyi̱ b̯wa Kurab̯waho.
16 Os discípulos se retiraram, entraram na cidade e encontraram tudo como Jesus lhes tinha dito. E prepararam a Páscoa.
17 Mu b̯wi̱re b̯wa kaswekusweku, Yesu̱ yei̱zi̱ri̱ yaadwa na beegeseb̯wa baamwe i̱ku̱mi̱ na babiri.
17 Ao anoitecer, Jesus chegou com os Doze.
18 B̯ubaali nibali ha kiihuru, yaabaweera, “Mu mananu nkubaweera nti, omwei̱ muli nywe akwi̱za kundiirisana, yooyo yogwo alimukudya nagya.”
18 Quando estavam comendo, reclinados à mesa, Jesus disse: "Digo-lhes que certamente um de vocês me trairá, alguém que está comendo comigo".
19 Beegeseb̯wa bab̯wo baasaali̱i̱rwe hoi̱, mwomwo omwei̱ omwei̱ baaweera Yesu̱, “Mu mananu, tali gya!”
19 Eles ficaram tristes e, um por um, lhe disseram: "Com certeza não sou eu! "
20 Mwomwo Yesu̱ yaabei̱ramwo naabaweera, “Ali omwei̱ hali nywe i̱ku̱mi̱ na babiri, yogwo alimukukolya hamwei̱ nagya mu sahaani gi̱mwei̱.
20 Afirmou Jesus: "É um dos Doze, alguém que come comigo do mesmo prato.
21 Mwana wa Muntu akwi̱za ku̱kwa nka Binyakuhandiikwa kubimubazaho. Bei̱tu̱ alikiwona yogwo alidirisana Mwana wa Muntu! Hakiri yogwo muntu abbenge ataabyali̱i̱rwe.”
21 O Filho do homem vai, como está escrito a seu respeito. Mas ai daquele que trai o Filho do homem! Melhor lhe seria não haver nascido".
22 Hei̱nyu̱ma, b̯ubaalingi nibali ha kiihuru, Yesu̱ yaakweti̱ mugaati, yaasi̱i̱ma kandi yaagusabbasabbulamwo, yaaguha beegeseb̯wa baamwe, naakoba, “Mu̱kwate mudye; gugu gwogwo mubiri gwange.”Kiihuru kyakumaliira|alt="The last supper" src="WA03910b.tif" size="col" loc="Mari̱ko 14:17-25" copy="Illustrations by Graham Wade. © United Bible Societies, 1989, Nairobi, Kenya. Used with permission." ref="14:22"
22 Enquanto comiam, Jesus tomou o pão, deu graças, partiu-o, e o deu aos discípulos, dizendo: "Tomem; isto é o meu corpo".
23 Mwomwo yaakwata ki̱kopo kya vi̱i̱no, b̯u̱yaamaari̱ ku̱si̱i̱ma Ruhanga yaakibaha, bensei̱ baanywaho.
23 Em seguida tomou o cálice, deu graças, ofereceu-o aos discípulos, e todos beberam.
24 Yaabaweera, “Lili lyolyo ibbanga lyange lya ndagaanu gya Ruhanga, lilibbwomoka hab̯wa banene.
24 E lhes disse: "Isto é o meu sangue da aliança, que é derramado em favor de muitos.
25 Mu mananu nkubaweera nti, ti̱ndi̱b̯u̱ni̱a kunywa ha kyakunywa kya byana bya mi̱zabbi̱bbu̱ ku̱doosya kiro ki̱kyo, b̯u̱ndi̱i̱ra kukinywa b̯uhyaka mu b̯ukama b̯wa Ruhanga.”
25 Eu lhes afirmo que não beberei outra vez do fruto da videira, até aquele dia em que beberei o vinho novo no Reino de Deus".
26 B̯u̱baakahi̱i̱mi̱ri̱ kyembu kya kuhaariiza Ruhanga, baahuluka baagyenda ha Lusahu lwa Mi̱zayi̱tu̱u̱ni̱.
26 Depois de terem cantado um hino, saíram para o monte das Oliveiras.
27 Mwomwo Yesu̱ yaabaweera, “Nywe nywensei̱, mukugyenda kundugaho, hab̯wa bintu bi̱kwi̱za kubbaho. Kubba kyahandi̱i̱ki̱i̱rwe nti:
27 Disse-lhes Jesus: "Vocês todos me abandonarão. Pois está escrito: ‘Ferirei o pastor, e as ovelhas serão dispersas’.
28 Bei̱tu̱ b̯undikahimbooka, nkwi̱za kubabanza kugyenda Galilaaya.”
28 Mas, depois de ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galiléia".
29 Mwomwo Peeteru yaakoba, “Bantu bensei̱ nab̯ubaakurugaho, gya ti̱nkwi̱za kukurugaho.”
29 Pedro declarou: "Ainda que todos te abandonem, eu não te abandonarei! "
30 Yesu̱ yaamwi̱ri̱ri̱mwo naakoba, “Mu mananu nkukuweera nti, kiro kyadeeru i̱jolo lyoli, nkoko gi̱takakookoomi̱ri̱ murundi gwakabiri, okwi̱za kubba onyeegeeni̱ mirundi misatu.”
30 Respondeu Jesus: "Asseguro-lhe que ainda hoje, esta noite, antes que duas vezes cante o galo, três vezes você me negará".
31 Bei̱tu̱ Peeteru yaahaami̱ri̱i̱ri̱ kukoba, “Nab̯ukyakabba ni̱ki̱kwetaagi̱sya ku̱kwa nawe, ti̱nkwi̱za kukwegaana.” Na beegeseb̯wa bandi bensei̱ kwokwo baakobi̱ri̱ yatyo.
31 Mas Pedro insistia ainda mais: "Mesmo que seja preciso que eu morra contigo, nunca te negarei". E todos os outros disseram o mesmo.
32 Hei̱nyu̱ma, Yesu̱ na beegeseb̯wa baamwe baagyendi̱ri̱ mu kiikaru kibeeta Getesemaane, mwomwo Yesu̱ yaabaweera, “Mwi̱caarenge haha, nagya kambenge ninsaba Ruhanga.”
32 Então foram para um lugar chamado Getsêmani, e Jesus disse aos seus discípulos: "Sentem-se aqui enquanto vou orar".
33 Hali yaagyendi̱ri̱ kusaba yaatwalageeni̱ Peeteru, Yakobbo na Yohaana; mwomwo yaatandika kwegwa mutima gwamwe niguli na b̯ujune b̯unene hoi̱.
33 Levou consigo Pedro, Tiago e João, e começou a ficar aflito e angustiado.
34 Kasi mwomwo yaabaweera, “Nkwegwa mutima gwange niguli na b̯ujune b̯unene hoi̱ b̯waku̱nzi̱ta-b̯wi̱ti̱. Mwi̱cale haha muteebbaka.”
34 E lhes disse: "A minha alma está profundamente triste, numa tristeza mortal. Fiquem aqui e vigiem".
35 Bei̱tu̱ b̯u̱yaakagyendi̱ri̱ mu mei̱soho kadooli̱, yaata b̯u̱syo b̯wamwe hansi yaasaba naakoba, b̯ukyakabba nikikusoboka, amutooleho kuwonawona kuyaali naakugyenda kurabamwo.
35 Indo um pouco mais adiante, prostrou-se e orava para que, se possível, fosse afastada dele aquela hora.
36 Yaasabi̱ri̱ naakoba, “Bbaabba, tihaloho kitasoboka hali we. Ntoolaho ki̱kopo kiki kya kuwonawona. Kitabba nka ku̱nkwendya, bei̱tu̱ nka kwokwendya kibbe.”
36 E dizia: "Aba, Pai, tudo te é possível. Afasta de mim este cálice; contudo, não seja o que eu quero, mas sim o que tu queres".
37 Kasi mwomwo yei̱ra hali beegeseb̯wa baamwe, yaabaagya beebbaki̱ri̱. Mwomwo yaaweera Peeteru, “Si̱mooni̱, weebbaki̱ri̱? Timukusobora kadi kumala saaha gi̱mwei̱ nimukuwona?
37 Então, voltou aos seus discípulos e os encontrou dormindo. "Simão", disse ele a Pedro, "você está dormindo? Não pôde vigiar nem por uma hora?
38 Mu̱leke kwebbaka kandi mu̱sabe Ruhanga aleke mutagwa mu kwoheb̯wa. Myozo myenyu̱ mi̱kwendya kukora kintu ki̱semereeri̱, bei̱tu̱ kandi mibiri myenyu̱ miceke.”
38 Vigiem e orem para que não caiam em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca. "
39 Yesu̱ yaab̯u̱ni̱i̱rye yaagyenda kusaba, yaasaba naakoresya bigambu byobyo bi̱mwei̱.
39 Mais uma vez ele se afastou e orou, repetindo as mesmas palavras.
40 B̯u̱yei̱ri̱ri̱ hali bo murundi gundi, yaabaagi̱i̱rye beebbaki̱ri̱, hab̯wakubba b̯ulo b̯wali nib̯uli nabo kubi. Batakabbe na kyaku̱mwi̱ramwo.
40 Quando voltou, de novo os encontrou dormindo, porque seus olhos estavam pesados. Eles não sabiam o que lhe dizer.
41 B̯u̱yei̱ri̱ri̱ hali bo murundi gwakasatu, yaabab̯u̱u̱lya, “Nahati̱ mu̱cakeebbaki̱ri̱ mbe, muhuumule? Mwebbaki̱ri̱ kikumala! Kasu̱mi̱ kange kadoori̱. Mu̱wone nka kubakudiirisana Mwana wa Muntu ku̱mu̱hayo mu ngalu za nkori̱ za bibii.
41 Voltando pela terceira vez, ele lhes disse: "Vocês ainda dormem e descansam? Basta! Chegou a hora! Eis que o Filho do homem está sendo entregue nas mãos dos pecadores.
42 Mu̱byoke tugyende! Mundyamwo rukwe yo ngogo ei̱zi̱ri̱!”
42 Levantem-se e vamos! Aí vem aquele que me trai! "
43 Yesu̱ b̯uyaali naacakabaza-b̯u̱bazi̱ bi̱byo bigambu, Yu̱da, omwei̱ hali bab̯wo beegeseb̯wa baamwe i̱ku̱mi̱ na babiri, yaadwa haahwo hali Yesu̱. Yei̱zi̱ri̱ hamwei̱ na kitebe kya bantu banene banyakubba na nsone na mibbeere. Bab̯wo bantu baalingi batu̱mi̱i̱rwe bahandu̱ ba balaami̱, beegesa ba biragiro na bahandu̱ ba Bayudaaya.
43 Enquanto ele ainda falava, apareceu Judas, um dos Doze. Com ele estava uma multidão armada de espadas e varas, enviada pelos chefes dos sacerdotes, mestres da lei e líderes religiosos.
44 B̯u̱b̯wo yogwo munyakudyamwo Yesu̱ rukwe yaalingi abategekeeri̱ kawoneru kayaakora kubaragiira Yesu̱. Yaabategekeeri̱ naakoba, “Yogwo mudulu ginyaakagwa mu salaka, akubba naali yooyo yoogwo. Mumukwate, mumutwale, mumulindire ki̱mwei̱.”
44 O traidor havia combinado um sinal com eles: "Aquele a quem eu saudar com um beijo, é ele: prendam-no e levem-no em segurança".
45 Nahaahwo b̯ulohob̯uloho Yu̱da yei̱zi̱ri̱ yaagyendera ki̱mwei̱ hali Yesu̱ yaamweta naakoba, “Mwegesa!” Mwomwo yaamugwa mu salaka.
45 Dirigindo-se imediatamente a Jesus, Judas disse: "Mestre! ", e o beijou.
46 Kasi mwomwo bab̯wo badulu bakwata Yesu̱.
46 Os homens agarraram Jesus e o prenderam.
47 Omwei̱ hali bab̯wo beegeseb̯wa banyakubba beemereeri̱ heehi̱ na Yesu̱ yaasi̱ki̱ri̱ nsone yaatema muheereza wa mu̱laami̱ mu̱handu̱, yaamukadulaho ipokopo.
47 Então, um dos que estavam por perto puxou a espada e feriu o servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
48 Mwomwo Yesu̱ yaabaweera, “Mumale mwi̱ze na mpirima na mibbeere kunkwata, ndi muhyekera?
48 Disse Jesus: "Estou eu chefiando alguma rebelião, para que vocês venham me prender com espadas e varas?
49 Mbanga nincala nanywe biro byensei̱ ni̱nyeegesya mu zi̱gati̱ gya Yeekaru, mutakankwate. Bei̱tu̱ byo Binyakuhandiikwa bili na kudwereera.”
49 Todos os dias eu estava com vocês, ensinando no templo, e vocês não me prenderam. Mas as Escrituras precisam ser cumpridas".
50 Mwomwo beegeseb̯wa baamwe bensei̱ baamurugaho bei̱ru̱ka.
50 Então todos o abandonaram e fugiram.
51 Haalingiho musigazi omwei̱ munyaakugyendanga naahondera Yesu̱, yogwo musigazi yaali atali na lu̱goye lwalweri̱ kutoolahoona suuka giyaalingi yeebbohi̱ri̱ gisa. B̯u̱baamu̱kweti̱,
51 Um jovem, vestindo apenas um lençol de linho, estava seguindo a Jesus. Quando tentaram prendê-lo,
52 yaateesu̱ki̱ri̱ yei̱ru̱ka munyiŋinyi, yaati̱ga lu̱goye lwamwe.
52 ele fugiu nu, deixando o lençol para trás.
53 Bab̯wo badulu banyakukwata Yesu̱ baamu̱tweri̱ hali mu̱laami̱ mu̱handu̱. Mwomwo bahandu̱ ba balaami̱, bahandu̱ ba Bayudaaya na beegesa ba biragiro beecooka hamwei̱.
53 Levaram Jesus ao sumo sacerdote; e então se reuniram todos os chefes dos sacerdotes, os líderes religiosos e os mestres da lei.
54 B̯u̱b̯wo Peeteru yaagyendi̱ri̱ naahonderanga Yesu̱ na hadeiho kudwereera ki̱mwei̱ mu zi̱gati̱ gya yogwo mu̱laami̱ mu̱handu̱. Yaadoori̱ yeicaara na bab̯wo bali̱ndi̱, yaatandika kwota mworo nabo.
54 Pedro o seguiu de longe até o pátio do sumo sacerdote. Sentando-se ali com os guardas, esquentava-se junto ao fogo.
55 Ha b̯wi̱re b̯u̱b̯wo bab̯wo bahandu̱ ba balaami̱ hamwei̱ na Lukuratu Lu̱handu̱ lwa Bayudaaya lwensei̱ baalingi ni̱baku̱toolereerya b̯u̱kei̱so b̯wa kujunaana Yesu̱ aleke basobore kumusalira kifubiro kya ku̱kwa. Bei̱tu̱ batakasobore kutunga b̯u̱kei̱so b̯wensei̱.
55 Os chefes dos sacerdotes e todo o Sinédrio estavam procurando depoimentos contra Jesus, para que pudessem condená-lo à morte, mas não encontravam nenhum.
56 Bantu banene baaheeri̱yo b̯u̱kei̱so b̯wa b̯u̱gobya, kyonkei bigambu byab̯u bitakabazenge kintu ki̱mwei̱.
56 Muitos testemunharam falsamente contra ele, mas as declarações deles não eram coerentes.
57 Kasi mwomwo haaru̱gayo bantu bamwei̱ beemeera baabaza bigambu bikujunaana Yesu̱ bya b̯u̱gobya nti,
57 Então se levantaram alguns e declararam falsamente contra ele:
58 “Twamwegwi̱ri̱ naakukoba, ‘Nkwi̱za ku̱zi̱kya gigi Yeekaru, gi̱nyaku̱bi̱mbwa bantu b̯untu, nzi̱re mbi̱mbe gindi mu biro bisatu, gitakusobora ku̱bi̱mbwa muntu.’ ”
58 "Nós o ouvimos dizer: ‘Destruirei este templo feito por mãos humanas e em três dias construirei outro, não feito por mãos de homens’ ".
59 Bei̱tu̱ nab̯wo b̯u̱kei̱so b̯wa bab̯wo bantu b̯utakasobore kubba nib̯ukubaza kintu ki̱mwei̱.
59 Mas, nem mesmo assim, o depoimento deles era coerente.
60 Kasi mwomwo mu̱laami̱ mu̱handu̱ yeemeera mu mei̱so ga bantu, yaab̯u̱u̱lya Yesu̱, “Toli na kyakwi̱ramwo hali b̯u̱b̯wo b̯u̱kei̱so b̯wa bab̯wo badulu bakukurumiriza nab̯wo?”
60 Depois o sumo sacerdote levantou-se diante deles e perguntou a Jesus: "Você não vai responder à acusação que estes lhe fazem? "
61 Bei̱tu̱ Yesu̱ atakamwi̱remwo kintu kyensei̱.
61 Mas Jesus permaneceu em silêncio e nada respondeu. Outra vez o sumo sacerdote lhe perguntou: "Você é o Cristo, o Filho do Deus Bendito? "
62 Yesu̱ yaamwi̱ri̱ri̱mwo naakoba, “Ndi yooyo. Kandi mu̱kwi̱za kuwona Mwana wa Muntu ei̱cali̱i̱ri̱ ha mukono gwab̯udyo mu kiikaru kya ki̱ti̱i̱ni̱sa kinene kya Ruhanga wa Maani, kandi naali ha bikaka naakwi̱ra ha nsi kuruga mwiguru.”
62 "Sou", disse Jesus. "E vereis o Filho do homem assentado à direita do Poderoso vindo com as nuvens do céu".
63 Mwomwo mu̱laami̱ mu̱handu̱ yaatemula bilwalu byamwe, yaabab̯u̱u̱lya, “Tukwetaaga bakei̱so bandi baaki?
63 O sumo sacerdote, rasgando as próprias vestes, perguntou: "Por que precisamos de mais testemunhas?
64 Nywenseenya mwegwi̱ri̱ nka kwalu̱mi̱ri̱ Ruhanga. Mukukoba teetei̱?”
64 Vocês ouviram a blasfêmia. Que acham? " Todos o julgaram digno de morte.
65 Kasi mwomwo bantu bamwei̱ bamu̱twera matwantwe, baamubbumba mei̱so na lu̱goye, baamukuuta ntomi̱ kandi baamuweera, “Ragura!” Hei̱nyu̱ma bali̱ndi̱ baamutwala baamukuuta.
65 Então alguns começaram a cuspir nele; vendaram-lhe os olhos e, dando-lhe murros, diziam: "Profetize! " E os guardas o levaram, dando-lhe tapas.
66 Peeteru b̯uyaalingi kwansi mu zi̱gati̱ gya Yeekaru, omwei̱ hali bazaana ba mu̱laami̱ mu̱handu̱ yei̱zi̱ri̱ cali Peeteru yaali.
66 Estando Pedro em baixo, no pátio, uma das criadas do sumo sacerdote passou por ali.
67 Yogwo muzaana b̯u̱yaaweeni̱ Peeteru, yaamu̱li̱ngi̱i̱ra hitihiti.
67 Vendo Pedro a aquecer-se, olhou bem para ele e disse: "Você também estava com Jesus, o Nazareno".
68 Bei̱tu̱ Peeteru yeegeeni̱ naakoba, “Bi̱byo bintu byokubaza ti̱mbyegi̱ri̱ kandi tinkubyetegereza.” Mwomwo yaalibata yaahuluka hanzei nagwa ha mulyangu gweirembu.
68 Contudo ele o negou, dizendo: "Não o conheço, nem sei do que você está falando". E saiu para o alpendre.
69 Yogwo muzaana b̯u̱yaakab̯u̱ni̱i̱rye kuwona Peeteru, yaaweera bab̯wo bantu banyakubba nibakusunga, “Yogo mudulu ali omwei̱ ha beegeseb̯wa ba Yesu̱.”
69 Quando a criada o viu lá, disse novamente aos que estavam por perto: "Esse aí é um deles".
70 Peeteru yaab̯u̱ni̱i̱rye yeegaana.
70 De novo ele negou. Pouco tempo depois, os que estavam sentados ali perto disseram a Pedro: "Certamente você é um deles. Você é galileu! "
71 Mwomwo Peeteru yaatandika kubarahirira naakoba, “Yogwo mudulu, gya ti̱mwegi̱ri̱, nyaakabba ni̱nku̱gobya kintu kindi kibiibi kimbeho!”
71 Ele começou a se amaldiçoar e a jurar: "Não conheço o homem de quem vocês estão falando! "
72 Nahaahwo b̯ulohob̯uloho, nkoko gyakookomi̱ri̱ murundi gwakabiri. Mwomwo Peeteru yei̱zu̱ka nka Yesu̱ kuyaalingi amu̱weereeri̱, “Nkoko gi̱takakookoomi̱ri̱ mirundi mibiri, okwi̱za kubba onyeegeeni̱ mirundi misatu.” Hei̱nyu̱ma Peeteru yeegwi̱ri̱ mutima gwamwe niguli na b̯ujune b̯unene hoi̱, yaalira.
72 E logo o galo cantou pela segunda vez. Então Pedro se lembrou da palavra que Jesus lhe tinha dito: "Antes que duas vezes cante o galo, você me negará três vezes". E se pôs a chorar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.