João 10
Ndagaanu Gihyaka (RUB) vs NTLH
1 Mwomwo, Yesu̱ yaabaweera nti, “Mu mananu nkubaweera yogwo yensei̱ eingira mu ki̱nyu̱mba kya ntaama atarabi̱ri̱ mu mulyangu, bei̱tu̱ abinya ki̱nyu̱mba kya ntaama mwa kutunga haakuraba, abba mwi̱bi̱ kandi mu̱nyagi̱.
1 Jesus disse:
2 Bei̱tu̱ kandi yogwo yensei̱ eingira mu ki̱kyo ki̱nyu̱mba kuraba mu mulyangu, yogwo yooyo abba mu̱li̱i̱sya wa zi̱zo ntaama.
2 Mas quem entra pela porta é o pastor do rebanho.
3 Kasu̱mi̱ ka ku̱li̱i̱sya ntaama b̯ukadwa mu̱li̱ndi̱ akinguliraho mu̱li̱i̱sya. Kandi mu̱li̱i̱sya wa zi̱zo ntaama b̯wabba naakuzeeta azeeta na mabara gaazo; zeegwa iraka lyamwe, nizihuluka mu ki̱nyu̱mba nizimuhondera.
3 O porteiro abre a porta para ele. As ovelhas reconhecem a sua voz quando ele as chama pelo nome, e ele as leva para fora do curral.
4 Mu̱li̱i̱sya yogwo b̯wazi̱hu̱lu̱kya hanzei azebembera mu mei̱so, kasi nazo nizimuhondera, hab̯wakubba zi̱zo ntaama zeegi̱ri̱ iraka lyamwe.
4 Quando todas estão do lado de fora, ele vai na frente delas, e elas o seguem porque conhecem a voz dele.
5 Bei̱tu̱ yogwo gi̱zi̱teegi̱ri̱ tizisobora kumuhondera, zi̱mwi̱ru̱ka-b̯wi̱ru̱ki̱ hab̯wakubba ti̱zeegi̱ri̱ iraka lyamwe.”
5 Mas de jeito nenhum seguirão um estranho! Pelo contrário, elas fugirão, pois não conhecem a voz de estranhos.
6 Yesu̱ yaabaweereeri̱ lu̱lwo lugeera, bei̱tu̱ bab̯wo bantu batakakenge kintu ki̱yaamanyi̱syengi̱.
6 Jesus fez esta comparação, mas ninguém entendeu o que ele queria dizer.
7 Mwomwo Yesu̱ yaabaweera murundi gundi, “Mu mananu nkubaweera nti, gya ndi nka gu̱gwo mulyangu gwa ki̱nyu̱mba kya ntaama.
7 Então Jesus continuou:
8 Bandi bensei̱ banyakumbanza kwi̱za, bali nka bei̱bi̱ na banyagi̱, kandi ntaama zitakabahondere.
8 Todos os que vieram antes de mim são ladrões e bandidos, mas as ovelhas não deram atenção à voz deles.
9 Gya ndi nka mulyangu gwa ki̱nyu̱mba kya ntaama. Yogwo yensei̱ eingira kuraba muli gya yogwo yooyo alijunwa. Bantu bakwi̱zanga kwingira muli gya kandi nibahuluka kutunga bidyo bya mwozo bi̱byo bili nkeisubi hali ntaama.
9 Eu sou a porta. Quem entrar por mim será salvo; poderá entrar e sair e achará comida.
10 Mwi̱bi̱ tei̱zi̱ra kintu kindi, ei̱za kwi̱ba, kwi̱ta, na ku̱zi̱kya. Bei̱tu̱ gya nzi̱ri̱ aleke bantu babbe na b̯womi kandi babbe nab̯wo mu b̯unene.
10 O ladrão só vem para roubar, matar e destruir; mas eu vim para que as ovelhas tenham vida, a vida completa.
11 “Gya ndi nka mu̱li̱i̱sya murungi wa ntaama. Mu̱li̱i̱sya murungi ahayo b̯womi b̯wamwe hab̯wa ntaama zaamwe.
11 — Eu sou o bom pastor; o bom pastor dá a vida pelas ovelhas.
12 Kandi yogwo aku̱li̱i̱si̱i̱rya mpeera takabbanga mu̱li̱i̱sya akwehayo nka mukama ntaama. Nahab̯waki̱kyo mu̱li̱i̱sya akwisana yatyo b̯wawona musege ni̱gu̱kwi̱za, ei̱ru̱ka naati̱ga ntaama. Kasi mwomwo gu̱gwo musege nigutunga mwanya gwa ku̱ru̱mba zi̱zo ntaama na kuzitarangya.
12 Um empregado trabalha somente por dinheiro; ele não é pastor, e as ovelhas não são dele. Por isso, quando vê um lobo chegando, ele abandona as ovelhas e foge. Então o lobo ataca e espalha as ovelhas.
13 Yo yogwo mu̱li̱i̱sya wa mpeera ei̱ru̱ka hab̯wakubba yo akukolera mpeera, kandi abba atakutaho mutima gwamwe ku zi̱zo ntaama.
13 O empregado foge porque trabalha somente por dinheiro e não se importa com as ovelhas. Eu sou o bom pastor. Assim como o Pai me conhece, e eu conheço o Pai, assim também conheço as minhas ovelhas, e elas me conhecem. E estou pronto para morrer por elas.
14 “Gyagya ndi nka yogwo mu̱li̱isya wa ntaama murungi; bantu bange, bab̯wo bali nka ntaama, mbeegi̱ri̱, kandi nabo banzegi̱ri̱.
14 — ausente —
15 Nka Ruhanga Bbaabba kwanzegi̱ri̱, nagya mwegi̱ri̱; kandi gya b̯womi b̯wange mbu̱hayo hab̯wa bab̯wo bantu bange bali nka ntaama.
15 — ausente —
16 Bei̱tu̱ ndi na ntaama zindi zitali zeigana lili nazo nkusemeera kuzileeta. Zi̱zo ntaama nazo zi̱kwi̱za kwegwa iraka lyange aleke zensei̱ zifooke igana li̱mwei̱ kandi zibbe na mu̱li̱isya omwei̱.
16 Tenho outras ovelhas que não estão neste curral. Eu preciso trazer essas também, e elas ouvirão a minha voz. Então elas se tornarão um só rebanho com um só pastor.
17 Ruhanga Bbaabba anzendya mbe; kimuha ku̱nzendya mpayo b̯womi b̯wange, aleke nzi̱re b̯wezi̱ri̱ri̱rye.
17 — O Pai me ama porque eu dou a minha vida para recebê-la outra vez.
18 Tihaloho muntu yensei̱ akusobora kuntoolaho b̯womi b̯wange, rundi gana gya nyankei ncwi̱ri̱mwo kub̯uhonga. Kandi ndi na b̯u̱sobozi̱ b̯wa kub̯uhayo na b̯wa ku̱b̯wezi̱ri̱ri̱i̱rya; kandi b̯u̱sobozi̱ b̯u̱b̯wo nyaab̯uhebeerwe Bbaabba.”
18 Ninguém tira a minha vida de mim, mas eu a dou por minha própria vontade. Tenho o direito de dá-la e de tornar a recebê-la, pois foi isso o que o meu Pai me mandou fazer.
19 Hei̱nyu̱ma gya Yesu̱ kubaza bi̱byo bigambu Bayudaaya baabbeeri̱ na b̯utakengagana hakati̱ gyab̯u.
19 Quando ouviu isso, o povo se dividiu outra vez. Muitos diziam:
20 Banene muli bo baabazi̱ri̱ nibakoba, “Yogwo mudulu ali na muzumu, kandi agwi̱ri̱ iraru. Mukugadira ki ku̱mwegwa?”
20 — Ele está dominado por um demônio! Está louco! Por que é que vocês escutam o que ele diz?
21 Bei̱tu̱ bandi muli bo baabazi̱ri̱ nibakoba, “Bi̱byo bigambu tibisobora kubba bya muntu ali na muzumu. Muzumu gwakusobora kwijula muntu mei̱so?”
21 Outros afirmavam: — Quem está dominado por um demônio não fala assim! Será que um demônio pode dar vista aos cegos?
22 Ha b̯u̱b̯wo b̯wi̱re b̯wi̱nyamu̱ b̯wa nndaawe, haalingiho kujaguza kwa b̯u̱genyi̱ b̯ukukwatagana na ku̱syani̱a Yeekaru mu rub̯uga lwa Yeru̱salemu̱, nka kukyalingi mu biro bya kadei.
22 Era inverno, e em Jerusalém estavam comemorando a Festa da Dedicação .
23 Kandi Yesu̱ yaalingi naakulibatalibata mu zi̱gati̱ gya Yeekaru, ha kiikaru ki̱beetengi̱ Lubbaraza lwa Mukama Sulumaani.
23 Jesus estava andando pelo pátio do Templo, perto da entrada chamada “ Alpendre de Salomão ”.
24 Bamwei̱ hali bab̯wo Bayudaaya bei̱zi̱ri̱ baamwelogoleerya baamuweera, “We oli̱doosya hanya kwicala nootuweera bintu bi̱ku̱tu̱ti̱ga-b̯u̱ti̱gi̱ mu mwanya? Tu̱weere mu mananu, waakabba nooli weewe Ku̱ri̱si̱to, Mutongoole wa Ruhanga.”
24 Então o povo se ajuntou em volta dele e perguntou: — Até quando você vai nos deixar na dúvida? Diga com franqueza: você é ou não é o
25 Yesu̱ yaabei̱ri̱ri̱mwo naakoba, “Nyaabaweereeri̱, bei̱tu̱ mwasuula kwikiriza. Byamahanu byensei̱ binkakora mwibara lya Bbaabba, byo byankei bikumpeera b̯u̱kei̱so.
25 Jesus respondeu:
26 Bei̱tu̱ mutakeikirize, hab̯wakubba timuli ntaama zange.
26 mas vocês não creem porque não são minhas ovelhas.
27 Nka ntaama ku̱zeegwa iraka lya mu̱li̱i̱sya waazo, bantu bange beegwa iraka lyange. Mbeegi̱ri̱ kandi bampondera mbe.
27 As minhas ovelhas escutam a minha voz; eu as conheço, e elas me seguem.
28 Bantu bange bab̯wo mbaha b̯womi b̯utamalikaho, kandi tibaliwonaho ku̱kwa kwa biro na biro. Tihaloho muntu yensei̱ akusobora kubansahulaho.
28 Eu lhes dou a vida eterna, e por isso elas nunca morrerão. Ninguém poderá arrancá-las da minha mão.
29 Bbaabba yogwo munyakubampa akukiira ki̱mwei̱ maani bintu byensei̱, kandi tihaloho muntu yensei̱ akusobora kubamusahulaho.
29 O poder que o Pai me deu é maior do que tudo, e ninguém pode arrancá-las da mão dele.
30 Gya na Bbaabba tuli omwei̱.”
30 Eu e o Pai somos um.
31 Mwomwo bahandu̱ ba Bayudaaya baakoma mahi̱ga murundi gundi kulasa Yesu̱.
31 Então eles tornaram a pegar pedras para matar Jesus.
32 Yesu̱ yaabei̱ri̱ri̱mwo naakoba, “Mbakoleeri̱ b̯uwoneru b̯unyamaani b̯wa Bbaabba yambwereeri̱ nkore. Mu b̯u̱b̯wo b̯uwoneru b̯wensei̱, kawoneru kakubaha kundasa mahi̱ga kooko kalahi?”
32 E ele disse:
33 Bayudaaya baamwi̱ri̱ri̱mwo nibakoba, “Tukukulasa kwahi mahi̱ga hab̯wa kukora b̯u̱b̯wo b̯uwoneru, bei̱tu̱ tukukukulasa mahi̱ga hab̯wa ku̱lu̱ma Ruhanga. Hab̯wakubba we muntu b̯untu, okukoba nti oli Ruhanga.”
33 Eles responderam: — Não é por causa de nenhuma coisa boa que queremos matá-lo, mas porque, ao dizer isso, você está
34 Yesu̱ yaabei̱ri̱ri̱mwo naakoba, “Kitakahandiikwe mu biragiro byenyu̱ nti, Ruhanga yaakobi̱ri̱, ‘Muli baruhanga’?
34 Então Jesus afirmou:
35 Ruhanga yaabba yaabeeti̱ri̱ mu kigambu kyamwe, ‘baruhanga’ (nikili mu Binyakuhandiikwa kya muntu yensei̱ atakusobora kugaana.)
35 Sabemos que as
36 Nahab̯waki̱kyo, hab̯waki mukunjunaana kubba ndu̱mi̱ri̱ Ruhanga b̯u̱nkobi̱ri̱ nti ‘Ndi Mwana wa Ruhanga?’ Kasita Bbaabba yooyo munyakunsorooramwo yantuma mu nsi.
36 Quanto a mim, o Pai me escolheu e me enviou ao mundo. Então por que vocês dizem que blasfemo contra Deus quando afirmo que sou Filho dele?
37 Kale nu mutanzikiririzamwo mwabba nimukuwona ninkukora bintu bya Ruhanga Bbaabba byatakwendya nkore.
37 Se não faço o que o meu Pai manda, não creiam em mim.
38 Bei̱tu̱ kandi nyaakabba ninkukora bintu bya Ruhanga Bbaabba byakwendya, nab̯umwakabba mutanzikiririzamwo, hakiri mwi̱ki̱ri̱ri̱ze mu bi̱byo byamahanu, aleke mudwe ha kwega nakwetegereza nti gya na Ruhanga tuli nka muntu omwei̱.”
38 Mas, se eu faço, e vocês não creem em mim, então creiam pelo menos nas coisas que faço. E isso para que vocês fiquem sabendo de uma vez por todas que o Pai vive em mim e que eu vivo no Pai.
39 Hei̱nyu̱ma gya kwegwa bi̱byo bigambu baagereerye kumukwata murundi gundi, bei̱tu̱ yaabasyerekeeri̱ yaabati̱ga.
39 A essa altura tentaram novamente prendê-lo, mas Jesus escapou das mãos deles.
40 Yaaru̱gi̱ri̱ hahwo yambuka yaaku̱bayo nseeri̱ gya mugira gwa Yorodaani mu kiikaru cali Yohaana yaabandi̱i̱ze kubatiriza bantu. Ku̱kwo nseeri̱ hooho Yesu̱ yei̱ceeri̱.
40 Ele voltou de novo para o lado leste do rio Jordão, foi para o lugar onde João Batista tinha batizado antes e ficou lá.
41 Hei̱nyu̱ma bantu banene hoi̱ bei̱zi̱ri̱ hali yo. Mu̱kwi̱za kwab̯u baabazengi̱ bankei na bankei nibakoba, “Yohaana atakakore kawoneru kensei̱, bei̱tu̱ bintu byensei̱ bya Yohaana bi̱yaabazi̱ri̱ho ku yogo mudulu byali bya mananu.”
41 E muita gente ia vê-lo, dizendo: — João não fez nenhum milagre, mas tudo o que ele disse sobre Jesus é verdade.
42 Mu ki̱kyo kiikaru bantu banene bei̱ki̱ri̱ri̱i̱ze mu Yesu̱.
42 E naquele lugar muita gente creu em Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.