Atos 26
Ndagaanu Gihyaka (RUB) vs NVT
1 Kasi mukama Agu̱ri̱pa yaaweera Pau̱lo, “Tu̱kwi̱ki̱ri̱i̱ze weetonganeho zi̱zo nsonga za bahandu̱ ba Bayudaaya zibakukujunaana.”
1 Então Agripa disse a Paulo: “Você pode falar em sua defesa”. Paulo fez um sinal com a mão e começou sua defesa:
2 “Mukama Agu̱ri̱pa, gya ndi na mu̱gi̱sa kiro kya deeru kwetonganaho mu mei̱so gaamu ha zizi nsonga zenseenya za bahandu̱ ba Bayudaaya zibakunjunaana.
2 “Rei Agripa, considero-me feliz de ter hoje a oportunidade de lhe apresentar minha defesa contra todas as acusações feitas pelos líderes judeus,
3 Nkwewona nindi na mu̱gi̱sa, hab̯wakubba nyeegi̱ri̱ nti, weegi̱ri̱ kurungi hoi̱ ngesu zeetu̱ za Bayudaaya hamwei̱ na bi̱byo bintu bituteikiraniza nabyo. Nahab̯waki̱kyo nkukusaba onyeetegeerye na kugumisiriza.
3 pois sei que conhece bem todos os costumes e controvérsias dos judeus. Portanto, peço que me ouça com paciência.
4 “Bayudaaya benseenya, beegi̱ri̱ nka ku̱nceeri̱ nindi muntu murungi kurugira ki̱mwei̱ mu b̯uto b̯wange. Beegi̱ri̱ kurungi, nka ku̱nceeri̱ ninyeetwala mu b̯womi b̯wange, kutandikira ki̱mwei̱ mu nsi gya kwamwetu̱, kasi hei̱nyu̱ma, mu rub̯uga lwa Yeru̱salemu̱.
4 “Como os líderes judeus sabem muito bem, recebi educação judaica completa desde a infância entre meu povo e depois em Jerusalém.
5 Banzegi̱ri̱ kumala kasu̱mi̱ kanene nka kundi Mufalisaayo wa mu kitebe kikira bitebe bindi bya Bayudaaya mu kuhondera biragiro bya zegesya gwetu̱ twe Bayudaaya, gi̱tu̱rami̱i̱ryamwo Ruhanga weetu̱. Kandi de, kakubba Bayudaaya bakyendya, bakusobora kumpeera b̯u̱kei̱so b̯u̱ku̱gu̱mya bibi bigambu binkubaza.
5 Também sabem, e talvez estejam dispostos a confirmar, que vivi como fariseu, a seita mais rígida de nossa religião.
6 Kiro kya deeru kiki, ndi mu kwetonganaho mu mei̱so gaamu, hab̯wakubba nkwikiriza nti Ruhanga akwi̱za ku̱doosereerya muragu gu̱yeeragani̱si̱i̱rye hali bahaaha beetu̱.
6 Agora estou sendo julgado por causa de minha esperança no cumprimento da promessa feita por Deus a nossos antepassados.
7 Bahaaha beetu̱, ba nganda i̱ku̱mi̱ neibiri zʼI̱saleeri̱, b̯u̱bei̱ceeri̱ nibaramyanga Ruhanga b̯uli kiro, gugu gwogwo muragu gwonyi̱ni̱, gu̱bei̱ceeri̱ bali̱ndi̱ri̱i̱ri̱ gudwereere. Bei̱tu̱ kandi, mukama Agu̱ri̱pa, bahandu̱ ba Bayudaaya bannyegereeri̱ hab̯wa kuwona gya ninkwikiriza kandi ni̱nku̱tebya nti, gu̱gwo muragu gukugyenda kudwereera!
7 De fato, é por isso que as doze tribos de Israel adoram a Deus fervorosamente, dia e noite, e compartilham da mesma esperança que eu. E, no entanto, ó rei, acusam-me por causa dessa esperança!
8 Mwomwo Pau̱lo yaab̯u̱u̱lya Bayudaaya banyakubbaho, Nywe Bayudaaya bali haha, mwakabba mwikiriza nti Ruhanga akusobora kuhimboola baku̱u̱, hab̯waki ki̱babbeereeri̱ kitatiro, kwikiriza nti Ruhanga yaahi̱mboori̱ Yesu̱?
8 Por que lhes parece tão incrível que Deus ressuscite os mortos?
9 “Nagyadede, nyaateekerezengi̱ nti, nkuteekwa kukora kintu kyenseenya kikusoboka, ku̱lwani̱sya bantu beikiririza mu Yesu̱, munyakuruga mu rub̯uga Nazareeti̱.
9 “Eu costumava pensar que era minha obrigação empenhar-me em me opor ao nome de Jesus, o nazareno.
10 Ki̱kyo kyokyo de ki̱nyaakoori̱, mu rub̯uga lwa Yeru̱salemu̱. Bahandu̱ ba balaami̱ ba Ruhanga bampeeri̱ b̯u̱sobozi̱ nyaakwata bantu ba Ruhanga banene, banyakwikiririzanga mu Mutongoole wa Ruhanga Ku̱ri̱si̱to, nyaabata mu nkomo. Kandi de, b̯u̱baabacwerengi̱ musangu gwa ku̱kwa, gyadede nyaasagi̱kengi̱ babei̱te.
10 Foi exatamente o que fiz em Jerusalém. Com autorização dos principais sacerdotes, fui responsável pela prisão de muitos dentre o povo santo. E eu votava contra eles quando eram condenados à morte.
11 Mirundi minene nyaagyendengi̱ mu marombero ga Bayudaaya, mwa kuwona nti bantu bakwikiririza mu Ku̱ri̱si̱to, bakutunga kifubiro, kandi nyaalwani̱si̱i̱rye na kubahambiriza beegaane Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, gi̱bei̱ki̱ri̱ri̱zengi̱mwo. Kwega nyaabatwalengi̱ kubiibi, nyaabahondeerengi̱ na mu mbuga zindi, mwa ku̱baru̱mbi̱rayo.
11 Muitas vezes providenciei que fossem castigados nas sinagogas, a fim de obrigá-los a blasfemar. Eu me opunha a eles com tanta violência que os perseguia até em cidades estrangeiras.
12 “Mu lugyendu lwange lu̱mwei̱ lwa kugyenda kukwata bantu bakwikiririza mu Ku̱ri̱si̱to na kubata mu nkomo, nyaali ninkugyenda mu rub̯uga lubeeta Damasi̱ko. Bahandu̱ ba balaami̱ ba Ruhanga, baali bampeeri̱ b̯u̱sobozi̱, kandi de baali bantu̱mi̱ri̱ ngyende nkwate bantu bakwikiririza mu Ku̱ri̱si̱to.
12 “Certo dia, numa dessas missões, dirigia-me a Damasco, autorizado e incumbido pelos principais sacerdotes.
13 Mu̱handu̱, Mukama wange, nyaali ninkugyenda, nindi mu ru̱gu̱u̱do. Ha saaha nka mukaaga za mwinsi, nyaaweeni̱ kamyankya, nikamuluka na kyererezi̱ kinyamaani, kikukira kya kalyoba. Kyererezi̱ ki̱kyo, kyaru̱gi̱ri̱ hakyendi̱, kyammulukira mbaju zensei̱ kandi de, kyamuluka na bei̱ra bange banyaali ninkugyenda nabo.
13 Por volta do meio-dia, ó rei, ainda a caminho, uma luz do céu, mais intensa que o sol, brilhou sobre mim e meus companheiros.
14 Twenseenya twagwi̱ri̱ hansi, kandi nyeegwa iraka likumbwera mu Luhebburaniya, ‘Sau̱lo, Sau̱lo, hab̯waki oku̱mpi̱i̱gani̱a? Okwesamba ndobo.’
14 Todos nós caímos no chão, e eu ouvi uma voz que me dizia em aramaico: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue? Não adianta lutar contra minha vontade’.
15 “Mwomwo nyaab̯u̱u̱lya, ‘Mukama wange, weewe naani?’
15 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E o Senhor respondeu: ‘Sou Jesus, a quem você persegue.
16 Kasi Mukama yambwera, ‘Hataati̱ byoka, weemeere. Nku̱wonekeeri̱, mwa kukukoma aleke onkolere nooli muheereza wange kandi kei̱so wa bintu bikunkwataho, byoweeni̱ hataati̱. Kandi de, obaweere na bi̱byo bi̱nkwi̱za ku̱kwolokya.
16 Agora levante-se, pois eu apareci para nomeá-lo meu servo e minha testemunha. Conte o que viu e o que eu lhe mostrarei no futuro.
17 Nkwi̱za kukujuna hali Bayudaaya bei̱ra baamu na hali Banyamahanga. Nkukutuma hali bo bensei̱ hamwei̱,
17 E eu o livrarei tanto de seu povo como dos gentios. Sim, eu o envio aos gentios
18 aleke ogyende obeegesye bigambu bya Ruhanga, balekeho kukora bintu bibiibi, batandike kukora bintu birungi, kandi bahinduke baruge mu kufugwa maani ga Sitaani mu̱handu̱ wa mizumu, bei̱re hali Ruhanga, yooyo abafuge. Mwomwo Ruhanga abaganyire bibii byab̯u, kandi batunge kiikaru hamwei̱ na bab̯wo ba Ruhanga bayaasyani̱i̱rye mitima hab̯wa kunzikiririzamwo.’
18 para abrir os olhos deles a fim de que se voltem das trevas para a luz, e do poder de Satanás para Deus. Então receberão o perdão dos pecados e a herança entre o povo de Deus, separado pela fé em mim’.
19 “Nahab̯waki̱kyo mukama Agu̱ri̱pa, ntakasuule kuwonekerwa ku̱kwo ku̱nyaatu̱ngi̱ri̱ kuruga mwiguru.
19 “Portanto, rei Agripa, obedeci à visão celestial.
20 Nyaatandi̱ki̱si̱i̱rye na ku̱tebeerya bantu ba mu rub̯uga lwa Damasi̱ko, nyaahondeeryaho ba rub̯uga lwa Yeru̱salemu̱, kasi mwomwo nyaahondeeryeho bantu benseenya ba mu bicweka bi̱si̱geeri̱ho bya B̯uyudaaya, kasi mwomwo de, nyaatebeerya na Banyamahanga. B̯ukwenda b̯u̱nyaatebeeryengi̱ bab̯wo bantu, kwali kubaweera nti bakuteekwa kwezi̱ramwo bibii byab̯u bahindukire Ruhanga, kandi de, bakore bikorwa birungi bi̱kwolokya nti kwo mali̱, beezi̱ri̱ri̱mwo.
20 Anunciei a mensagem primeiro em Damasco, depois em Jerusalém e em toda a Judeia, e também aos gentios, dizendo que todos devem arrepender-se, voltar-se para Deus e mostrar, por meio de suas boas obras, que mudaram de rumo.
21 Hab̯wa ku̱tebya b̯u̱b̯wo b̯ukwenda, kyokyo kinyakuha Bayudaaya kunzagya mu zi̱gati̱ gya Yeekaru, bankwata, baalwani̱sya na ku̱nzi̱ta.
21 Alguns judeus me prenderam no templo por anunciar essa mensagem e tentaram me matar.
22 Kyonkei, hab̯wakubba nti Ruhanga ei̱ceeri̱ nandinda kudwera ki̱mwenya ha kiro kya deeru, kyokyo ki̱mpeeri̱ kwemeera haha kuha b̯uli muntu b̯u̱kei̱so b̯ukukwatagana na Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to. Bigambu binkubaweera, byobyo kwo bya Baragu̱ri̱ ba Ruhanga, na mu̱ragu̱ri̱ Mu̱sa naalimwo, bi̱baaragwi̱ri̱ nti bikugyenda kubbaho.
22 Mas Deus tem me protegido até este momento, para que eu dê testemunho a todos, dos mais simples até os mais importantes. Não ensino nada além daquilo que os profetas e Moisés disseram que haveria de acontecer,
23 Baragu̱ri̱ bab̯wo, baaragwi̱ri̱ nti, Ku̱ri̱si̱to aliwonawona, akwe, kandi nka muntu wa kubanza kuhimbooka kuruga mu baku̱u̱, aliranga bigambu bya Ruhanga bili nka kyererezi̱ hali Bayudaaya na hali Banyamahanga.”
23 que o Cristo sofreria e seria o primeiro a ressuscitar dos mortos e, desse modo, anunciaria a luz de Deus tanto aos judeus como aos gentios”.
24 Pau̱lo b̯uyaali naakyagyenda mu mei̱so na kwetonganaho yatyo, Fesi̱to yaamaari̱ gamuweera neiraka lya hakyendi̱, “Pau̱lo, ohu̱ngu̱tu̱ki̱ri̱! Kusoma kwamu kunene kukugyenda kukuguma iraru.”
24 De repente, Festo gritou: “Paulo, você está louco! O excesso de estudo o fez perder o juízo!”.
25 Pau̱lo yaamwi̱ri̱ri̱mwo naamuweera, “Waki̱ti̱i̱ni̱sa Fesi̱to, gya ngwi̱ri̱ kwahi iraru. Bigambu binkubaza, bili bya mananu kandi bya muntu mu̱teeku̱ byabaza.
25 Mas Paulo respondeu: “Não estou louco, excelentíssimo Festo. Digo a mais sensata verdade,
26 Mukama Agu̱ri̱pa, bibi bigambu bi̱mbazi̱ri̱ hali Ku̱ri̱si̱to, obyegi̱ri̱. Nahab̯waki̱kyo, nkubaza nawe nindi mwanzu̱ru̱ku̱. Nku̱gu̱mya nti b̯uli ki̱mwei̱ muli byo, oi̱ceeri̱ nookiwona; hab̯wakubba, mu kubbaho kwabyo, bitakabbe bya nsita, byalingi hasyanu̱.”
26 e o rei Agripa sabe dessas coisas. Expresso-me com ousadia porque tenho certeza de que esses acontecimentos são todos de conhecimento dele, pois não se passaram em algum canto escondido.
27 Mwomwo Pau̱lo yaab̯u̱u̱lya Agu̱ri̱pa, “Mukama Agu̱ri̱pa, okwikiriza nti bigambu bya baragu̱ri̱ ba Ruhanga, bi̱baaragwi̱ri̱ hali Ku̱ri̱si̱to Mutongoole wa Ruhanga, bili bya mananu? Nkyegi̱ri̱ okubiikiriza, kubba nibili bya mananu.”
27 Rei Agripa, o senhor crê nos profetas? Eu sei que sim”.
28 Mwomwo mukama Agu̱ri̱pa yei̱ramwo Pau̱lo naakoba, “Okuteekereza, mu b̯wi̱re b̯u̱dooli̱ yati, okusobora kunsikiriza nintandika kwikiririza mu Ku̱ri̱si̱to?”
28 Então Agripa o interrompeu: “Você acredita que pode me convencer a tornar-me cristão em tão pouco tempo?”.
29 Mwomwo Pau̱lo yei̱ramwo Agu̱ri̱pa naakoba, “Nkusaba Ruhanga nti, nab̯ukyatwala b̯wi̱re b̯u̱dooli̱ rundi b̯unene, otabba weewe musa, akwikiririza mu Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to. Kyonkei, na bantu bandi benseenya baku̱nyeetegeerya kiro kyadeeru, naboodede beikirize Yesu̱, nka gya ku̱nyaamwi̱ki̱ri̱i̱ze, kyonkei nywe nywensei̱, nkwendya kwahi muwonawone nka gya kunkuwonawona mu nkomo.”
29 Paulo respondeu: “Em pouco ou em muito tempo, peço a Deus que tanto o senhor como os demais aqui presentes se tornem como eu, exceto por estas correntes”.
30 Pau̱lo b̯u̱yaamaari̱ kubaza bi̱byo bigambu, mukama Agu̱ri̱pa, weisaza Fesi̱to, Bbereni̱i̱ke, hamwei̱ na bantu bandi banyakubba bei̱cali̱i̱ri̱ hamwei̱ nabo, bensei̱ beemeera.
30 Então o rei, o governador, Berenice e todos os outros se levantaram e se retiraram.
31 Baahu̱lu̱ki̱ri̱ mu ki̱si̱i̱ka kikooto ha baalingi beecookeeri̱, baatandika kubaza ku Pau̱lo nibaweerangana, “Yogo mudulu tali na musangu gwenseenya gwagu̱mi̱ri̱, gukumuha kusemeera kwi̱twa rundi kubbohwa.”
31 Enquanto saíam, conversavam entre si e concordaram: “Esse homem não fez nada que mereça morte ou prisão”.
32 Mwomwo Agu̱ri̱pa yaaweera Fesi̱to, “Pau̱lo abbengi̱ ataaju̱li̱i̱ri̱i musangu gwamwe hali Kaisaali, waakabba omu̱teeseerye, omu̱toori̱ mu nkomo.”
32 E Agripa disse a Festo: “Ele poderia ser posto em liberdade se não tivesse apelado a César”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.