Atos 18

Ndagaanu Gihyaka (RUB) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Hei̱nyu̱ma, Pau̱lo yaaru̱gi̱ri̱ mu rub̯uga lwʼAteeni̱, yaagyenda mu rub̯uga Koli̱nso.
1 Depois disso, Paulo saiu de Atenas e foi para a cidade de Corinto.
2 Mu Koli̱nso, haalingimwo mudulu Muyudaaya gi̱beetengi̱ Akwi̱la, munyakubba wa kicweka kyetwa Ponto. Yogwo mudulu yaalingi mwomwo naacakaruga mu kicweka kyʼI̱tali̱ya na mu̱kali̱ waamwe, gi̱beetengi̱ Pu̱ri̱si̱la. Baali baru̱gi̱ri̱yo hab̯wakubba mukama muhanda Ki̱lawu̱di̱yo yaali aragi̱i̱ri̱ Bayudaaya bensei̱ baruge mu rub̯uga lwetwa Rooma, lwicala mwʼI̱tali̱ya. Pau̱lo yaagyendi̱ri̱ kubab̯ungira.
2 Encontrou ali um judeu chamado Áquila, que era da província do Ponto. Fazia pouco tempo que ele tinha chegado da Itália com Priscila, a sua esposa. Eles tinham saído de lá porque o imperador Cláudio havia mandado que todos os judeus fossem embora de Roma. Paulo foi visitá-los
3 Hab̯wakubba baalingi bantu bakora mulimo nka gu̱yaakorengi̱, gwa ku̱bi̱mba maheema, yaatandi̱ki̱ri̱ kwicala nabo, na kukora nabo.
3 e acabou ficando ali para trabalhar com eles, porque a profissão de Paulo e a deles era a mesma, isto é, fazer barracas.
4 B̯uli kiro kya Sabbaato Pau̱lo yeegesyengi̱ mu marombero ga Bayudaaya, naalwani̱sya ku̱soboresya Bayudaaya na Bayonaani, kwikiririza mu Yesu̱.
4 E todos os sábados ele falava na sinagoga e procurava convencer os judeus e os não judeus.
5 Si̱i̱ra na Ti̱mi̱teo b̯u̱baaru̱gi̱ri̱ mu kicweka kyetwa Makedooni̱, ni̱bakei̱za mu rub̯uga lwa Koli̱nso, Pau̱lo yaaleki̱ri̱ho ku̱bi̱mba maheema, yaatandika kumaara b̯wi̱re b̯wamwe b̯wensei̱ mu mulimo gwa ku̱tebeerya Bayudaaya na kubasoboora nti Yesu̱, yooyo Ku̱ri̱si̱to Mu̱ju̱ni̱ gi̱bei̱ceeri̱ bali̱ndi̱ri̱i̱ri̱.
5 Depois que Silas e Timóteo chegaram da província da Macedônia, Paulo começou a dar todo o seu tempo para anunciar a mensagem. Ele afirmava aos judeus que Jesus é o Messias .
6 Bayudaaya b̯u̱baatandi̱ki̱ri̱ kumugaana na ku̱mu̱lu̱ma, Pau̱lo yaaku̱nku̱mwi̱ri̱ icuucu ha ngoye zaamwe na kigyendererwa kyaku̱bolokya nti, bakusemeera kwezi̱ramwo bibii byab̯u. Kandi yaabaweera, “B̯umukusuula b̯ukwenda b̯wa Ruhanga, b̯u̱b̯wo nywenywe nywankeenya mukubba nimukweletera kifubiro kya Ruhanga akugyenda kubaha. Kuruga hataati̱, b̯ukwenda b̯wa Ruhanga, nkugyenda kub̯utwalira Banyamahanga.”
6 Mas alguns deles ficaram contra Paulo e o xingaram. Então, em sinal de protesto, ele sacudiu o pó das suas roupas e disse: — Se vocês se perderem, os culpados serão vocês mesmos. A responsabilidade não será minha. De agora em diante vou anunciar a mensagem aos não judeus.
7 Mwomwo Pau̱lo yaaruga mwi̱rombero lya Bayudaaya lya Koli̱nso, yaagyenda kwicala mu nnyu̱mba ginyakubba gi̱hereeri̱ i̱rombero li̱lyo, lya munyamahanga gi̱beetengi̱ Ti̱to Yu̱si̱to, munyakuramyanga Ruhanga.
7 Então ele saiu de lá e foi morar na casa de um homem chamado Tício Justo, um não judeu que adorava a Deus. A casa dele ficava ao lado da sinagoga.
8 Hei̱nyu̱ma gya mwanya gu̱dooli̱, mu̱handu̱ wei̱rombero lya Bayudaaya gi̱beetengi̱ Ku̱ri̱si̱po, hamwenya na bantu ba maka gaamwe gensei̱, bei̱ki̱ri̱ri̱i̱ze mu Mukama Yesu̱, kandi na Bakoli̱nso banene banyaku̱mwetegeerya, bei̱ki̱ri̱i̱ze baabatizib̯wa.
8 Crispo, que era o chefe da sinagoga, também creu no Senhor Jesus, e todas as pessoas da sua casa também creram. Muitas pessoas da cidade de Corinto ouviram a mensagem, creram e foram batizadas.
9 Kiro ki̱mwei̱ mwitumbi, Mukama Yesu̱ yaawonekeeri̱ Pau̱lo, yaamuweera, “Otati̱i̱na nti bantu bakwi̱za kukukola kubiibi hab̯wa ku̱tebya, bei̱tu̱ we gyenda-bu̱gyendi̱ mu mei̱so na kuweera bantu bigambu byange. Oteeti̱keera,
9 Certa noite Paulo teve uma visão, e nela o Senhor disse:
10 hab̯wakubba ndi hamwenya nawe; tihaloho muntu yensei̱ yaaku̱ru̱mba kukuhutaaza. Kandi de, otetikeera hab̯wakubba mu rub̯uga lulu, halimwo bantu bange banene, bookwi̱za ku̱tebeerya nibakanzikiririzamwo.”
10 porque eu estou com você. Ninguém poderá lhe fazer nenhum mal, pois muitas pessoas desta cidade são minhas.
11 Nahab̯waki̱kyo, Pau̱lo yei̱ceeri̱ mu rub̯uga lwa Koli̱nso kumala mwaka gu̱mwei̱ na myeri̱ mukaaga, ni̱yeegesyanga bantu kigambu kya Ruhanga.
11 E Paulo ficou ali um ano e meio, ensinando a palavra de Deus àquela gente.
12 Mu b̯wi̱re b̯wa Gali̱yo yaabbeereeri̱ho mu̱lemi̱ mu̱handu̱ wa kicweka kyʼAkaaya, bahandu̱ ba Bayudaaya beecooki̱ri̱, baakwata Pau̱lo, baamutwala mu mei̱so ga mu̱lemi̱ mu̱handu̱, ku̱mu̱tongani̱sya.
12 Quando Gálio se tornou o governador da província da Acaia, os judeus se juntaram contra Paulo. Eles o agarraram, o levaram ao tribunal
13 Mwomwo baanyegeera Pau̱lo hali Gali̱yo nibakoba, “Yogo mudulu ei̱ceeri̱ ni̱yeegesyanga bantu ba mu rub̯uga lulu ku̱ramya Ruhanga mu mi̱li̱ngo mikubinya biragiro byetu̱!”
13 e disseram ao Governador: — Este homem está querendo convencer o povo a adorar a Deus de um modo que é contra a nossa
14 Pau̱lo b̯uyaali naali heehi̱ kwetonganaho, Gali̱yo yaaweera Bayudaaya, “Mubbenge nimukunyegeera yogo mudulu hab̯wa kintu kibiibi kyakoori̱ kikubinya biragiro bya Baru̱u̱mi̱, hahwo nyaakabba ni̱nyeetegeerya nsonga gyenyu̱.
14 Quando Paulo ia falar, Gálio disse aos judeus: — Judeus, se isso fosse alguma falta grave ou um grande crime, seria justo que eu tivesse paciência para escutá-los.
15 Bei̱tu̱ nka kumukukuuta mpaka zikukwatagana na bigambu, mabara, na biragiro byenyu̱ bya Kiyudaaya, bi̱byo mukusemeera mubimale nywe nywankei. Nkwi̱za kwahi kubacweramwo bintu bikwisana yatyo.”
15 Mas, como é só uma questão de palavras, de nomes e da própria lei de vocês, resolvam vocês mesmos. Eu não vou ser juiz nesses assuntos.
16 Gali̱yo b̯u̱yaakaswi̱ri̱ kucwamwo ha bintu bikwisana yatyo, na kubabinga yaababinga baruge mwicweru lyamwe lya misangu.
16 Em seguida os expulsou do tribunal.
17 Kinyakuhonderaho, bantu bensei̱ banyakubba beecooki̱ri̱ baamaari̱ gabyokera muli Soseene, mu̱handu̱ wei̱rombero lya Bayudaaya, baamukuutira haahwo mwicweru lya misangu. Bei̱tu̱ yo Gali̱yo, kyakukuuta Soseene, atakakifeeho kadi kadooli̱.
17 Então eles agarraram Sóstenes, o chefe da sinagoga, e o surraram diante do tribunal. Porém Gálio não se importou com isso.
18 Pau̱lo yaabanzi̱ri̱ yeicala na kitebe kya beikiriza ba Yesu̱ kumala biro binene. Hei̱nyu̱ma, yaabaragi̱ri̱, yaabarugaho yaagyenda na Pu̱ri̱si̱la hamwei̱ nʼAkwi̱la mu rub̯uga lwa ha mutanda lwetwa Si̱ri̱ya. B̯uyaali mu Kenkereya, hooho bamu̱mwereeri̱ ntumbu, mwa yo ku̱doosereerya muragu guyaali yeeragi̱ri̱ hali Ruhanga.
18 Paulo ficou muitos dias com os cristãos em Corinto. Depois se despediu deles e embarcou num navio para a província da Síria, junto com Priscila e o seu marido Áquila. Antes de embarcar em Cencreia, ele rapou a cabeça como sinal de que havia cumprido uma promessa que tinha feito a Deus.
19 B̯ubaali nibakugyenda, b̯wati̱ b̯wajaama ha rub̯uga lwa ha musoma gwʼEfeeso. Hahwo baani̱i̱nu̱ki̱ri̱ mu b̯wati̱, Pau̱lo yaabarugaho yaagyenda mwi̱rombero lya Bayudaaya. Mwi̱rombero, yaagi̱i̱ryeyo Bayudaaya, yaabaweera bigambu bikukwatagana na Yesu̱.
19 Eles chegaram à cidade de Éfeso, e Priscila e Áquila ficaram ali. Paulo entrou na sinagoga e falou com os judeus.
20 Hahwo Bayudaaya baamu̱sabi̱ri̱ eicaleho nabo, yo yaasuula.
20 Então lhe pediram que ficasse com eles mais tempo, porém ele não quis.
21 Ki̱yaakoori̱, yaabyokeerye ku̱ru̱gayo, yeeragani̱sya naakoba, “Ruhanga yaakabba aki̱si̱i̱mi̱ri̱ nkwi̱za kwi̱ra hali nywe.” B̯u̱yaakabaweereeri̱ ki̱kyo, yaatemba b̯wati̱, yaabyokya kuruga Efeeso.
21 E, quando foi embora, disse: — Eu voltarei, se Deus quiser. Então Paulo embarcou e partiu de Éfeso.
22 B̯wati̱ b̯wa Pau̱lo b̯uyaali atembi̱ri̱, b̯u̱b̯wadoori̱ ha mutanda gwa Kai̱saali̱ya, Pau̱lo yaab̯u̱ni̱i̱nu̱kamwo yaagyenda Yeru̱salemu̱ ku̱ramu̱kya kitebe kya beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, kasi yaagyenda mu rub̯uga, Antyoki̱ya.
22 Quando desembarcou em Cesareia, foi logo para Jerusalém. Ali ele fez uma curta visita à igreja e depois seguiu para Antioquia da Síria. A terceira viagem missionária de Paulo
23 Mu Antyoki̱ya b̯u̱yaakamaari̱yo biro byamwe bi̱dooli̱, yaaru̱gi̱ri̱yo yaatandika kugyenda mu bicweka byahu̱kanu̱ bya Galati̱ya na bya Fu̱ru̱gi̱ya, naatati̱i̱ryanga kitebe kya beikiriza ba Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to.
23 Depois de ficar algum tempo em Antioquia, ele foi embora. Atravessou a província da Galácia e o distrito da Frígia, indo de um lugar para outro e animando todos os cristãos.
24 Mu biro bi̱byo, Muyudaaya gi̱beetengi̱ Apolo, munyakubba abyali̱i̱rwe mu rub̯uga lwʼAleki̱zandu̱ri̱ya, yei̱zi̱ri̱ mu rub̯uga lwʼEfeeso. Apolo yaalingi mudulu munyakubazanga kurungi hoi̱, kandi de, yaali yeegi̱ri̱ Binyakuhandiikwa.
24 Um judeu chamado Apolo, nascido na cidade de Alexandria, havia chegado a Éfeso. Ele falava muito bem e tinha um conhecimento profundo das Escrituras Sagradas .
25 Yogwo mudulu baali bamwegeseerye kurungi bigambu bya Makuru Garungi gakukwatagana na Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to. Kandi yaabazengi̱ naali mutatiro, naadoosereerya kurungi kwegesya bantu bintu bi̱yeegi̱ri̱ hali Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to. Bei̱tu̱ bigambu bya kubatiza biyaali yeegi̱ri̱ byali bi̱byo bisa bya Yohaana Mu̱bati̱zi̱ bi̱yeegesyengi̱ bantu.
25 Era também instruído no Caminho do Senhor , falava com grande entusiasmo, e o seu ensinamento a respeito de Jesus era correto; porém conhecia somente o batismo de João.
26 Apolo b̯u̱yei̱zi̱ri̱ mu rub̯uga lwʼEfeeso, yaagyendengi̱ mu marombero ga Bayudaaya, naatebeerya bantu bigambu bikukwatagana na Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to atali na b̯u̱ti̱i̱ni̱. Kiro ki̱mwei̱, Pu̱ri̱si̱la nʼAkwi̱la, b̯u̱beegwi̱ri̱ Apolo naaku̱tebeerya bantu, baamu̱tweri̱ kwamwab̯u, baadwa bamwegesya bigambu bya Makuru Garungi gakukwatagana na Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, ku̱ki̱rya ha bi̱byo yo biyaali yeegi̱ri̱.
26 Ele começou a falar com coragem na sinagoga . Priscila e o seu marido Áquila o ouviram falar; então o levaram para a casa deles e lhe explicaram melhor o Caminho de Deus.
27 Hei̱nyu̱ma, Apolo b̯u̱yaacwi̱ri̱mwo kwambuka kugyenda ku̱tebeerya bantu bʼAkaaya, beikiriza bʼEfeeso baamwekambi̱si̱i̱rye agyende, baahandiikiira beikiriza ba Yesu̱ bʼAkaaya mabbaruha ga kubasaba batangiire Apolo. Apolo b̯u̱yaadoori̱ Akaaya, yaabbeeri̱ wa mugasu hoi̱ hali bab̯wo banyakubba badoori̱ ha kwikiririza mu Yesu̱ Ku̱ri̱si̱to, hab̯wa mbabazi̱ za Ruhanga.
27 Quando Apolo resolveu ir para a província da Acaia, os cristãos de Éfeso o animaram e escreveram cartas para os irmãos de lá, pedindo que o recebessem bem. Chegando lá, ele ajudou muito aqueles que, pela graça de Deus, haviam crido.
28 Kyakuwoneraho yaaju̱li̱rengi̱ Binyakuhandiikwa mu mei̱so ga bantu naabi̱koresya kwolokya Bayudaaya nti Yesu̱ yooyo Ku̱ri̱si̱to, Mutongoole wa Ruhanga.
28 Pois Apolo, com argumentos fortes, derrotava os judeus nas discussões públicas, provando pelas Escrituras Sagradas que Jesus é o Messias .

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.