Romanos 11
Gurbet NT (RMY_GUR) vs AAI
1 Pučav, gijate: “Dal o Dol čhudija pe manušen?” Na, nisar! Golese kaj sem i me Izraelco taro potomstvo e Avraameso, tari koč e Venijaminesi.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Ni čhudija o Dol pe manušen saven angleder birisada. Ni li džanen so o proroko o Ilija vaćarda ano Sveto lil kana ani molitva žalisajlo e Devlese po Izrael?
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “Gospode! Sa ćire prorokuren mudarde
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Al so vaćarda o Dol e Ilijase?
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Gija thaj ane kava vreme isi saven o Dol birisada pale piro milost.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 A te birisada len o Dol pale piro milost, tegani gova naj paše lenđe buća. Gija, e Devleso milost ne bi avola milost.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 So, tegani? E Izraelcura ni dobisade kova so rodije, al e birime dobisade, a averenđe zurajle e ile.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Sar so si pisimo ano Sveto lil:
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 O caro o David phenol:
9 Naatu David eo na’atube,
10 — ausente —
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Pučav gijate: Dal sapletisajle e Izraelcura te bi perena? Na, nisar! Al paše lenđe grehura o spasenje avilo avere narodurenđe, te bi e Izraelcura avena ljubomorna.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Al te postanisada lengo greh baro blagoslov e svetose thaj gova so pele, postanisada blagoslov avere narodurenđe, kobor tegani avera narodura ka primin blagoslov kana e Jevreja ka aven gasave saven o Dol manđol?
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Al tumenđe save naj sen Jevreja, vaćarav: golese so me sem apostol avere narodurengo, dav sa mandar te baravav mi služba
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 ani nada te bi mingre manušen čhuvava te aven ljubomorna thaj te bi spasina pe nesave lendar.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Kana o Dol odbisada e Jevrejen, mirisajlo avere narodurencar. So, gija, ka značil kana o Dol palem ka prihvatil e Jevrejen, nego te vazdol len andare mule?
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Te si angluno kotor taro humer posvetimo e Devlese, tegani si sa o humer sveto. A te si o koreno sveto, ka aven sveta i e raja.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Al te sesa nesave raja phađe thaj tu – savo naj san jevrejo – divljo maslino, san kalemime maškar lende thaj akana isi tut kotor ano koreno thaj primi blagoslov andaro koreno e maslinako,
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 dikh te ma ave barikano angle čhinde raja. Al te san barikano, ma te bistre kaj ni inđare tu o koreno, nego o koreno tut.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Al tu vaćare: “E raja sesa čhinde te šaj me avav kalemimo ke lengo than.”
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Čače, gola raja sesa čhinde golese so ni pačaje, al tu ačhe golese kaj pača. Ma te vazde tut, nego te dara golestar so bi šajine te avol.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Golese kaj, te o Dol ni poštedisada e čačukane raja, ni tut ni ka poštedil.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Golese, dikh savo šukar thaj strogo si o Dol. Vov si strogo premal kola save peren, al si šukar premal tute, te ačhiljan ane leso šukaripe. Al te ni ačhiljan, i tu ka ave čhindo.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Al i von e Izraelcura, te ni ačhile ano bipačajipe, ka aven palem kalemime. Golese kaj, o Dol isi le zuralipe palem len te kalemil.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Gija, te san tu – savo naj san jevrejo – sar prirodno ran tari divljo maslina čhindo thaj sana neprirodno kalemimo pi pitomo maslina, kobor tegani po ločheste ka aven kalemime pi piri maslina e Izraelcura save si laće čačukane raja?
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Ni mangav, phralalen thaj phejalen, kava garajipe te ačhol tumenđe garado, ma te aven barikane. Nesave manuša taro Izrael si zurale ilenđe, al gova ka avol sa dži kaj o đinipe tare sa aver narodura ni ćerdol e Devleso narodo.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Gija ka avol spasimo sa o Izrael, sar so si pisimo ano Sveto lil:
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 — ausente —
27 “Naatu
28 But tare manuša andaro Izrael si akana dušmanura e Lačhe Lafese, al gova si šukaripe tumenđe, avere narodurenđe. Al, von si vadži birime manuša saven o Dol manđol, golese so si von potomkura taro Avraam, o Isaak thaj o Jakov.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Golese so, o Dol ni menjil pi odluka kas akharol thaj kase dol pe darura.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Sar so tumen save naj sen jevreja ano anglunipe ni šunden e Devle, al akana primisaden o milosrđe paše jevrejengo bipačajipe,
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 gija i e jevreja akana ni šunen e Devle, tumen save naj sen jevreja, te primin o milosrđe, te bi i von primina e Devleso milosrđe.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Golese kaj, o Dol sa e manušen phanglja ano neposlušnost, te bi savorenđe smiluila pe.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 O, kobor si baro e Devleso barvalipe, mudrost thaj o džanglipe!
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Sar so si pisimo ano Sveto lil:
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 — ausente —
35 O yait God a sawar itin,
36 — ausente —
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.