João 7
Gurbet NT (RMY_GUR) vs AAI
1 Pale gova phirda o Isus ani Galileja. Vov ni manglja te džal ani Judejsko phuv golese kaj e jevrejska šorutne dikhlje te mudaren le.
1 Nati ufunamaim Jesu Galilee wanawanan run titit remor in, men kok au Judea tan anayabin Jew hai ukwarih hima hikakaif hitarab tamorob isan.
2 Al sasa paše o prazniko e Jevrejengo kana slavina e Senice.
2 Baise Jew sabuw Yagama Sis ana hiyuw aa ana veya i nabiyubin,
3 Tegani lese phralaphende lese: “Dža katar thaj dža ani Judeja, te dičhen ćire sikade e čudura save ćere!
3 Imih Jesu taitin hi’o, “O boro efan iti inihamiy naatu inan Judea inatit, saise a bai’ufununayah bowabow gewasih abistan kusisinaf hina’itin.
4 Golese kaj nijekh ni ćerol e čudura garandoj, a manđol te džanol pe lestar. Kana već ćere gola čudura, sikav tut e svetose!”
4 Anayabin orot yait sabuw etei su’ubin isan boro men wa’iwa’iramaim nabowamih. Baise bebeyanamaim nabow hina’itin. Imih a bowabow bebeyanamaim inabow tafaram tutufin etei ini’obaiyih hina’itin.”
5 Golese, čak ni lese phrala ni pačaje ane leste.
5 I taiyuwin taitin men hitumitum, imih iti tur hi’o.
6 Pe gova vaćarda lenđe o Isus: “Mingro vreme vadži ni avilo, al tumenđe sa o vreme si pogodno.
6 Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu au veya i men na tit, baise kwa a veya i mar etei bobotawiyen inu’in.
7 Tumen o sveto našti mrzil, al man mrzil, golese kaj vaćarav e manušenđe tare kava sveto, kaj si bilačhe lenđe buća.
7 Sabuw kwa boro men hinifutuwi, baise ayu boro hinifutuwu, anayabin ayu mar etei sabuw hai kakafih ao’orerereb.
8 Tumen džan te slavin o prazniko. Al me vadži ni džav odori golese kaj mingro vreme vadži ni avilo.”
8 Hiyuw isan kwa akis kwanan ayu men bairit tanan, anayabin ayu au veya anababatun i men na tit.”
9 Gova vaćarda lenđe thaj ačhilo ani Galileja.
9 Iti na’atube eo, i Galilee wanawananamaim ma.
10 Kana đele lese phrala odori te slavin o prazniko, đelo i vov, al na te dičhen le, nego garandoj.
10 Taitin hiyuw isan hiyen hinan, i auman ufuh yen in, men bebeyanamaim in baise i wa’iwa’iramaim in.
11 E jevrejska šorutne rodije e Isuse ko prazniko thaj pučlje: “Kaj si kova manuš?”
11 Nati hiyuw wanawanan Jew hai ukwarih Jesu isan hinuwet sabuw hibabatiyih, “Iti orot menamaim ema’am?”
12 I but manuša so gothe sesa, čorale vaćarde taro Isus. Nesave phende: “Vov si šukar manuš!” A e dujta vaćarde: “Naj, xoxavol e manušen!”
12 Sabuw wanawanahimaim baitarsibesib busuruf ra’at. Sabuw afa hi’o, “I orot gewasin,” afa hi’o, “Aiyabin i sabuw ebifufuwih?”
13 Al khoni ni vaćarda putarde lestar, golese kaj darajle tare jevrejska šorutne.
13 Baise men yait ta boro fanan aumetawat isan hitao, anayabin Jew ukwarih isah hibir.
14 Ko opaš taro prazniko, o Isus đelo ano Hram thaj lija te sikavol e manušen.
14 Hiyuw hi’aa na biyanfoun, Jesu na Tafaror Bar run naatu bai’obaiyen busuruf.
15 E jevrejska šorutne čudisajle thaj pučlje pe: “Sar kava džanol e Sveta lila, a ni sasa ane amare škole?”
15 Jew hai ukwarih hifofofor men kafai ta naatu hi’o, “Iti orot menamaim kirum iti so’ob bai?”
16 Pe gova o Isus vaćarda lenđe: “Mingro sikajipe naj mingro, nego avol tare Kova savo bičhalda man.
16 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Bai’obaiyen ayu abi’obaiyi i men ayu nowau, baise God ayu biyafaru i nowan.
17 Ko manđol te ćerol e Devlesi volja, ka pindžarol, dal si gova sikajipe taro Dol il me vaćarav korkoro mandar.
17 O Yait ta God anakok kusisinaf boro inaso’ob ayu au bai’obaiyen i Godane enan, ai ayu taiyuwu au fairamaim ao’o.
18 Ko korkoro pestar vaćarol, slava pese rodol. Al ko rodol i slava kolesi savo bičhalda le, gova si čačukano thaj naj ane leste nepravda.
18 Yait taiyuwin ana fairamaim eo’o, i taiyuwin ana gewasin bain isan enunuwih, baise orot yait God ayu iyafaru anan ana gewasin enunuwih nati orot i turobe, i wanawananamaim men baifuwen ema’am.
19 Ni li dija tumen o Mojsije o Zakon? Thaj khoni tumendar ni ićarol pe po Zakon! Sose roden te mudaren man?”
19 Moses ofafar kwa it ai en? Aisim ofafafar men kwabi’ufunun naatu ayu rabu morobomih kwabiwa’an?”
20 E manuša phende: “O bilačho duxo si ane tute! Ko rodol te mudarol tut?”
20 Sabuw hiya’afut hi’o, “O wanawan i demon tema’am. Yait o asabunimih ebiwa’an?”
21 O Isus vaćarda lenđe: “Ko savato ćerdem čudo thaj savore divisaljen.
21 Jesu iya’afutih eo, “Ayu ina’inan ta’imon asinaf kwa’itin naatu kwaifofor men kafaita.
22 O Mojsije dija tumen o suneti thaj tumen sunetin tumare čhaven i ko savato. Iako ni avol gova adeti taro Mojsije, nego tare tumare paradada.
22 Moses uwi natunat oro’orot Baiyariri hai veya’amaim hai ar, mo’oh kwa’afuw, nati i men Mosesine na, nati i kwa a’agir wabih gagamihine na. Imih kwa kek oro’orot hai ar mo’oh kwa’a’afuw.
23 Te o manuš šaj avol sunetimo ko savato, te ma bi phađola pe o Zakon, sose tegani gaći holjavon pe mande so sastardem celone manuše ko savato?
23 Kwa Baiyarir ana veya’amaim kek orot ana ar mo’on kwana’a’afuw nati Moses ana ofafar i men kwa’a’astu’ub, aisimamih ayu Baiyarir Ana Veya orot biyan tutufin abiyawas isan kwa ya esoso’ar?
24 Ma sudin pale kova so dičhen avral, nego sudin pravedno!”
24 Men ufun ana’itininamaim sabuw kwanibabatiyih, baise a baibabatiyen i turobe’emaim kwanibatiyih.”
25 Tegani vaćarde nesave manuša taro Jerusalim: “Naj li kava kova kas roden te mudaren?
25 Nati isan Jerusalem sabuw afa hibusuruf hibatebat hi’o, “Orotoban iti i boun rabin morobomih ana ef tenunuwet?
26 Thaj dikh, sar vaćarol putarde thaj khanči ni vaćaren lese. Te na li pindžarde i e šorutne kaj si vov čače o Hrist?
26 Kwa’itin iban iti bebeyanamaim eo’o, naatu i men tur ta isan te’eo’omih. Kwa kwanotanot sabuw ukwarihiban hiso’ob gewas iti orot i turobe Rourubinen?
27 Al savore amen džana kotar si kava manuš, a kana ka avol o Hrist, khoni ni ka džanol kotar si!”
27 Baise iti orot menane nan i aki aso’ob; Rourubinen nanan anamaramaim boro men yait ta naso’ob i menane na.”
28 Dži kaj o Isus sikada ano Hram, zurale phenda: “Va, pindžaren man! Thaj džanen kotar sem! Al me ni aviljem korkoro mandar. Kova savo bičhalda man si čačukano. Le ni pindžaren.
28 Imaibo Jesu Tafaror bar wanawanan ma bi’obaibiyih fanan aumetawat na’in eo, “Turobe ayu kwa kwaso’ob, naatu menane anan kwa kwaso’ob? Ayu iti anan i men taiyuwu au kok ana, baise turobe ana God ayu iyunu ana. Nati orot kwa men kwaso’ob
29 Me pindžarav le, golese kaj sem lestar thaj Vov bičhalda man.”
29 ayu asu’ub, anayabin ayu ine ana naatu i iyunu ana.”
30 Tegani dikhlje te dolen le, al khoni ni čhuta po va pe leste, golese kaj vadži ni avilo o vreme.
30 Nati’imaim sabuw bain fatuminamih hiwa’an, baise men yait ta biyan butubun, anayabin ana veya i men natit.
31 A but džene tare manuša pačaje ane leste thaj phende: “Kana ka avol o Hrist, dal ka ćerol pobut čudesna znakura nego kava manuš?”
31 Baise rou’ay gagamin wanawanan sabuw moumurin maiyow hitumitum naatu hi’o, “Rourubinen nanan ina’inan fairih moumurihika nasinaf iti orot boro nanatabir.”
32 E fariseja šunde so e manuša garandoj phenen lestar. Gijate, von thaj e šorutne sveštenikura bičhalde e stražaren te dolen le.
32 Rou’ay wanawanan Jesu sawar sisinaf isan hibitarsibesib Pharisee hinowar. Basit firis gagagamih naatu Pharisee Tafaror Bar ma’utayah hiyafarih hin Jesu bain fatuminamih.
33 Tegani o Isus vaćarda: “Vadži zala vreme ka avav tumencar, pa džav Koleste savo bičhalda man.
33 Imih Jesu eo, “Ayu boro men manin bairit tanama, naatu anamatabir maiye anan yait iyunu anan biyan anatit.
34 Ka roden man, al ni ka aračhen man. Tumen našti aven odori kaj sem me.”
34 Kwa boro ayu kwananuwuhu, baise boro men kwanatita’uru, naatu ayu menamaim anama’am, kwa boro men kwanan.”
35 Tegani e jevrejska šorutne pučlje pe maškare peste: “Kaj kava manuš manđol te džal kaj amen našti te arakha le? Šaj manđol te džal ke amare so živin maškare Grkura thaj te sikavol e Grkuren?
35 Jew sabuw taiyuwih hima hi’o, “Iti orot boro menamaim nan nama naatu it men karam tanatita’ur? Ai i boro nan Greek wanawanah ata sabuw hitagey nanabin tema’am imaim nama ni’obaibiyih?
36 So si kava lafi so vaćarda: ‘Ka roden man, al ni ka aračhen man’, thaj: ‘Tumen našti aven odori kaj sem me’?”
36 Kwa boro ayu isou kwananuwet baise boro men kwanatita’uru naatu ayu menamaim anama’am kwa boro men kwanan? Iti tur eo’o anayabin i abisa?”
37 Ko poslednjo thaj emvažno đive taro prazniko, ačhilo o Isus thaj dija vika vaćarindoj: “Ko si trošalo, nek avol mande thaj nek pijol!
37 Hiyuw gagamin hi’aa sasawar ana yomanin, Jesu misir naatu fanan aumetawat na’in eo, “Yait ta sikan namamamah, kwanihamiy nan ayu biyau harew natom!
38 Ko pačal ane mande, sar so o Sveto lil vaćarol, e leja džuvde pajese ka thavden andar leste!”
38 Yait ayu inabitutumu na’at kuna biyau harew kutom. Buk Atamaninamaim eo na’atube ‘Harew yawasin boro o wanawananamaim nanunuw.’”
39 O Isus gova vaćarda taro Sveto Duxo save trubul te prihvatin kola save ka pačan ane leste. Tegani vadži naj sasa dindo o Sveto Duxo golese so o Isus naj sasa vadži proslavimo.
39 Iti tur i sabuw iyab Jesu hinibitumitum Anun Kakafiyin hinabaib i isah eo. Iti boun ana veya Anun Kakafiyin i men yait itin bai, anayabin Jesu i men Tamah ana aiwob itinimih.
40 Kana nesave džene tare but manuša šunde gola lafura, vaćarde: “Kava si čače kova Proroko save ađućara.”
40 Rou’ay wanawanan hima tur hinonowar sabuw afa hi’o, “Anababatun iti orot i God ana dinab orot.”
41 Avera vaćarde: “Kava si čače o Hrist.” Al sesa i kola save vaćarde: “Na. Vov našti te avol o Hrist. Dal o Hrist ka avol andari Galileja?
41 Afa hi’o, “Iti orot i Rourubinen.” Naatu sabuw afa ibanak hi’o, “Rourubinen ana orot i boro men Galilee’ine nan?
42 Ni li sikavol o Sveto lil kaj o Hrist ka avol taro bijandipe e Davideso thaj andaro gav o Vitlejem kaj o David živisada?”
42 Buk Atamaninamaim eo Rourubinen i boro aiwob orot David ana rara’ane naatu boro Bethlehem David ana bar meraramaim.”
43 Gija paše leste ane manuša ćerdilo ulaipe.
43 Imih nati kou’ay wanawanan kouseb matar anayabin Jesu isan.
44 Nesave lendar dikhlje te dolen le, al khoni ni čhuta pe vasta pe leste.
44 Sabuw afa hikok hitab hitafatum, baise men yait ta biyan butubun.
45 Kana e stražara palem avile ke šorutne sveštenikura thaj ke fariseja, von pučlje len: “Sose ni anden le?”
45 Imaibo Tafaror bar ma’utenayah himatabir hin firis ukwarih naatu Pharisee biyah hitit naatu firis ukwarih himisir ma’utenayah hibatiyih, “Aisimamih men kwa bai kwana kwatit?”
46 E stražara phende lenđe: “Khoni nikad gija ni vaćarda sar kava manuš.”
46 Ma’utenayah hiya’afutih hi’o, “Iti orot tur eo’o, i men orot afa te’eo na’atube eomih!”
47 Pe gova e fariseja vaćarde lenđe: “Dal i tumen diljarda?
47 Pharisee hibatiyih, “Kwa kwa’o anananiyan kwa auman ifuwi ebobonawiyi kakaf i?”
48 Na li khoni tare šorutne il tare fariseja pačaje ane leste? Na.
48 “Kwata’itin ukwarih afa o Pharisee orot afa tur hinonowaraban Jesu hitumitum?
49 Nego, kala manuša si prokleta, golese so ni pindžaren o Zakon!”
49 Aiyabin! Iti rou’ay Moses ana ofafar i men ta hiso’ob, imih i God ana orarafen baban tema’am!”
50 Tegani o Nikodim, jekh tare fariseja, gova savo angleder avilo ko Isus ki rat, pučlja:
50 I taiyuwih hai orot ta wabin Nicodemus i wan in Jesu biyan tit,
51 “Dal amaro Zakon šaj osudil e manuše ako angleder naj gova manuš šundo thaj ni džanol pe so ćerda?”
51 Imih i ana kou’ay ibatiyih, “It ata ofafar eo orot anasinaf kakaf i wan tananuwet imaibo tanab tanan ata ofafaramaim tanibabatiy.”
52 A von phende lese: “Naj li san i tu tari Galileja? Pošukar rode ano Sveto lil thaj ka dičhe kaj nijekh proroko ni ka avol andari Galileja.”
52 Hiya’afut hi’o, “Nicodemus o auman i Galilee orot? Baise Buk Atamaninamaim inanunuwet boro men inatita’ur, dinab orot i men Galilee’ine na.”
53 [Tegani, savore đele pese čhere.
53 (Naatu rou’ay hima’am hitarboubun himisir hai bar hai bar hin.)
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.