Romanos 11
Chergash NT (RMY_CHE) vs AAI
1 Phučav dakle: zar o Del odbacisardas pire theme? Nisar! Pa vi me sem Izraelco, e Avraamesko potomko andar e Venijaminesko pleme.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 O Del či odbacisardas pestar pire themes, save majanglal losardas. Ili zar či džanen so o prorok Ilija phenel ando Sveto lil, kana žalilaspe e Devlešće po Izrael?
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “Gospode, ćire prorokonen mudardine thaj ćire žrtvenikurja haradine. Samo me ačhilem, a vi man kamen te mudaren.”
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Thaj savo sas e Devlesko odgovor? “Muklem manđe efta milje manuša save či banđardine e koča anglo hohavno del o Vaal.”
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Gajda, o Del vi ande akaja vrjama losardas nekolicina manušen pe piri milost.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Pa ako si pe milost, askal naj pe dela, inače e milost či avilisas milost.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 So, askal? O Izrael rodel okova so či dobisarda, ali e Devlestar losarde Židovurja dobisardine, a averenđe zurardas e ile,
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 sago kaj si ramome ando Sveto lil:
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 A o David phenel:
9 Naatu David eo na’atube,
10 — ausente —
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Phučav, dakle: zar spotaknisajle te potpuno džan ande propast? Nisar! Nego, zbog lengo bezah o spasenje avilo vi okolenđe save naj Židovurja te o Izrael avel ljubomorno.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Pa ako lengo bezeh značil barvalipe palo them thaj lenđi šteta barvalipe pale okola save naj Židovurja, kozom majbarvalo blagoslov primina kana e Židovurja postanina gajda sar o Del kamel lendar te aven.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 A tumenđe, save naj sen Židovurja, phenav: pošto sem apostol pale okola save naj Židovurja, hvaliv mungri služba,
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 či li varesar ćerdemas mungre themes te avel ljubomorno thaj varesave lendar gajda spasin pe.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Kaj, ako o Del, kana e Židovurja odbacisardine o spasenje, ponudisardas pomirenje sa e themešće, sar šukar avela godova spasenje kana e Židovurja prihvatina e Devle? E mule uštena!
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Ako si o prvo kotor e humeresko posvetime e Devlešće, askal si o sasto humer sveto; ako si o koreno sveto, askal si vi e krandže svete.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Pa vi ako si varesave krandže phađe, a tu savo naj san Židovo sago divljo maslinaći krandža prispojisajlan pe lende thaj akana si tut udeo ando koren thaj ande sočnost e maslinaći,
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 či tromas te hvalis tut pe phađe krandže. A te ipak hvalisajlan, de tu gođi kaj či inđares tu o koreno, nego o koreno tut.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Pheneja: “E krandže phađile te me avav prispojime pe lengo than.”
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Lačhe, von si phađe, zbog o bipaćipe, a tu ačhes kaj si tut paćipe. Zato na vazde tut, nego dara.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Kaj kana o Del či poštedisardas e prirodne krandže, či poštedila ni tut.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Dik, dakle, e Devlesko lačhipe thaj lešći strogoća: strogoća pale okola kaj peren ando bipaćipe, a o lačhipe e Devlesko prema tute, ako istrajis ande godova lačhipe – inače vi tu aveja čhindo.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 A vi von, ako či istrajin ando bipaćipe, avena prispojime, kaj o Del palem šaj te prispojil len.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Kaj, te tu savo naj san Židovo sago prirodno krandža katar e divljo maslina san čhindo thaj neprirodno prispojime pe pitomno maslina, kozom majloće pe piri maslina prispojinape e Židovurja save si pe priroda laće krandže.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Či kamav, phralalen, te akaja tajna avel tumenđe bidžangli thaj te aven pherde barikanipe: jek deo katar o izraelosko them okorisarda dok okola kaj naj Židovurja či aven ko Del ando pherdo brojo.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Thaj gajda spasila pe o sasto Izrael, sago kaj si ramome ando Sveto lil:
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 — ausente —
27 “Naatu
28 Zbog godova kaj odbin e Bahtale nevimata, von si e Devlešće dušmaja pale tumari korist, ali zato kaj izabirisardas lenđe pradaden, o Del volil len.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Kaj o Del či menjil piro gindo kana del darurja thaj akharel e manušen.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Sago kaj tumen, varekana či pokorinas tumen e Devlešće, a akana tumenđe smiluisajlo zbog e Židovenđi nepokornost,
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 gajda vi von akana postanisardine nepokorne e Devlešće, a tumen save naj sen Židovurja primisardine e Devlesko milosrđe, te vi von šaj primin e Devlesko milosrđe.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 O Del, naime, sa phandadas ande nepokornost te savorenđe smilujilpe.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Sosko divno Del si amen! Sar si baro lesko barvalipe, mudrost thaj džanglipe! Lešće odluke khonik našti te objasnil thaj lešće droma khonik našti te haćarel!
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 — ausente —
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 — ausente —
35 O yait God a sawar itin,
36 Kaj, sa si lestar thaj kroz leste thaj pale leste. Lešće slava pale uvek. Amin.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.