Atos 19

Chergash NT (RMY_CHE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Dok sas o Apolos ando Korint, o Pavle putuilas kroz e unutarnje thana godole phuvjaće thaj avilo ando Efes. Okote arakhla varesave učenikonen,
1 Apollos Corinth ma’am ana veya Paul tafaram ta ta oyaw wanane run tit remor na Ephesus tit. Nati’imaim bai’ufununayah sabuw afa titaurih.
2 thaj phučla len: “Dali primisardine e Sveto Duho kana paćaine?” A von phendine lešće: “Či ni ašundam kaj si Sveto Duho.”
2 Naatu bai’ufununayah ibatiyih, “Kwabitumatum ana maramaim Anun kakafiyin re iwani?” Hiya’afut hio, “Aki nati Anun Kakafiyin ana tur men kafa’imo hio anowar.” |alt="map" src="Pauljr3.tif" size="col" ref="Acts 19.2"
3 A o Pavle phučla len: “Savo bolipe askal primisardine?” A von phendine: “E Jovanesko bolipe.”
3 Basit Paul ibatiyih, “Bo kwa bapataito i menatan kwabai?” Hiya’afut hio, “John Baptist nowan.”
4 O Pavle phendas: “O Jovano bolelas e bolipeja palo pokajipe. Motholas e Izraelconenđe te paćan ande okova savo avela pala leste – ando Isus.”
4 Paul iuwih eo, “John ana bapataito i dogor baikitabiren kakafih hibihamiyen isan. Naatu orot ta wabin Jesu i ufunamaim nan baitutumin isan iuwih.
5 Kana godova ašundine bolajle ando alav e Gospodesko e Isusesko.
5 Tur iti na’atube eo hinonowar ufunamaim etei Regah Jesu wabinamaim bapataito hibai.
6 A kana o Pavle čhuta pire vas pe lende, o Sveto Duho fuljisto pe lende thaj von ačhile te ćeren svato ande aver čhibja thaj te prorokujin.
6 Naatu Paul uman tafah yara’aten yoyoban ana veya Anun Kakafiyin re iwanih menah botabir tur ta ta hio naatu tur Godane nan hi’orerereb.
7 A sas sa zajedno varekaj katar dešuduj manuša.
7 Orot nah etei i 12 iti kou’ay wanawanan.
8 Askal o Pavle džalas ande sinagoga thaj trin čhon hrabro propovedilas, raspravilas thaj uverilas e themes palo Devlesko carstvo.
8 Paul Kou’ay Bar run itafofor sumar tounu wanawanan sabuw bairi hio, God ana aiwob isan sabuw iuwih dogoroh rouw tafofofor.
9 Ali, sar sas varesave lendar tvrdoglave thaj nepokorne thaj angle savorende kaljarenas e Gospodesko drom, o Pavle mukhla len, lijas pesa e učenikonen thaj svako đes vodilas rasprava ande učionica jeće manušešći savo akhardolas Tiranin.
9 Baise sabuw afa dogoroh fokar, men kafa’imo hikok boro hititumatum naatu bebeyanamaim Regah ana ef gewasin isan tur kakafih maiyow hi’o. Basit Paul ihamiyih naatu bai’ufununayah buwih bairi hin. Veya matan yimo Tyrannus ana bai’obaiyen efanamaim ma bi’obaibiyih.
10 Godova sas duj brš, gajda kaj sa e stanovnikurja andar e Cikni Azija, e Židovurja thaj okola kaj nas Židovurja, ašundine o Alav e Gospodesko.
10 Iti na’atube ma sinaf kwamur rou’ab sawar, naatu sabuw etei nati Asia wanawanan Jew naatu Ufun Sabuw etei Regah ana tur hinowar.
11 O Del preko e Pavlešće vas ćerelas but bare čudurja.
11 Paul wanawananamaim God ina’inan fokarih maiyow sisinaf.
12 Gajda kaj vi e dikhlora thaj e haravlje save o Pavle dirdas sas inđarde ke nasvale thaj von sastonas katar piro nasvalipe, a e bilačhe duhurja inkljenas andar lende.
12 Paul ana agesaf naatu ana faifuw i biyan gubamin hibai hin sawusawuwih biyah hiyayanowahih i hiyayawas naatu afiy kakafih auman i hibibihir.
13 A varesave Židovurja save džanas katar o than dži ko than thaj tradenas e bilačhe duhonen andar e manuša, probisarde pe okola ande save sas e bilačhe duhurja te akharen o alav e Gospodesko Isusesko. Phenenas: “Ando alav e Isusesko saves o Pavle propovedil, zapovediv tumenđe inkljen avri!”
13 Jew sabuw afa bar merar ta ta hirun hitit sabuw iyab biyahimaim afiy kakafih hitar sumih hima’am Regah Jesu wabinamaim hinununih. Naatu hai tur i iti na’atube hio, “Demon kakafih hinununih seven Paul ana orot wabin Jesu isan ebibinan i wabinamaim kwa abi’a’ari kwatit!”
14 Godova ćerenas e efta čhave katar varesavo šerutno židovsko rašaj savo akhardolas Skeva.
14 Naatu Jew hai Firis Gagamin wabin Skeva natunatun etei seven i iti na’atube auman hisisinaf.
15 Ali o bilačho duho phendas lenđe: “E Isuse pindžarav, a vi e Pavle džanav, ali ko sen tumen?”
15 Baise afiy kakafin iuwih eo, “Jesu i ayu aso’ob naatu Paul auman i ayu aso’ob, bo kwa iyab?”
16 Thaj o manuš ande savo sas o bilačho duho, huklo pe lende, svladisarda len thaj gajda zurale marda len kaj našline andar godova ćher nanđe thaj ratvale.
16 Naatu orot nati afiy kakafih hiwan ma’am misir bow yow tar, hai faifuw seb nunih ufun hitit segar biyah ererara ana bar hihamiy hibihir.
17 Akava ašundine sa e Židovurja thaj okola save nas Židovurja save trajinas ando Efes. Sa len astarda e dar thaj barjarenas o alav e Gospodesko Isusesko.
17 Jew sabuw etei naatu Ufun Sabuw etei iyab nati Ephesus wanawanan hima’am iti tur hinonowar ana veya, etei yah birubir fafar, naatu Regah Jesu Keriso wabin bora’ara’aten gagamin maiyow hitin.
18 But okolendar save paćaine avenas thaj priznainas pire bilačhe buća.
18 Sabuw moumurih na’in iyab hina bai’ufununayah himamatar bebeyanamaim hitit abisa kakafin hisisinaf isan etei hi’e’en.
19 A but lendar savenđi bući sas te drabaren, andine pire čarobne knjige thaj angle savorede dine len jag. A kana đinadine kozom molas e čarobne knjige, arakhline kaj monas pandžvardeš milje rupune lovora.
19 Sabuw moumurih na’in iyab hikwerakwer hai buk hibow hina hibutuw naatu sabuw etei matahimaim hi’afusar. Naatu buk ta’ita’imon hai baiyan hibiyab i 50,000 drachma ana fofonin. Paul Efasis hai kwerakwer buk hi’afusar bat i’itah|alt="Paul watching Ephesians burn books" src="cn02003B.tif" size="col" loc="Act 19.19" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.19"
20 Gajda e Gospodešće snagava o Alav buljolas thaj zuravolas.
20 Sinaf fairih iti himamataramaim Regah ana tur tasasar tit naatu busuruf ra’at ana fair bai yen.
21 Posle sa akava so sas, o Pavle ando Duho odlučisardas te naćhel kroz e Makedonija thaj kroz e Ahija, a okotar te džal ando Jerusalim. O Pavle phendas: “Posle godova moraš te džav vi ando Rimo.”
21 Sawar iti himamatar ufunamaim Paul ana not bogaigiwas Akaiya naatu Masedonia tafaram hairi wanawanahiwat remor na. Naatu na Jerusalem titamih ana not bogaigiwas eo, “Iti tafaram anabinanawan ufunamaim ayu boro anan Rome ana’itin.”
22 Askal bičhaldas ande Makedonija pire dujen pomoćnikon, e Timoteje thaj e Eraste, a vo još varesošći vrjama ačhilo ande Cikni Azija.
22 Basit ana baibais orot rou’ab Timothy, Erastus hairi iyafarih hin Masedonia wanawanan hima, i baise veya au gagaminaka Asia wanawanan imaim ma.
23 Ande godoja vrjama avilo dži ke bari buna protiv o Drom e Gospodesko.
23 Nati ana veya’amaim yare kakafin anababatun Ephesus wanawanan matar, anayabin Regah ana Ef isan.
24 Kaj varesavo kovači alaveja Dimitrije, savo ćerelas cikne Artemidaće hramurja katar o rup thaj gajda e zanatlijenđe anelas bari zarada.
24 Orot wabin Demetrius silver imaim sawar ebu’ur temamatar i nati’imaim ma’am. Iti orot i god babin wabin Artemis ana kwafiren gagamin ana yumatabe, silver amaim bu’ur sabuw hitotobon. Naatu nati bowabowamaim kabay gagamin maiyow bai ana sabuw isah rur.
25 Vo ćida sa e zanatlijen thaj aver bućarne manušen e slično bućava thaj phendas: “Manušalen, tumen džanen kaj amaro barvalipe avel katar akaja bući.
25 Basit ana bowayah etei e’af ayuwih naatu sabuw afa i bairi hai bowabow ta’imon auman e’af hiru’ay iuwih eo “Au sabuw kwanaso’ob, ata bowabow iti’imaim kabay gagamin tatain erur.
26 Vi korkoro dićhen thaj ašunen kaj akava Pavle uverisardas thaj diljardas e but e themes na samo ando Efes nego gata vi ande sasti Cikni Azija gajda kaj mothol kaj e devla save si ćerde e manušenđe vastenca naj devla.
26 Naatu boun iti orot Paul abisa esisinaf i kwa taiyuw matamaim kwa’itin naatu tainimaim kwanonowar, god orot umahimaim tibiwa’an i men kafa’imo godamih.” Tur iti na’atube eo i orot babin moumurih maiyow yah ikitabir. Iti sawar i men Ephesus wanawanan akisin emamatar, baise Asia wanawanan etei kafa’imo nisawar.
27 Si opasnost na te samo o ugled amare bućako avel po bilačho glaso, već vi godova te o hramo e bare boginjako e Artemidako hasarel piro značaj thaj te piro veličanstvo hasarel e boginja savja slavil e sasti Cikni Azija, thaj sa o them!”
27 Iti ata bowabow i kakafin wanawanan run naatu ata bowabow wabin boro na’af, men wabit akisin na’af, baise god babin Artemis ana kwafiren bar gagamin auman boro yabin en namatar. Naatu sabuw nati Asia wanawanan, naatu tafaram wanawanan sabuw etei iti god babin hikakafiy hikwakwafir boro nuhih nabur.”
28 Kana akala ašundine akava, lija len e bari holji, thaj čhonas muj: “Bari si e efeško Artemida!”
28 Sabuw hiru’ay hima iti tur hinonowar higagamat himisir hiwow hio, “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe gagamin.”
29 Askal o sasto gav uzbunisajlo thaj sa zajedno prastajine ando pozorište, thaj crdine pesa e dujen manušen save putuinas e Pavlesa, e Gaje thaj e Aristarhes andar e Makedonija.
29 Basit nati bar merar gagamin wanawanan uruw ra’at, na hibuyuw ne hibuyuw hinunuw. Masedonia orot rou’ab Gaius Aristakus hairi Paul bairi hinanawan hinan hibuwih hinunuw hin sabuw hai rou’ay efan gagaminamaim hitit.
30 O Pavle lijas te inkljel anglo them, ali e učenikurja či dine les.
30 Paul akisin i kok sabuw nahimaim tatit, baise bai’ufununayah hi’otan.
31 Čak vi varesave ugledne manuša andar e Cikni Azija save sas e Pavlešće drugarja, poručisardine lešće thaj zamolisardine les te na avel ando pozorište.
31 Nati tafaram wanawanan hai orot gagamih, iyab Paul ana ofonah auman tur hiyafar hifefeyan men hikok boro tan kou’ay ana efan gagaminamaim yumatan ta’ototait.
32 Andre ando pozorište jek čhonas muj jek, a aver čhonas muj aver, kaj o ćidino them sas zbunime thaj či ni džanenas sostar ćidine pe.
32 Nati ana veya’amaim kou’ay ana efanamaim uruw i na’at, sabuw afa nati’imaim i tur ta hiwow hio, sabuw afa ni’imaim ibo tur ta hiwow hio. Naatu sabuw au moumurihika i men kafai hiso’ob aisim hina iti kou’ayamaim hitit.
33 E Židovurja spidine e Aleksandre te inkljel anglal o them, a varesave phendine lešće so te phenel. O Aleksandar e vastesa zamolisarda te čhon kan leste kaj kamlas te obranil pe anglo them.
33 Naatu Jew sabuw afa Alexander hibonawiy hitit nahine bat, naatu sabuw afa roube’aten tur hitin, imaibo Alexander umanamaim sabuw rutanih awah fot naatu i taiyuwin wasfafarin isan ana tur eo.
34 Ali kana haćardine kaj si Židovo, savora duj saturja čhonas glasno muj: “Bari si e efeško Artemida!”
34 Baise nati veya’amaim i hi’inan Alexander i Jew orot, imih sabuw etei au ta’imon hiwow sawar ta’imon isan hio inan hours rou’ab sawar. “Ephesus ana god Artemis akisinamo i turobe Gagamin!”
35 Askal e gavesko pisari smirosarda e themes thaj phendas: “Manušalen andar o Efes! Dali si manuš savo či džanel kaj o gav Efes lel sama po hramo e bare Artemidako thaj pe lako kipo savo pelo katar o nebo?
35 Inan yomaninamaim bar merar ana kirumayan sabuw rou’ay gagamin eotatanih inan nuwarob e’afuw basit eo, “Ephesus ana orot ana babin! Sabuw etei hiso’ob Ephesus bar merar i god gagamin Artemis ma’uh ema’am. Iti kabay kakafiyin marane hea’obow re’er boun iti inu’in auman ma’uh ema’am.
36 Sar godova naj sporno, tumen trubun te smiron tumen thaj te khanči či brzopleto ćeren.
36 Iti sawar i boro men yait ta nayaubamih, isan imih kwa yate enub kwamare naatu men abisa ta nota’e mata nakabiy kwanasinafumih.
37 Kaj andine akale manušen akaring vi ako či čordine andar o hramo thaj či vređosardine amare boginja.
37 Kwa iti orot kwabow kwana ai’itih i men Tafaror Bar ana sawar ta hi’afiy o ata god babin isan tur kakafih hi’omih.
38 Ako dakle o Dimitrije thaj e zanatlije save si lesa kamen varekas te prn, e sudurja si putarde, a akate si vi e upravnikurja – pa nek prn pes.
38 Baise Demetrius ana bowayah orot bairi orot babin isan hai gamin tur afa hinama’am na’at, ata orot gagamih tur nowarayah i tema’am. Naatu tur nowar yababan yabaituturin isan ana efan i bobotawiyin inu’in boro hinan imaim hiyabaitutur.
39 A te roden vareso majbut, godova rešila pe ande zakonito skupština.
39 Baise yababan tur gagaminaka omih na’at i kwanan Kou’ay Bar gagaminamaim orot tur nowarayah matahimaim a yababan kwanaorereb tur nowarayah boro hinayabunei.
40 Kaj pretil amenđe opasnost te avas optužime pale pobuna savi sas ađes, a naj nijek razlogo sar šaj te opravdisaras akava nered.”
40 Naatu boun hibubuyuw isan hina’af tanarun hinabibatiy boro tanao kwanekwan, anayabin tur ana’an it men taso’ob naatu it men karam boro asir tanao tanifufuwen.”
41 Thaj kana godova phendas mukla e themes te džaltar.
41 Iti eo ufunamaim, sabuw iuwih hai ubar hin.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.