Romanos 11
rmna (RMNA) vs AAI
1 Adalese, pučava: o Devel li odbacinđa ple narodo? Na, nisar! Hem me injum Izraelco, e Avraamesoro potomko taro pleme e Venijaminesoro.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 O Devel na odbacinđa ple narodo, save izabirinđa angleder. Ili na džanen li so phenela o proroko o Ilija ano Sveto lil, kad žalinđa pe e Devlese protiv o Izrael? Phenđa:
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “Gospode, mudarde sa te prorokonen hem peravde sa te žrtvenici. Samo me ačhiljum, a hem man mangena te mudaren.”
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 I so o Devel phenđa lese? “Ačhavđum maje efta hiljade manušen kola na pele ko kočija anglo Vaal.”
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Ađahari hem ano akava vreme: o Devel izabirinđa tikori grupa oto manuša pali pli milost.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Pa te izabirinđa len pali pli milost, onda adava nane zbog olengere delja. Inače, i milost e Devlesiri naka ovel više ine milost.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 So onda? O Izraelci na dobinde okova so rodinde. Adava dobinde okola kolen o Devel izabirinđa maškar olende, a averengere vile ule steđime.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Sar soi pisime ano Sveto lil:
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 A o David phenela:
9 Naatu David eo na’atube,
10 Nek koroljoven te na dikhen,
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 A me pučava: On li pele ano greh sar te na ušten više? Na, nisar. Nego, zbog olengoro prestup o spasenje alo hem avere narodenđe hem ćerđa e Jevrejen te oven ljubomorna.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 I, te olengoro prestup značini barvalipe zako sveto, a lengoro periba barvalipe zako avera narodija, kobor više barvalipe ka anel adava kad o pherdo broj oto Jevreja ka prihvatini o spasenje!
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 A tumenđe kola na injen Jevreja, phenava: sar apostoli zako avera narodija hvalinava mli služba,
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 te šaj nesar ćerav mle narodo te oven ljubomorna hem ađahar te spasinav nesaven olendar.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Adalese so, kad o Devel odbacinđa len, pomirinđa pe avere narodencar. So, onda, ka značini kad o Devel palem ka prihvatini len te na uštiba taro mule?
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Tei o prvo kotor oto humer posvetime e Devlese, ondai hem sa o humer sveto; tei o koreno sveto, svetai hem o granke.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 I, tei nesave granke phage, a tu sar granka oti divljo maslina injan spojime maškar olende hem akana olencar delineja o koreno hem o sokija oti maslina,
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 ma hvalin tut anglo phage granke. A te hvalinđan tut, setin tut da tu na akhareja o koreno, nego o koreno tut.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Tu ka phene: “O grankei phage sar te šaj me čhivav man olenđe ko than.”
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Čače, oni phage adalese so na verujinde, a tu terđoveja olenđe ko than zbog ti vera. Samo, ma te ove barikano zbog adava, nego te dara.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Adalese so, te o Devel na poštedinđa o prirodna granke, naka poštedini ni tut.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Adalese, dikh e Devlesoro šukaripe hem lesiri strogoća. Ovi strogo premalo okola kola otpele, ali šukari premala tute te ačhiljan ano lesoro šukaripe. A te ačhavđan te verujine, hem tu ka ove čhindo.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 A hem on o Izraelci kola na ačhovena ani nevera ka oven palem spojime ko kaš, adalese so o Devel šaj te ćerel adava.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 I te tu, kova pali priroda injan granka oti divljo maslina, injan čhindo oto klo kaš hem injan spojime ko sadime kaš oti maslina, so nane prirodno, kobor po lokhe ka ovel zako prirodna granke te oven spojime ko pumaro kaš.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Phraljalen, mangava te džanen akaja tajna sar te na mislinen da sa džanen. Nesave Izraelci ule šerale hem ka ačhoven ađahar sa đikote o pherdo broj oto avera narodija na đerdini ano narodo e Devlesoro.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 I ađahar ka spasini pe sa o Izrael, sar soi pisime ano Sveto lil:
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Hem akavai mlo savez olencar
27 “Naatu
28 Adalese so o Jevreja odbinde o evanđelje, ule neprijatelja e Devlesere zbog tumari korist, ali palem o Devel volini len adalese so izabirinđa lengere pradaden.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Adalese so, o Devel na menjini pli odluka kad dela darija hem pozivija.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Sar so tumen nekad injenle neposlušna e Devlese, a akana zbog olengiri neposlušnost priminđen milosrđe e Devlestar,
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 ađahar hem on akana, ule neposlušna e Devlese zbog tumende, te šaj hem on te priminen milosrđe e Devlestar.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Adalese so o Devel sa e manušen phandlja ani neposlušnost te šaj sarijenđe mothoj plo milosrđe.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 O, kobori baro e Devlesoro barvalipe, i mudrost hem o džandipe! Lesere odluke niko našti te objasnini hem lesere droma niko našti te haljol!
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Adalese so, ko pendžari i godi e Devlesiri?
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Ili ko dinđa le nešto,
35 O yait God a sawar itin,
36 Adalese so, sa avela olestar, hem sai ćerdo prekalo leste hem zako olese. Olese nek ovel slava zauvek! Amen.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.