Atos 27
rmna (RMNA) vs AAI
1 Kad inele odlučime te otplovina ki Italija, e Pavle hem nesave avere phandlen dinde jekhe kapetaneste palo anav Julije oti četa e rimesere carosiri.
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Đerdinđam ko nesavo brodo kova alo taro Adramit, savo džala ine nakori Tikori Azija, hem otplovinđam. A amencar inele o Aristarh, o Makedonco taro Solun.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Tejsato dive resljam ko Sidon. A o Julije, kova e Pavleja inele sar amal, muklja lese te džal koro ple amala, te den le sa so valjani lese.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Kad dželjam adathar, plovinđam severno oto Kipar, sar te na phudel i barval nakoro amende.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Kad plovinđam prekalo more uzali Kilikija hem i Pamfilija, resljam ki diz Mira ani Likija.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Adari o kapetani arakhlja nesavo brodo tari Aleksandrija savo džala ine ki Italija, i čhivđa amen ano leste.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Divencar plovinđam pohari hem jedva nesar resljam paše uzali Knid. Adalese so i barval na muklja amenđe te ićera amaro pravco, plovinđam uzali Salmona, tari južno strana oto Krit.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Phareste plovinđam uzali obala hem nesar resljam đi ko than vičime “Šukar Terđojbnase”, paše uzali diz Laseja.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 But vreme našalđam hem o ploviba ulo opasno, i adalese so hem o post e Jevrejengoro već nakhlo, o Pavle upozorinđa len:
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 “Manušalen, dikhava da amaro ploviba ka ovel opasno hem da ka ovel bari šteta, na samo zako pharipe hem zako brodo, nego hem zako amaro dživdipe.”
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Ali o kapetani više verujinđa e manušese kova upravinđa e brodoja hem e manušese kasoro brodo inele nego e Pavlesere lafenđe.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 Adalese so o than kote o brodija terđovena na inele šukar zako nakhaviba o jevend, više džene odlučinde te otplovinen adathar hem, te šaj, te resen đi ko Feniks kaj ka nakhaven o jevend. O Feniks inele luka ko Krit savi inele irime nakoro jugozapad hem severozapad.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Kad phudinđa tikori barval taro jug, mislindoj da ka ovel ađahar sar so planirinde, vazdinde o sidro hem plovinde paše uzali obala e Kritesiri.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Ali na nakhlo but palo adava, i taro Krit lelja te phudel jekh zorali barval vičime “Severoistočno barval”.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Kad i barval dolinđa o brodo savo našti ine te džal protiv olate, amen mukljam te legari amen.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Sar plovinaja ine tari južno strana oto tikoro ostrvo vičime Klauda, jedva nesar vazdinđam o čamco zako spasiba.
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 Kad vazdinde le, e šelencar phandle o brodo hem steđinde le te na phađol. Adalese so darandile te na zaglavinen pe ko pošikalo than talo pani uzali Libija, mukle o sidro, hem ađahar i barval legarđa len.
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Adalese so i zorali barval zorale dolinđa amen, tejsato dive lelje te frden o pharipe taro brodo,
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 a o trito dive frdinde čak hem o alati e brodosoro.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Sar ni o kham ni o čerenja na iklile but dive, a i zorali barval marela amen ine, našalđam svako nada da ka spasina amen.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Nakhino but sar na halja pe maro.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Ali akana vaćerava tumenđe te ohrabrinen tumen, adalese so nijekh tumendar naka našali plo dživdipe, samo o brodo ka ovel našaldo.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Prekali rat terdino angla mande o anđeo e Devlesoro kolese me preperava hem služinava
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 hem phenđa maje: ‘Ma dara, Pavle. Tu valjani te terđove ko sudo anglo caro ano Rim. Hem, ače, o Devel ka arakhi sarijen kola plovinena tuja.’
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Adalese, ohrabrinen tumen, adalese so verujinava e Devlese da ka ovel ađahar sar so phenđa maje.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Ali mora te zaglavina amen ko nesavo ostrvo.”
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 Ki dešu štarto rat sar i barval legari amen ine upro Sredozemno more, ki ekvaš i rat o mornarija mislinde dai i obala paše,
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 i merinde o hor e panjesoro hem dikhle da isi paše uzalo saranda metarija. Na nakhlo but palo adava, i palem merinde hem dikhle dai o hor e panjesoro paše uzalo trijanda metarija.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Adalese so darandiljam te na khuva ko nesave stene, mukle o štar sidrija taro paluno deo e brodosoro hem molinde pe te disljol.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 A o mornarija mangle te našen taro brodo i lelje te muken o čamco ko pani vaćerindoj bađim da mangena te muken o sidrija od anglal,
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 a o Pavle phenđa e kapetanese hem e vojnikonenđe: “Te na ačhile akala manuša ko brodo, tumen naka spasinen tumen.”
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 Tegani o vojnici čhinde o šele save ićerde o čamco hem mukle le te perel.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Angleder so te disljol, o Pavle lelja te molini len te han nešto vaćerindoj: “Avdivei dešu štarto dive sar nakhavena adžićerindoj hem bizo hajba – ništa na čhivđen ano muj.
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Adalese molinava tumen te han, te mangena te preživinen. A nijekhese tumendar naka perel nijekh bal oto šero.”
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Kad adava phenđa, lelja o maro hem anglo sarijende zahvalinđa e Devlese, i phaglja le hem lelja te hal.
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 Tegani sare ohrabrinde pe hem lelje te han.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 A ko brodo injamle dušelu eftavardešu šov džene.
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 Kad čalile, lelje te ločharen o brodo frdindoj o điv ano more.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Kad dislilo, na pendžarde i obala, ali dikhle nesavo zaliv e plažaja, i odlučinde, te šaj ine, adari te uplovinen e brodoja.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Phravde o sidrija hem mukle len ano more, a ko adava momenti mukle o kormilja ano pani, vazdinde o angluno jedro nakori barval hem lelje te plovinen đi ki plaža.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Ali o brodo alo upro pošikalo than talo pani hem ačhilo adathe. O angluno deo zaglavinđa pe hem našti ine te mrdini, a o paluno deo lelja te phađol oto zorale talasija.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Tegani o vojnici mangle te mudaren e phandlen, sar te na našel neko olendar plivindoj.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Ali o kapetani manglja te spasini e Pavle, hem na dinđa e vojnikonenđe te ćeren adava. Ov naredinđa okolenđe kola džanen te plivinen prva te ripinen ano pani hem te ikljoven ki obala,
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 a avera te ićeren pe upro phalja ili upro nešto so ačhilo oto brodo. Ađahar sare dživde iklile ki obala.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.