1 Coríntios 7
rmna (RMNA) vs AAI
1 A akana okolestar sostar pisinđen maje: “Šukari e manušese te na sovel e đuvljaja.”
1 Boun i kwa fefemaim abisa isan kwakikirum i anao kwananowar. Orot yait tabina’e asir ema’am i gewasin maiyow.
2 Ali, zbog sa edobor blud, svakone murše nek ovel odnos pla romnjaja hem svakona đuvlja nek ovel odnos ple romeja.
2 Baise anayabin baiwa’an kwanekwan ana naniyan i ra’at, imih orot babin iyab tabina’e tema’am mi’itube hitatabin, saise i a’awah bairi’ika hitama.
3 Nek o rom izvršini pli dužnost premali pli romni, a ađahar hem i romni premalo plo rom.
3 Naatu orot ana kok abisa aawan biyanamaim tasinaf tiyasisir na’atube babin ana kok abisa aawan biyanamaim tiyasisir.
4 I romnja nane autoritet upro plo telo, nego e rome. Ađahar ni e rome nane autoritet upro plo telo, nego e romnja.
4 Babin biyan men i akisin nowanamih, baise orot nowan, na’atube orot biyan men i akisin nowanamih, baise babin nowan, na’atube orot biyan men akisin nakaif, baise babin nakaif, naatu babin biyan men akisin nakaif baise orot nakaif.
5 Ma zabraninen tumen jekh averese, sem palo dogovor, zako nesavo vreme, kad mangena te posvetinen tumen zaki molitva. Onda palem nek ovel tumen bračno odnos, te na iskušini tumen o Sotoni zbog adava so našti te uzdržinen tumen.
5 Imih orot aawan hairi inumih nakokok babin men nakwahir, na’atube babin aawan hairi iumih nakokok orot men nakwahir, baise veya afa hairi hinibasit mar kafai asir hinama, saise nati veya i yoyoban hinitin. Imaibo veya ta naniyah nakokok na’at aawan hairi hina’in saise biyah ana naniyan na’in bainub, asir boro Satan imaim nan narun routobon nitih.
6 Akava vaćerava tumenđe sar dopuštenje, a na sar naredba.
6 Iti i ayu au not kwa au’uwi, baise men nati na’atube sinaf isan abiyunimih.
7 Me bi mangava sa o manuša te oven sar mande biženime, ali svakone isi plo daro e Devlestar: nekas esavko, a nekas aver.
7 Ayu au kok kwa etei mi’itube ayu’ube kwatama, baise orot ta’ita’imon ata usar etei God faramit, orot ta i ana usar ta God itin, na’atube orot ta ibo ana usar ta God itin.
8 A zako okola kola nane ženime hem zako udovice phenava: šukari te ačhile korkore sar so injum me.
8 Baise kwa tabin ati’at, naatu kwafukwafuriy, katukatuwiy, kwa auman au’uwi, gewasin tabin en asir kwatama, ayu ama’ama’abe.
9 Ali, te našti uzdržinen pe, nek ženinen pe. Po šukari te ženinen pe nego te thabljon oti požuda.
9 Baise a naniyan nakukura’ara’ah na’at, gewasin kwanatabin, anayabin tabin i gewasin, men basit baiwa’an isan itanot dogor wairafabe ta’arah mar etei.
10 A okolenđe kolai ano brak dava naredba savi na avela mandar, nego e Gospodestar: i romni te na ačhaj ple rome.
10 Kwa toutabin sabuw obaiyunen tur iti abit, men ayu, baise Regah ana obaiyunen tur, babin men aaw orot inihamiy.
11 A te ačhavđa le, nek ačhol bidindi ili nek mirini pe ple romeja. Ni o rom te na ačhaj pla romnja.
11 Baise babin yait aawan orot nabihamiy na’at, gewasin nati babin men natabin asire nama, naatu nakokok na’at namatabir maiye aawan hairi hitounuw hinama. Naatu orot men aaw inakwahir.
12 A averenđe vaćerava me, iako akava o Gospod na naredinđa direktno: te nesave phrale isi romni koja na verujini ano Devel, ali pristanini te živini oleja, ma te ačhaj la.
12 Baise kwa afa isa ayu akisu au not iti, men Regah ana not. Orot yait babin men baitumatumayan ebi’awan naatu babin ana kok i orot hairi ma’amih, orot men babin nakwahir.
13 Hem te e romnja isi rom kova na verujini ano Devel, ali pristanini te živini olaja, ma te ačhaj le.
13 Naatu babin yait orot men baitumatumayan ebi’awan orot ana kok i babin hairi ma’amih, babin men orot nakwahir.
14 Adalese so, o rom kova na verujini posvetimei prekali pli romni koja verujini hem i romni koja na verujini posvetimei prekalo plo rom kova verujini. Inače bi tumare čhave ovena nečista, a ađahari posvetime.
14 Anayabin orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, na’atube orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, asire natunatuh boro gubagub auman hitama, baise boun natunatuh i hina kakafiyih himatar.
15 A te okova kova na verujini mangela te ačhaj pla romnja, nek ačhaj la. Tegani o phral ili i phen, kolai vernici, nane obavezna te ačhon ano brak. O Devel vičinđa amen te živina ano mir.
15 Baise orot baitumatum atin ekokok aawan kwahirinamih, kwaihamiy ekwahir, anayabin hairi hai tabin men hifatum. God ana kok it i tufuwamaim tanama.
16 Adalese so, ko džanel, romnije, da li ka spasine te rome? Ili ko džanel, roma, da li ka spasine te romnja?
16 O babin aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas? Naatu o orot, aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas?
17 Inače, nek svako živini sar so o Gospod odredinđa lese, sar so o Devel vičinđa le. Ađahar naredinava ano sa o khanđirja.
17 Ef ta’imon i iti, orot babin ta’ita’imon ana yawas abisa Regah bitin na’atube imaim nama. Yawas wantoro’ot mi’itube tama’ama God ea’afit na’atube tanama. Iti i ayu au obaiyunen tur ekaleisia wanawanan areremor i abi’obaiyih.
18 Te neko inele obrezime kad o Devel vičinđa le, ma te ćerel pe da nane obrezime. Ađahar hem o manuš kova na inele obrezime angleder so o Devel vičinđa le, ma te obrezini pe.
18 O yait a’ar mo’on hi’afuw ima’am ana veya God ea’afi, men a fit inibunwa’ir, naatu orot yait ana ar mo’on afuwina’e ma’am ana veya God eafi’af, men ana ar mo’on afuwinamih nanot.
19 Nane bitno ni o obreziba ni o biobreziba, nego o ićeriba e Devlesere naredbe.
19 Anayabin orot ana ar mo’on afu’afuw, o afuwina’e nati i yabin en, baise ana’an gagamin i God ana obaiyunen tur tanabosiyasiyar.
20 Nek svako ačhol ano esavko stanje ano savo inele kad o Devel vičinđa le.
20 Orot etei mi’itube kwama’am ana veya God ea’afi i na’atube kwanama.
21 Da li injanle vičime sar robo? Ma adava te brinini tut. Ali, te šaj ine te ove slobodno, iskoristin i prilika.
21 O yait bai’akir ana yawasamaim ima’am ana veya God ea’afi, men nati isan iniyababan, baise a veya kebor inabaib na’at nati bai’akir ana fafatumane kurufami kutit.
22 Adalese so, kas o Gospod vičinđa kad inele robo, adale o Gospod ćerđa te ovel slobodno. A kas o Gospod vičinđa sar slobodnone, ovi robo e Hristesoro.
22 Anayabin orot yait akir ana bowabowamaim ma’am Regah eaf titit, i Regah ana rufamen orot, na’atube orot yait roufamenamaim ma’am Keriso eaf titit, nati orot i Keriso ana akir wairafin.
23 Skupo injen platime. Ma oven robija e manušenđe.
23 Kwa i sawar ta baiyan gagaminamaim God tubuni kwatit, imih men kwanan orot ta isan kwani’akiramih.
24 Phraljalen, nek svako ačhol anglo Devel ano stanje ano savo inele kad o Devel vičinđa le.
24 Taitu, kwa ta’ita’imon ama mi’itube kwama’am God e’afi kwana baitumatumayah kwamamatar na’atube kwanama.
25 A so tičini pe oto čhaja kola pana na dinde pe, iako akava o Gospod na naredinđa direktno, me phenava mlo mišljenje sar neko kase, palo milosrđe e Devlesoro, šaj te verujini pe.
25 Naatu kwa baibitar biya numih, kwa isa ayu men Regah biyanane tur ta abaimih, baise Regah ana kabeberamaim ayu not iti bitu ana’o i kwanitumatum.
26 Mislinava dai, zbog o pharo vreme savoi akana, bolje e manušese te ačhol ano esavko stanje ano savoi.
26 Mar iti boun yawas i fokar, imih ayu anotanot ana gewasin kwa mi’itube kwama’am i na’atube kwanama.
27 Te isi tut romni, ma ačhav la. Te nane tut romni, ma rode la.
27 O toutabin na’at men babin kwahirinamih ana ef inanuwet, naatu o tabina’e kuma’am men tabinamih babin inanuwet.
28 Ali, hem te ženinđan tut, na ćereja greh, a na ćerela greh ni hem i čhaj te dinđa pe. A palem, okola kola đerdinena ano brak ka ovel len nevolje ano akava dživdipe, a me mangava te arakhav tumen adalestar.
28 Baise inatatabin na’at nati i men bowabow kakafin kusisinaf, naatu babitai tatabin auman i men bowabow kakafin esisinaf, baise kwa iyab kwatatabin yababan boro moumurih maiyow kouh kwanayen, imih tarafafari isan tur iti ao.
29 Akava mangava te phenav, phraljalen: na ačhilo but vreme. Od akana okola kolen isi romnja, nek živinen sar da nane len;
29 Taitu, abisa ao yabin i iti, mar i na kabom, imih boun it ata veya’amaim orot iyab toutabin tema’am hinimonok Regah isan hinabow.
30 okola kola rovena, sar da na rovena; okola kola radujinena pe, sar da na radujinena pe; hem okola kola činena, sar da nane len ništa;
30 Sabuw iyab terererey, hai itinin men yababanabe hinama’amih, sabuw iyab tibiyasisir hai itinin men yasisirabe hinama’amih. Naatu sabuw iyab guguw wairafih hai itinin i guguw enabe hinama.
31 hem okola kola koristinena o stvarija akale svetosere, sar da na marinena zako olenđe. Adalese so o oblik akale svetosoro nakhela.
31 Kwa iyab iti tafaram ana sawar moumurih na’in kwabowabow men sawar anot awan nakaratan, anayabin iti tafaram naatu sawar etei boro nan nasawar.
32 Mangava te oven bizo brige. O biženime manuš brinini pe zako okova soi e Gospodesoro, sar te ugodini e Gospodese.
32 Ayu akokok kwa etei yababan fatumi kwama’am kwanarufami kwanatit. Orot tabina’e ema’am ana not etei Regah ana bowabow isan ebitin, ekokok nabow Regah niyasisir.
33 A o ženime brinini pe zako stvarija akale svetosere, sar te ugodini pla romnjaće,
33 Baise toutabin orot i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan niyasisir.
34 i ađahari podelime ana peste. I bidindi đuvli ili i čhaj brinini pe zako okova soi e Gospodesoro, te ovel sveto hem teloja hem duhoja, a i dindi brinini pe zako stvarija akale svetosere, sar te ugodini ple romese.
34 Imih i ana not kusib ef rou’ab himatar, ef ta’imon nati na’atube, babin tabina’e ema’am o babitai biyan numin, ana not tutufin etei i Regah ana bowabow akisin isan enotanot. Baise toutabin babin i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan orot niyasisir.
35 Akava vaćerava zako tumaro šukaripe. Na mangava adaleja te čhivav tumenđe zabrane, nego te pomožinav tumenđe te živinen sar so dolikujini hem te oven pherdeste predime e Gospodese.
35 Ayu iti ao anayabin akokok kwa anibais, i men ao’ofafari, baise akokok ef gewasin kwasinaf a yabow Regah isan i wan kwanayai kwanabow.
36 Te neko smatrini da na postupini šukar premali pli verenica hem da lakere berša nakhena, a ov mislini da valjani te lel la romnjaće, nek ćerel ađahar sar so mangela. Naka ćerel greh te ćerđa ađahar.
36 Monok babitai hairi hai rum hio, naatu monok naniyan i ekukura’ara’ah babitai isan naatu kwamur auman i erara’at ekokok natabin, karam hinatabin men bowabow kakafin.
37 Ali, okova kovai zoralo ani pli odluka hem nane talo pritisak, a šaj te suzdržini pe, te odlučinđa te na lel romnjaće pla verenica, šukar ćerela.
37 Baise orot yait i taiyuwin ana notamaim tabin men ekokok men yait na’okikin, i karam taiyuwin ana naniyan imurub ema’am karam tabina’e nama, iti orot i ef gewasin esisinaf.
38 Ađahar, ko lela romnjaće pla verenica, šukar ćerela; a ko na lela la romnjaće, po šukar ćerela.
38 Imih orot yait etatabin i gewasin, baise orot yait tabina’e ema’am i gewasin anababatun.
39 I romni phandli ple romeja sa đikotei ov dživdo. A te ov merela, slobodnoi te del pe kase mangela, ali samo okolese kovai ano Gospod.
39 Orot yawasin ema’am ana veya babin i aawan biyanamaim hifatum ema’am, baise orot emomorob ana veya babin i orot biyanamaim hirufam tit, orot ta i ana kokomaim boro ni’awan, baise nati orot i Regah ana kou’ayomaim ema’am ni’awan.
40 Ali ka ovel po bahtali te ačhili bidindi. Adavai mlo mišljenje, a mislinava dai hem ana mande o Duho e Devlesoro.
40 Baise anotanot tabina’e tama’am na’at i boro tiyasisir gagamin maiyow. Ayu anotanot ayu auman God Anunin targabuwu ama’am.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.