João 7
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs VC
1 Te k'u ri' ri Jesús xub'inib'ej ri Galilea. Man kraj taj käk'oji pa Judea rumal chi ri winaq aj Israel käkaj käkikämisaj.
1 Depois disso, Jesus percorria a Galiléia. Ele não queria deter-se na Judéia, porque os judeus procuravam tirar-lhe a vida.
2 Xa k'u jub'iq' kraj man kuriq ri nimaq'ij ke ri Käb'al, jun chke ri ki nimaq'ij ri winaq aj Israel.
2 Aproximava-se a festa dos judeus chamada dos Tabernáculos.
3 Ru chaq' ri Jesús xkib'ij che: Mat kanaj waral. Jat pa Judea rech xuquje' ra tijoxelab' ri e k'o chila' käkil na ri kajmab'al ri kab'ano.
3 Seus irmãos disseram-lhe: Parte daqui e vai para a Judéia, a fim de que também os teus discípulos vejam as obras que fazes.
4 We jun winaq kraj chi qas ketamax u wäch, man kub'an tä ri' chik'uyal ri kub'ano. We ri at kab'an taq ri kajmab'al ri', chab'ana wa' chkiwäch konojel ri winaq, —xecha che.
4 Pois quem deseja ser conhecido em público não faz coisa alguma ocultamente. Já que fazes essas obras, revela-te ao mundo.
5 Q'alaj k'ut chi ru chaq' ri Jesús xa man xekojon tä che.
5 Com efeito, nem mesmo os seus irmãos acreditavam nele.
6 Te ri' xub'ij ri Jesús chke: Ri in mäja' kuriq ri q'ij chwe, are k'u ri ix apachike q'ij utz chiwe kuya' kixe'k.
6 Disse-lhes Jesus: O meu tempo ainda não chegou, mas para vós a hora é sempre favorável.
7 Ri winaq ajuwächulew man kekowin taj käketzelaj i wäch ix. Are k'u ri in käketzelaj nu wäch rumal chi kinq'alajisaj chkiwäch chi man utz tä ri käka'no.
7 O mundo não vos pode odiar, mas odeia-me, porque eu testemunho contra ele que as suas obras são más.
8 Ri ix k'ut, jix pa ri nimaq'ij. Ri in man kine' taj, rumal chi mäja' kuriq ri q'ij chwe.
8 Subi vós para a festa. Quanto a mim, eu não irei, porque ainda não chegou o meu tempo.
9 Aretaq xb'itaj wa' we tzij ri' chke, xkanaj ri Are' pa Galilea.
9 Dito isto, permaneceu na Galiléia.
10 Aretaq k'ut e b'enaq chi ru chaq' ri Jesús pa ri nimaq'ij, ri Are' xuquje' xe' na pa ri nimaq'ij, pune man xuk'ut tä rib' chkiwäch ri winaq. Xane xaq chik'uyal xe' ri Are'.
10 Mas quando os seus irmãos tinham subido, então subiu também ele à festa, não em público, mas despercebidamente.
11 Ri winaq aj Israel xkitij u tzukuxik pa ri nimaq'ij, xkib'ij: ¿Jawije' k'o wi ri achi ri'? —xecha'.
11 Buscavam-no os judeus durante a festa e perguntavam: Onde está ele?
12 Chkixol k'u ri winaq, k'ia ri käb'ix chrij ri Jesús. Jujun käkib'ij: “Are jun utzalaj achi,” —kecha'. Nik'iaj chik käkib'ij: “Man are tä utzalaj achi, rumal chi keusub' ri winaq,” —kecha'.
12 E na multidão só se discutia a respeito dele. Uns diziam: É homem de bem. Outros, porém, diziam: Não é; ele seduz o povo.
13 Man k'o tä k'u jun ri kukoch'o käresaj u tzijol ri Jesús rumal chi käkixej kib' chkiwäch ri ki nimaqil ri winaq aj Israel.
13 Ninguém, contudo, ousava falar dele livremente com medo dos judeus.
14 Nik'iajirinaq chi k'u ri nimaq'ij aretaq ri Jesús xok b'i pa ri nimalaj rachoch Dios, xuchaplej k'u ki tijoxik ri winaq.
14 Lá pelo meio da festa, Jesus subiu ao templo e pôs-se a ensinar.
15 Are k'u ri winaq aj Israel sib'alaj tajin käkikajmaj wa', xkib'ij: ¿Jas lo wa' chi sib'alaj k'ia retam we achi ri', man k'o tä k'u jawije' u tijom wi rib'? —xecha'.
15 Os judeus se admiravam e diziam: Este homem não fez estudos. Donde lhe vem, pois, este conhecimento das Escrituras?
16 Ri Jesús xch'awik, xub'ij chke: Ri tijonik ri kinya man wech tä in, xane rech ri Jun ri xintaqow loq.
16 Respondeu-lhes Jesus: A minha doutrina não é minha, mas daquele que me enviou.
17 We k'o jun qas kurayij u b'anik ri kraj ri Dios, käretamaj na we ri nu tijonik qas käpe ruk' ri Dios, o xaq pa we wi kintzijonik.
17 Se alguém quiser cumprir a vontade de Deus, distinguirá se a minha doutrina é de Deus ou se falo de mim mesmo.
18 Ri winaq ri xaq pa re wi kätzijonik, xa are kraj ri' chi känimarisax u q'ij kumal ri winaq. Jachin k'u ri kraj chi are känimarisax u q'ij ri xtaqow loq, kub'ij ri' ri qas tzij, man are tä jun b'anal tzij, —xcha chke.
18 Quem fala por própria autoridade busca a própria glória, mas quem procura a glória de quem o enviou é digno de fé e nele não há impostura alguma.
19 ¿A mat qas tzij chi ri qa mam Moisés xuya ri Pixab' chech alaq? Pune je ri', man k'o tä k'u jun chech alaq ri kunimaj ri Pixab' ri'. ¿Jas che kaj alaq kinkämisaj alaq? —xcha chke.
19 Acaso não foi Moisés quem vos deu a lei? No entanto, ninguém de vós cumpre a lei!...
20 Ri winaq xech'awik, xkib'ij: ¡Xa k'o jun itzel espíritu chawe! ¿Jachin lo ri kraj katkämisanik? —xecha che.
20 Por que procurais tirar-me a vida? Respondeu o povo: Tens um demônio! Quem procura tirar-te a vida?
21 Ri Jesús xub'ij chke: Xa ruk' jun kajmab'al ri xinb'an pa ri q'ij re uxlanem, ri alaq sib'alaj käkajman alaq che.
21 Replicou Jesus: Fiz uma só obra, e todos vós vos maravilhais!
22 Ri qa mam Moisés xunaq'atajisaj alaq chukojik retal ri ojer trato. Pune ta ne man are tä ri are' xchapow loq u b'anik wa', xane are ki tijonik kan ri nan tat alaq ojer. Ri alaq k'ut käkoj alaq retal ri ojer trato che jun alaj ala pune pa ri q'ij re uxlanem.
22 Moisés vos deu a circuncisão {se bem que ela não é de Moisés, mas dos patriarcas}, e até no sábado circuncidais um homem!
23 We k'u ri alaq rumal ri u nimaxik ri Pixab' ri xutz'ib'aj ri qa mam Moisés käkoj alaq retal ri ojer trato che ri ala pune pa ri q'ij re uxlanem, ¿jas k'u che xpe oyowal alaq chwe in aretaq xinkunaj ronojel ru cuerpo jun achi pa ri q'ij re uxlanem? —kächa'.
23 Se um homem recebe a circuncisão em dia de sábado, e isso sem violar a Lei de Moisés, por que vos indignais comigo, que tenho curado um homem em todo o seu corpo em dia de sábado?
24 K'o jas mäb'ij alaq chrij ri winaq we utz käpetik o man utz tä käpetik. Aretaq k'o jas käb'ij alaq chrij jun winaq chik, qas chomaj na alaq jas ri käb'an alaq, b'ana k'u alaq wa' ruk' jikomal.
24 Não julgueis pela aparência, mas julgai conforme a justiça.
25 Te k'u ri' jujun chke ri winaq aj Jerusalén xkichapla u ta'ik, xkib'ij: ¿A mat are wa' we achi ri' ri tajin kätzukuxik rech käkämisaxik? —kecha'.
25 Algumas das pessoas de Jerusalém diziam: Não é este aquele a quem procuram tirar a vida?
26 Chiwilampe', kätzijon kuk' ri winaq, man k'o tä k'u jun k'o jas kub'ij che. ¿A xa ta k'u lo qas käkikoj ri q'atal taq tzij chi we achi ri' are ri Cristo? —kecha'.
26 Todavia, ei-lo que fala em público e não lhe dizem coisa alguma. Porventura reconheceram de fato as autoridades que ele é o Cristo?
27 Ri uj k'ut qetam jawije' petinaq wi wa' we achi ri'. Aretaq k'ut käpe ri' ri Cristo, man k'o tä jun ri' etamaninaq jawije' käpe wi, —xecha ri winaq.
27 Mas este nós sabemos de onde vem. Do Cristo, porém, quando vier, ninguém saberá de onde seja.
28 Aretaq ri Jesús, ri tajin kuya tijonik pa ri nimalaj rachoch Dios, xuta wa' ko xch'awik, xub'ij: Käb'ij alaq chi etam alaq nu wäch, xuquje' chi etam alaq jawije' chi' kinpe wi. Man in petinaq tä k'ut xaq pa we wi, xane in taqom loq rumal ri Jun ri qas jikom ranima'. Ri alaq k'ut man etam tä alaq u wäch.
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus exclamou: Ah! Vós me conheceis e sabeis de onde eu sou!... Entretanto, não vim de mim mesmo, mas é verdadeiro aquele que me enviou, e vós não o conheceis.
29 Ri in wetam u wäch rumal chi in petinaq ruk', xuquje' are ri Are' in taqowinaq loq, —xcha chke.
29 Eu o conheço, porque venho dele e ele me enviou.
30 Xkaj k'ut xkik'am b'i pa che', man k'o tä k'u jun xchapowik rumal chi mäja' kuriq ru q'ij.
30 Procuraram prendê-lo, mas ninguém lhe deitou as mãos, porque ainda não era chegada a sua hora.
31 E k'ia k'ut xekojon che, xkib'ij k'ut: Aretaq käpe ri Cristo, ¿a kub'an ta k'u lo más kajmab'al taq etal chik chuwäch ri u b'anom we achi ri'? —xecha'.
31 Muitos do povo, porém, creram nele e perguntavam: Quando vier o Cristo, fará mais milagres do que este faz?
32 Ri tata'ib' fariseos xkita ri käkib'ij ri winaq chrij ri Jesús. Xa je ri' ri e are' kuk' ri ki nimaqil sacerdotes xekitaq b'i jujun chajinelab' re ri nimalaj rachoch Dios chuk'amik b'i ri Jesús pa che'.
32 Os fariseus ouviram esse murmúrio que circulava entre o povo a respeito de Jesus. Então, de acordo com eles, os príncipes dos sacerdotes enviaram guardas para prendê-lo.
33 Te ri' xub'ij ri Jesús: Xaq kieb' oxib' q'ij chik kink'oji na uk' alaq, te k'u ri' kintzelej na ruk' ri xintaqow loq.
33 Disse Jesus: Ainda por um pouco de tempo estou convosco e então vou para aquele que me enviou.
34 Ri alaq kintzukuj na alaq, man kinriq tä chi k'u alaq rumal chi man käkowin tä alaq kopan alaq chila' jawije' ri kinek'ol wi in, —xcha chke.
34 Buscar-me-eis sem me achar, nem podereis ir para onde estou.
35 Ri ki nimaqil ri winaq aj Israel k'ut, xkichaplej u ta'ik chb'il taq kib', xkib'ij: ¿Jawije' ta k'u ke' wi wa' we achi ri' chi man kujkowin tä uj keqariqa'? ¿A xa ta k'u lo ke' kuk' ri winaq aj Israel ri e jab'uninaq chkixol ri winaq aj Grecia che ki tijoxik ri winaq aj Grecia?
35 Os judeus perguntavam entre si: Para onde irá ele, que o não possamos achar? Porventura irá para o meio dos judeus dispersos entre os gregos, para tornar-se o doutor dos estrangeiros?
36 ¿Jas kel kub'ij wa' ri xub'ij chqe: “Kintzukuj na alaq, man kinriq tä chi k'u alaq rumal chi man käkowin tä alaq kopan alaq chila' jawije' ri kinek'ol wi”? —xcha ri', —xecha'.
36 Que significam essas palavras que nos disse: Buscar-me-eis sem me achar, e onde estou para lá não podereis ir?
37 Pa ri k'isb'al q'ij re ri nimaq'ij, ri q'ij ri sib'alaj nim na u b'anik, ri Jesús xtak'i aq'anoq chkixol ri winaq, ko xch'awik, xub'ij: We k'o jun kächaqi'j u chi', chpet wuk', chutija u joron.
37 No último dia, que é o principal dia de festa, estava Jesus de pé e clamava: Se alguém tiver sede, venha a mim e beba.
38 Je' jas ri kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik: Jachin ri käkojon chwe, käk'iy na loq pa ranima' joron ri kuya ri qas k'aslemal, —kächa', —xcha ri Jesús chke ri winaq.
38 Quem crê em mim, como diz a Escritura: Do seu interior manarão rios de água viva {Zc 14,8; Is 58,11}.
39 Ri Jesús k'ut, are tajin käch'aw chrij ri Loq'alaj Espíritu ri käkik'am na ri winaq ri kekojon che ri Are'. Mäja' k'u käyi' loq ri Loq'alaj Espíritu rumal chi mäja' kätzelej ri Jesús chila' chikaj rech känimarisax u q'ij.
39 Dizia isso, referindo-se ao Espírito que haviam de receber os que cressem nele, pois ainda não fora dado o Espírito, visto que Jesus ainda não tinha sido glorificado.
40 Jujun chke ri winaq, aretaq xkita ri xub'ij ri Jesús, xkib'ij: Qas tzij we achi ri' are wa' ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ri käb'ixik chi käpe na, —xecha'.
40 Ouvindo essas palavras, alguns daquela multidão diziam: Este é realmente o profeta.
41 Nik'iaj chik xkib'ij: Are wa' ri Cristo, —xecha'.
41 Outros diziam: Este é o Cristo. Mas outros protestavam: É acaso da Galiléia que há de vir o Cristo?
42 Ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik kub'ij chi ri Cristo rajwaxik chkixol ri rachalaxik ri qa mam David ri nim taqanel käpe wi na. Pa Belén k'ut käpe wi na, ri tinimit ri xk'oji wi ri qa mam David, —xecha'.
42 Não diz a Escritura: O Cristo há de vir da família de Davi, e da aldeia de Belém, onde vivia Davi?
43 Je k'u ri' ri winaq xkitasala kib' rumal rech ri Jesús.
43 Houve por isso divisão entre o povo por causa dele.
44 E k'o jujun ri xkaj xkik'am b'i pa che', man k'o tä k'u jun xchapowik.
44 Alguns deles queriam prendê-lo, mas ninguém lhe lançou as mãos.
45 Xetzelej k'u ri chajinelab' re ri nimalaj rachoch Dios, xeopan chila' jawije' e k'o wi ri tata'ib' fariseos xuquje' ri ki nimaqil ri sacerdotes. Ri e are' k'ut xkita' chke: ¿Jas che man xik'am tä loq ri Jesús? —xecha'.
45 Voltaram os guardas para junto dos príncipes dos sacerdotes e fariseus, que lhes perguntaram: Por que não o trouxestes?
46 Ri chajinelab' xech'awik, xkib'ij: ¡Man k'o tä jun achi qa tom je' kätzijonik jas ri kätzijon ri achi ri'! —xecha'.
46 Os guardas responderam: Jamais homem algum falou como este homem!...
47 Are k'u ri tata'ib' fariseos xkib'ij chke: Ri ix xuquje' xa xiya iwib' pa sub'ik.
47 Replicaram os fariseus: Porventura também vós fostes seduzidos?
48 ¿A k'o pu lo jun chke ri qa nimaqil ri kojoninaq che, o jun ne chke ri tata'ib' fariseos? ¡Man k'o taj! —xecha'.
48 Há, acaso, alguém dentre as autoridades ou fariseus que acreditou nele?
49 Xkik'iäq itzel tzij pa ki wi', xkib'ij: ¡We winaq ri' man ketam tä ri Pixab'! —xecha chke.
49 Este poviléu que não conhece a lei é amaldiçoado!...
50 Are k'u ri tat Nicodemo ri xopan ruk' ri Jesús chaq'ab', are jun chke ri tata'ib' fariseos. Xub'ij k'u chke:
50 Replicou-lhes Nicodemos, um deles, o mesmo que de noite o fora procurar:
51 Ri qa Pixab' kub'ij chi man kuya' taj käqaq'at tzij puwi' jun winaq chi käk'äjisax u wäch we ta mat nab'e käqata na jas ri kub'ij che retamaxik jas ri u b'anom, —xcha chke.
51 Condena acaso a nossa lei algum homem, antes de o ouvir e conhecer o que ele faz?
52 Te ri' xech'aw ri e are', xkib'ij che ri tat Nicodemo: E k'u ri lal, ¿a lal aj Galilea xuquje'? —xecha che. Na'l sik'ij la ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik, kil k'u na la chi man k'o tä jun q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ri petinaq pa Galilea, —xecha che.
52 Responderam-lhe: Porventura és também tu galileu? Informa-te bem e verás que da Galiléia não saiu profeta.
53 Chkijujunal k'ut xeb'e' cho taq kachoch.
53 E voltaram, cada um para sua casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.