João 7
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NVT
1 Te k'u ri' ri Jesús xub'inib'ej ri Galilea. Man kraj taj käk'oji pa Judea rumal chi ri winaq aj Israel käkaj käkikämisaj.
1 Depois disso, Jesus viajou pela Galileia. Queria ficar longe da Judeia, onde os líderes judeus planejavam sua morte.
2 Xa k'u jub'iq' kraj man kuriq ri nimaq'ij ke ri Käb'al, jun chke ri ki nimaq'ij ri winaq aj Israel.
2 Logo, porém, chegou o tempo da celebração judaica chamada Festa das Cabanas,
3 Ru chaq' ri Jesús xkib'ij che: Mat kanaj waral. Jat pa Judea rech xuquje' ra tijoxelab' ri e k'o chila' käkil na ri kajmab'al ri kab'ano.
3 e os irmãos de Jesus lhe disseram: “Saia daqui e vá à Judeia, onde seus seguidores poderão ver os milagres que realiza.
4 We jun winaq kraj chi qas ketamax u wäch, man kub'an tä ri' chik'uyal ri kub'ano. We ri at kab'an taq ri kajmab'al ri', chab'ana wa' chkiwäch konojel ri winaq, —xecha che.
4 Você não se tornará famoso escondendo-se dessa forma. Se você pode fazer coisas tão maravilhosas, mostre-se ao mundo!”.
5 Q'alaj k'ut chi ru chaq' ri Jesús xa man xekojon tä che.
5 Pois nem mesmo seus irmãos criam nele.
6 Te ri' xub'ij ri Jesús chke: Ri in mäja' kuriq ri q'ij chwe, are k'u ri ix apachike q'ij utz chiwe kuya' kixe'k.
6 Jesus respondeu: “Agora não é o momento certo de eu ir, mas vocês podem ir a qualquer hora.
7 Ri winaq ajuwächulew man kekowin taj käketzelaj i wäch ix. Are k'u ri in käketzelaj nu wäch rumal chi kinq'alajisaj chkiwäch chi man utz tä ri käka'no.
7 O mundo não pode odiá-los, mas a mim ele odeia, pois eu o acuso de fazer o mal.
8 Ri ix k'ut, jix pa ri nimaq'ij. Ri in man kine' taj, rumal chi mäja' kuriq ri q'ij chwe.
8 Vão vocês. Eu ainda não irei a essa festa, pois meu tempo ainda não chegou”.
9 Aretaq xb'itaj wa' we tzij ri' chke, xkanaj ri Are' pa Galilea.
9 Tendo dito isso, permaneceu na Galileia.
10 Aretaq k'ut e b'enaq chi ru chaq' ri Jesús pa ri nimaq'ij, ri Are' xuquje' xe' na pa ri nimaq'ij, pune man xuk'ut tä rib' chkiwäch ri winaq. Xane xaq chik'uyal xe' ri Are'.
10 Contudo, depois que seus irmãos partiram para a festa, ele também foi, mas em segredo, permanecendo distante dos olhos do público.
11 Ri winaq aj Israel xkitij u tzukuxik pa ri nimaq'ij, xkib'ij: ¿Jawije' k'o wi ri achi ri'? —xecha'.
11 Os líderes judeus tentavam encontrá-lo na festa e perguntavam se alguém o tinha visto.
12 Chkixol k'u ri winaq, k'ia ri käb'ix chrij ri Jesús. Jujun käkib'ij: “Are jun utzalaj achi,” —kecha'. Nik'iaj chik käkib'ij: “Man are tä utzalaj achi, rumal chi keusub' ri winaq,” —kecha'.
12 Havia muita discussão a seu respeito entre as multidões. Alguns afirmavam: “Ele é um homem bom”, enquanto outros diziam: “Ele não passa de um impostor, que engana o povo”.
13 Man k'o tä k'u jun ri kukoch'o käresaj u tzijol ri Jesús rumal chi käkixej kib' chkiwäch ri ki nimaqil ri winaq aj Israel.
13 Mas ninguém tinha coragem de falar sobre ele em público, por medo dos líderes judeus.
14 Nik'iajirinaq chi k'u ri nimaq'ij aretaq ri Jesús xok b'i pa ri nimalaj rachoch Dios, xuchaplej k'u ki tijoxik ri winaq.
14 Então, na metade da festa, Jesus subiu ao templo e começou a ensinar.
15 Are k'u ri winaq aj Israel sib'alaj tajin käkikajmaj wa', xkib'ij: ¿Jas lo wa' chi sib'alaj k'ia retam we achi ri', man k'o tä k'u jawije' u tijom wi rib'? —xecha'.
15 Os judeus que estavam ali ficaram admirados ao ouvi-lo. “Como ele sabe tanto sem ter estudado?”, perguntavam.
16 Ri Jesús xch'awik, xub'ij chke: Ri tijonik ri kinya man wech tä in, xane rech ri Jun ri xintaqow loq.
16 Jesus lhes respondeu: “Minha mensagem não vem de mim mesmo; vem daquele que me enviou.
17 We k'o jun qas kurayij u b'anik ri kraj ri Dios, käretamaj na we ri nu tijonik qas käpe ruk' ri Dios, o xaq pa we wi kintzijonik.
17 Quem quiser fazer a vontade de Deus saberá se meu ensino vem dele ou se falo por mim mesmo.
18 Ri winaq ri xaq pa re wi kätzijonik, xa are kraj ri' chi känimarisax u q'ij kumal ri winaq. Jachin k'u ri kraj chi are känimarisax u q'ij ri xtaqow loq, kub'ij ri' ri qas tzij, man are tä jun b'anal tzij, —xcha chke.
18 Aquele que fala por si mesmo busca sua própria glória, mas quem procura honrar aquele que o enviou diz a verdade, e não mentiras.
19 ¿A mat qas tzij chi ri qa mam Moisés xuya ri Pixab' chech alaq? Pune je ri', man k'o tä k'u jun chech alaq ri kunimaj ri Pixab' ri'. ¿Jas che kaj alaq kinkämisaj alaq? —xcha chke.
19 Moisés lhes deu a lei, mas nenhum de vocês obedece a ela. Então por que procuram me matar?”.
20 Ri winaq xech'awik, xkib'ij: ¡Xa k'o jun itzel espíritu chawe! ¿Jachin lo ri kraj katkämisanik? —xecha che.
20 A multidão respondeu: “Você está possuído por demônio! Quem procura matá-lo?”.
21 Ri Jesús xub'ij chke: Xa ruk' jun kajmab'al ri xinb'an pa ri q'ij re uxlanem, ri alaq sib'alaj käkajman alaq che.
21 Jesus respondeu: “Eu fiz um milagre no sábado, e vocês ficaram admirados.
22 Ri qa mam Moisés xunaq'atajisaj alaq chukojik retal ri ojer trato. Pune ta ne man are tä ri are' xchapow loq u b'anik wa', xane are ki tijonik kan ri nan tat alaq ojer. Ri alaq k'ut käkoj alaq retal ri ojer trato che jun alaj ala pune pa ri q'ij re uxlanem.
22 No entanto, vocês também trabalham no sábado quando obedecem à lei da circuncisão que Moisés lhes deu, embora, na verdade, a circuncisão tenha começado com os patriarcas, muito antes da lei de Moisés.
23 We k'u ri alaq rumal ri u nimaxik ri Pixab' ri xutz'ib'aj ri qa mam Moisés käkoj alaq retal ri ojer trato che ri ala pune pa ri q'ij re uxlanem, ¿jas k'u che xpe oyowal alaq chwe in aretaq xinkunaj ronojel ru cuerpo jun achi pa ri q'ij re uxlanem? —kächa'.
23 Pois, se o tempo certo de circuncidar seu filho cai no sábado, vocês realizam a cerimônia, a fim de não quebrar a lei de Moisés. Então por que ficam indignados comigo pelo fato de eu curar um homem no sábado?
24 K'o jas mäb'ij alaq chrij ri winaq we utz käpetik o man utz tä käpetik. Aretaq k'o jas käb'ij alaq chrij jun winaq chik, qas chomaj na alaq jas ri käb'an alaq, b'ana k'u alaq wa' ruk' jikomal.
24 Não julguem de acordo com as aparências, mas julguem de maneira justa”.
25 Te k'u ri' jujun chke ri winaq aj Jerusalén xkichapla u ta'ik, xkib'ij: ¿A mat are wa' we achi ri' ri tajin kätzukuxik rech käkämisaxik? —kecha'.
25 Alguns do povo, que moravam em Jerusalém, começaram a perguntar uns aos outros: “Não é este o homem a quem procuram matar?
26 Chiwilampe', kätzijon kuk' ri winaq, man k'o tä k'u jun k'o jas kub'ij che. ¿A xa ta k'u lo qas käkikoj ri q'atal taq tzij chi we achi ri' are ri Cristo? —kecha'.
26 Aqui está ele, porém, falando em público, e não lhe dizem coisa alguma. Será que nossos líderes acreditam que ele é o Cristo?
27 Ri uj k'ut qetam jawije' petinaq wi wa' we achi ri'. Aretaq k'ut käpe ri' ri Cristo, man k'o tä jun ri' etamaninaq jawije' käpe wi, —xecha ri winaq.
27 Mas como pode ser este homem? Sabemos de onde ele vem. Quando o Cristo vier, ninguém saberá de onde ele é”.
28 Aretaq ri Jesús, ri tajin kuya tijonik pa ri nimalaj rachoch Dios, xuta wa' ko xch'awik, xub'ij: Käb'ij alaq chi etam alaq nu wäch, xuquje' chi etam alaq jawije' chi' kinpe wi. Man in petinaq tä k'ut xaq pa we wi, xane in taqom loq rumal ri Jun ri qas jikom ranima'. Ri alaq k'ut man etam tä alaq u wäch.
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus disse em alta voz: “Sim, vocês me conhecem e sabem de onde eu venho. Mas não estou aqui por minha própria conta. Aquele que me enviou é verdadeiro, e vocês não o conhecem.
29 Ri in wetam u wäch rumal chi in petinaq ruk', xuquje' are ri Are' in taqowinaq loq, —xcha chke.
29 Mas eu o conheço, porque venho dele, e ele me enviou a vocês”.
30 Xkaj k'ut xkik'am b'i pa che', man k'o tä k'u jun xchapowik rumal chi mäja' kuriq ru q'ij.
30 Então tentaram prendê-lo, mas ninguém pôs as mãos nele, porque ainda não havia chegado sua hora.
31 E k'ia k'ut xekojon che, xkib'ij k'ut: Aretaq käpe ri Cristo, ¿a kub'an ta k'u lo más kajmab'al taq etal chik chuwäch ri u b'anom we achi ri'? —xecha'.
31 Muitos entre as multidões no templo creram nele e diziam: “Afinal, alguém espera que o Cristo faça mais sinais do que este homem tem feito?”.
32 Ri tata'ib' fariseos xkita ri käkib'ij ri winaq chrij ri Jesús. Xa je ri' ri e are' kuk' ri ki nimaqil sacerdotes xekitaq b'i jujun chajinelab' re ri nimalaj rachoch Dios chuk'amik b'i ri Jesús pa che'.
32 Quando os fariseus ouviram que as multidões sussurravam essas coisas, eles e os principais sacerdotes enviaram guardas do templo para prendê-lo.
33 Te ri' xub'ij ri Jesús: Xaq kieb' oxib' q'ij chik kink'oji na uk' alaq, te k'u ri' kintzelej na ruk' ri xintaqow loq.
33 Jesus, porém, lhes disse: “Estarei com vocês só um pouco mais. Então voltarei para aquele que me enviou.
34 Ri alaq kintzukuj na alaq, man kinriq tä chi k'u alaq rumal chi man käkowin tä alaq kopan alaq chila' jawije' ri kinek'ol wi in, —xcha chke.
34 Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão. E não poderão ir para onde eu vou”.
35 Ri ki nimaqil ri winaq aj Israel k'ut, xkichaplej u ta'ik chb'il taq kib', xkib'ij: ¿Jawije' ta k'u ke' wi wa' we achi ri' chi man kujkowin tä uj keqariqa'? ¿A xa ta k'u lo ke' kuk' ri winaq aj Israel ri e jab'uninaq chkixol ri winaq aj Grecia che ki tijoxik ri winaq aj Grecia?
35 Os judeus se perguntavam: “Para onde ele pretende ir? Será que planeja partir e ir aos judeus em outras terras? Talvez até ensine aos gregos!
36 ¿Jas kel kub'ij wa' ri xub'ij chqe: “Kintzukuj na alaq, man kinriq tä chi k'u alaq rumal chi man käkowin tä alaq kopan alaq chila' jawije' ri kinek'ol wi”? —xcha ri', —xecha'.
36 O que ele quer dizer quando fala: ‘Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão’ e ‘Não poderão ir para onde eu vou’?”.
37 Pa ri k'isb'al q'ij re ri nimaq'ij, ri q'ij ri sib'alaj nim na u b'anik, ri Jesús xtak'i aq'anoq chkixol ri winaq, ko xch'awik, xub'ij: We k'o jun kächaqi'j u chi', chpet wuk', chutija u joron.
37 No último dia, o mais importante da festa, Jesus se levantou e disse em alta voz: “Quem tem sede, venha a mim e beba!
38 Je' jas ri kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik: Jachin ri käkojon chwe, käk'iy na loq pa ranima' joron ri kuya ri qas k'aslemal, —kächa', —xcha ri Jesús chke ri winaq.
38 Pois as Escrituras declaram: ‘Rios de água viva brotarão do interior de quem crer em mim’”.
39 Ri Jesús k'ut, are tajin käch'aw chrij ri Loq'alaj Espíritu ri käkik'am na ri winaq ri kekojon che ri Are'. Mäja' k'u käyi' loq ri Loq'alaj Espíritu rumal chi mäja' kätzelej ri Jesús chila' chikaj rech känimarisax u q'ij.
39 Quando ele falou de “água viva”, estava se referindo ao Espírito que seria dado mais tarde a todos que nele cressem. Naquela ocasião o Espírito ainda não tinha sido dado, pois Jesus ainda não havia sido glorificado.
40 Jujun chke ri winaq, aretaq xkita ri xub'ij ri Jesús, xkib'ij: Qas tzij we achi ri' are wa' ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ri käb'ixik chi käpe na, —xecha'.
40 Quando as multidões o ouviram dizer isso, alguns declararam: “Certamente este homem é o profeta por quem esperávamos”.
41 Nik'iaj chik xkib'ij: Are wa' ri Cristo, —xecha'.
41 Outros afirmaram: “Ele é o Cristo”. E ainda outros disseram: “Não é possível! O Cristo virá da Galileia?
42 Ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik kub'ij chi ri Cristo rajwaxik chkixol ri rachalaxik ri qa mam David ri nim taqanel käpe wi na. Pa Belén k'ut käpe wi na, ri tinimit ri xk'oji wi ri qa mam David, —xecha'.
42 As Escrituras afirmam claramente que o Cristo nascerá da linhagem real de Davi, em Belém, o povoado onde o rei Davi nasceu”.
43 Je k'u ri' ri winaq xkitasala kib' rumal rech ri Jesús.
43 Assim, a multidão estava dividida a respeito de Jesus.
44 E k'o jujun ri xkaj xkik'am b'i pa che', man k'o tä k'u jun xchapowik.
44 Alguns queriam que ele fosse preso, mas ninguém pôs as mãos nele.
45 Xetzelej k'u ri chajinelab' re ri nimalaj rachoch Dios, xeopan chila' jawije' e k'o wi ri tata'ib' fariseos xuquje' ri ki nimaqil ri sacerdotes. Ri e are' k'ut xkita' chke: ¿Jas che man xik'am tä loq ri Jesús? —xecha'.
45 Quando os guardas do templo voltaram sem ter prendido Jesus, os principais sacerdotes e fariseus perguntaram: “Por que vocês não o trouxeram?”.
46 Ri chajinelab' xech'awik, xkib'ij: ¡Man k'o tä jun achi qa tom je' kätzijonik jas ri kätzijon ri achi ri'! —xecha'.
46 “Nunca ouvimos alguém falar como ele!”, responderam.
47 Are k'u ri tata'ib' fariseos xkib'ij chke: Ri ix xuquje' xa xiya iwib' pa sub'ik.
47 “Vocês também foram enganados?”, zombaram os fariseus.
48 ¿A k'o pu lo jun chke ri qa nimaqil ri kojoninaq che, o jun ne chke ri tata'ib' fariseos? ¡Man k'o taj! —xecha'.
48 “Por acaso um de nós que seja, entre os líderes ou fariseus, crê nele?
49 Xkik'iäq itzel tzij pa ki wi', xkib'ij: ¡We winaq ri' man ketam tä ri Pixab'! —xecha chke.
49 As multidões ignorantes o seguem, mas elas não têm conhecimento da lei. São amaldiçoadas!”
50 Are k'u ri tat Nicodemo ri xopan ruk' ri Jesús chaq'ab', are jun chke ri tata'ib' fariseos. Xub'ij k'u chke:
50 Então Nicodemos, o líder que antes havia se encontrado com Jesus, perguntou:
51 Ri qa Pixab' kub'ij chi man kuya' taj käqaq'at tzij puwi' jun winaq chi käk'äjisax u wäch we ta mat nab'e käqata na jas ri kub'ij che retamaxik jas ri u b'anom, —xcha chke.
51 “A lei permite condenar um homem antes mesmo de haver uma audiência?”.
52 Te ri' xech'aw ri e are', xkib'ij che ri tat Nicodemo: E k'u ri lal, ¿a lal aj Galilea xuquje'? —xecha che. Na'l sik'ij la ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik, kil k'u na la chi man k'o tä jun q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ri petinaq pa Galilea, —xecha che.
52 “Você também é da Galileia?”, responderam eles. “Procure e veja por si mesmo: nenhum profeta vem da Galileia!”
53 Chkijujunal k'ut xeb'e' cho taq kachoch.
53 Então todos foram para casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.