Hebreus 11

K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ri kojonik are chi qas tzij kaqayeꞌj xuqujeꞌ kakubꞌiꞌ qakꞌuꞌx chi kaqakꞌamawaꞌj na ri man kaqil ta uwach.
1 A fé mostra a realidade daquilo que esperamos; ela nos dá convicção de coisas que não vemos.
2 Jeriꞌ rumal che ri rumal ri kojobꞌal ri Dios xuꞌkꞌamawaꞌj ri qatat qanan ojer.
2 Pela fé, pessoas em tempos passados obtiveram aprovação.
3 Xuqujeꞌ rumal ri kojobꞌal kaqachꞌobꞌo chi rumal ri utzij ri Dios xtikitaj ronojel ri jastaq ri kaqil uwach xuqujeꞌ ri man kaqil ta uwach jeriꞌ ri kaqil uwach xbꞌanik rumal ri man kaqil ta uwach.
3 Pela fé, entendemos que todo o universo foi formado pela palavra de Deus; assim, o que se vê originou-se daquilo que não se vê.
4 Rumal ri kojobꞌal ri Abel xutzuj jun sipanik ri sibꞌalaj xqaj cho ri Dios man kajunumataj ta rukꞌ ri rech ri Caín, rumal riꞌ xqꞌalajisaxik chi jun sukꞌalaj winaq, rumal cher ri Dios xukꞌam ri usipanik. Xuqujeꞌ pune kaminaq chik ri Abel kꞌo kaqetaꞌmaj chirij ri ukuꞌlibꞌal ukꞌuꞌx chirij ri Dios.
4 Pela fé, Abel apresentou a Deus um sacrifício superior ao de Caim. Com isso, mostrou que era um homem justo, e Deus aprovou suas ofertas. Embora há muito esteja morto, ainda fala por meio de seu exemplo.
5 Rumal ri kojobꞌal ri Enoc xesax bꞌik pa we uwachulew riꞌ rech jeriꞌ man xkam taj, are majaꞌ kakꞌam bꞌik xnimanik xuqujeꞌ xqaj cho ri Dios man xriqitaj ta chi kꞌu wi, rumal cher are ri Dios xkꞌamow bꞌik.
5 Pela fé, Enoque foi levado para o céu sem ver a morte; “ele desapareceu porque Deus o levou para junto de si”. Porque, antes de ser levado, ele era conhecido por agradar a Deus.
6 Qas tzij wi, we man kꞌo qakojobꞌal man kujqaj ta wi cho ri Dios, jeriꞌ rumal ri kaqet rukꞌ ri Dios choqꞌaqꞌ wi kukojo chi kꞌo ri Dios xuqujeꞌ Areꞌ katewchiꞌnik ri kajeqiꞌ ukꞌuꞌx chirij.
6 Sem fé é impossível agradar a Deus. Quem deseja se aproximar de Deus deve crer que ele existe e que recompensa aqueles que o buscam.
7 Rumal ri kojobꞌal xbꞌix loq che ri Noé ri kakꞌulmataj na, rukꞌ mochꞌoj ibꞌ xuyako ri arca rech jeriꞌ xuꞌkol ri e kꞌo pa ri rachoch. Rukꞌ ri kojobꞌal xuqꞌat tzij pa kiwiꞌ ri winaq ajuwachulew xuqujeꞌ xuxik echaꞌnel rech ri sukꞌal ri kakꞌamawaꞌxik rumal ri kojobꞌal.
7 Pela fé, Noé construiu uma grande embarcação para salvar sua família do dilúvio. Ele obedeceu a Deus, que o advertiu a respeito de coisas que nunca haviam acontecido. Pela fé, condenou o resto do mundo e recebeu a justiça que vem por meio da fé.
8 Ri Abraham rumal chi kꞌo ukojobꞌal xnimanik xel bꞌik pa ri kꞌolibꞌal ri kꞌo wi, xeꞌ pa ri kꞌolibꞌal ri xukꞌamawaꞌj na che rechabꞌal, xeꞌek, pune man retaꞌm taj jawjeꞌ ri keꞌ wi.
8 Pela fé, Abraão obedeceu quando foi chamado para ir à outra terra que ele receberia como herança. Ele partiu sem saber para onde ia.
9 Rumal che ri kꞌo ukojobꞌal, xkꞌojiꞌk pa ri tinimit jacha kubꞌan jun ikꞌowel pa ri ulew ri xtzuj che, xuqujeꞌ xkꞌojiꞌk pa taq ri ja ri xaq che atzꞌyaq xuqujeꞌ cheꞌ bꞌantal wi, e rachiꞌl ri Isaac xuqujeꞌ ri Jacob are waꞌ e rachiꞌl chi rechabꞌexik ri tzujtal loq.
9 E, mesmo quando chegou à terra que lhe havia sido prometida, viveu ali pela fé, pois era como estrangeiro, morando em tendas. Assim também fizeram Isaque e Jacó, que herdaram a mesma promessa.
10 Jeriꞌ, rumal cher ri Abraham rayeꞌm ri tinimit ri uyakom ri Dios, ri qas ko xuqujeꞌ utz bꞌantal chuyakik.
10 Abraão esperava confiantemente pela cidade de alicerces eternos, planejada e construída por Deus.
11 Rumal ri kojobꞌal, ri Dios xuya uchuqꞌabꞌ ri Sara rech kakꞌojiꞌ ral pune man kakwinik kekꞌojiꞌ ral, rumal cher ri Sara xkubꞌiꞌ ukꞌuꞌx chi ri Dios kubꞌano ri ubꞌim loq.
11 Pela fé, até mesmo Sara, embora estéril e idosa, pôde ter um filho. Ela creu que Deus era fiel para cumprir sua promessa.
12 Rumal riꞌ ri Abraham are jubꞌiqꞌ karaj kakamik xekꞌojiꞌ sibꞌalaj e kꞌi rijaꞌl kejunumataj rukꞌ ri chꞌumil ri e kꞌo cho ri kaj xuqujeꞌ ri sanyobꞌ ri kꞌo chuchiꞌ ri plo, man kꞌo ta jun kakwinik kaꞌjilanik.
12 E, assim, uma nação inteira veio desse homem velho e sem vigor, uma nação numerosa como as estrelas do céu e incontável como a areia da praia.
13 Konojel we winaq ri xeꞌqatzijoj xekꞌam bꞌik man xkikꞌamawaꞌj ta ri jastaq ri xtzuj chike, xane xwi xkil apanoq chi petinaq xuqujeꞌ xkibꞌij chi xaq iꞌkꞌowel xuqujeꞌ man e rech taj ri uwachulew.
13 Todos eles morreram na fé e, embora não tenham recebido todas as coisas que lhes foram prometidas, as avistaram de longe e de bom grado as aceitaram. Reconheceram que eram estrangeiros e peregrinos neste mundo.
14 Ri winaq ri jewaꞌ kakibꞌij, qas kakikꞌutu chi qas man ajuwachulew taj, xane tajin kakitzukuj na jun kitinimit.
14 Evidentemente, quem fala desse modo espera ter sua própria pátria.
15 We winaq riꞌ man are ta tajin kakichomaj rij ri tinimit ri xeꞌl wi loq, we ta jeriꞌ, xetzalij ta bꞌa kan riꞌ je laꞌ.
15 Se quisessem, poderiam ter voltado à terra de onde saíram,
16 Xane are kakirayij jun kitinimit ri kꞌo na cho ronojel, are waꞌ ri kꞌo pa ri kaj. Rumal riꞌ ri Dios man xukꞌixibꞌej taj chi we winaq riꞌ xkibꞌij kiDios che, xane xuyak jun tinimit ri xaq ke aꞌreꞌ.
16 mas buscavam uma pátria superior, um lar celestial. Por isso Deus não se envergonha de ser chamado o Deus deles, pois lhes preparou uma cidade.
17 Rumal ri kojobꞌal, ri Abraham xunimaj ri Dios are xtaqchiꞌx chutzujik, ri Isaac ri xa jun ukꞌojol, che sipanik.
17 Pela fé, Abraão, ao ser posto à prova, ofereceu Isaque como sacrifício. Abraão, que havia recebido as promessas, estava disposto a sacrificar seu único filho,
18 Pune xubꞌij ri Dios che chi kekꞌojiꞌ na sibꞌalaj e kꞌi rijaꞌl rumal rech ri Isaac.
18 embora Deus lhe tivesse dito: “Isaque é o filho de quem depende sua descendência”.
19 Ri Abraham retaꞌm chi ri Dios kꞌo ukwinem chikikꞌastajisaxik ri kaminaqibꞌ, jeriꞌ xaq esal uwach chi ri Isaac xkꞌastajik chikixoꞌl ri kaminaqibꞌ.
19 Concluiu que, se Isaque morresse, Deus tinha poder para trazê-lo de volta à vida. E, em certo sentido, recebeu seu filho de volta dos mortos.
20 Rumal ri kojobꞌal ri Isaac xuꞌtewechiꞌj ri uꞌkꞌojol ri Jacob rachiꞌl ri Esaú, xril apanoq ri kakꞌulmatajik pa ri qꞌij ri petinaq.
20 Pela fé, Isaque prometeu bênçãos para o futuro de seus filhos, Jacó e Esaú.
21 Rumal ri kojobꞌal ri Jacob are jubꞌiqꞌ karaj kakamik, xuꞌtewechiꞌj chi kijujunal ri e ralkꞌwaꞌl ri José, kꞌa te riꞌ xuqꞌijilaꞌj ri Dios xuqꞌaleꞌj ri utzaꞌm ri uchꞌamiꞌy.
21 Pela fé, Jacó, prestes a morrer, abençoou cada um dos filhos de José e se curvou para adorar, apoiado em seu cajado.
22 Ri José rumal ri kojobꞌal are jubꞌiqꞌ karaj kakamik, xutzijoj chi keꞌl na loq ri winaq aꞌj Israel je laꞌ pa ri tinimit Egipto, xuqujeꞌ xubꞌij kanoq chike chi kakikꞌam bꞌik ri ubꞌaqil are kebꞌek.
22 Pela fé, José, no fim da vida, declarou com toda a confiança que os israelitas deixariam o Egito e deu ordens para que cuidassem de seus ossos.
23 Rumal ri kojobꞌal ri Moisés are xkꞌojiꞌk xawaxik oxibꞌ ikꞌ kumal ri utat unan, rumal cher xkilo chi ri kꞌin laj akꞌal sibꞌalaj jeꞌl kakaꞌyik, man xkixiꞌj ta kibꞌ cho ri utaqanik ri nim taqanel.
23 Pela fé, os pais de Moisés o esconderam por três meses tão logo ele nasceu, pois viram que a criança era linda e não tiveram medo de desobedecer ao decreto do rei.
24 Rumal ri kojobꞌal, ri Moisés are achi chik, man xraj taj xukꞌamawaꞌj uqꞌabꞌ chi ral ri umiꞌal ri faraón.
24 Pela fé, Moisés, já adulto, recusou ser chamado filho da filha do faraó,
25 Ri Moisés man xraj taj xukꞌamawaꞌj ri yaꞌtal che jetaq jun winaq ri aꞌj Egipto, rumal cher we jastaq riꞌ makaj cho ri Dios, xane are xukochꞌo xbꞌan kꞌax che rukꞌ ri utinimit ri Dios.
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a aproveitar os prazeres transitórios do pecado.
26 Man xraj taj xukꞌamawaꞌj ri qꞌinomal rech Egipto, are xuchomaj chi are katanik kuriq kꞌax jetaq ri kꞌax ri kuriq na ri Cristo, jeriꞌ rumal cher retaꞌm chi are ri Dios kayoꞌw na ri utojbꞌalil che.
26 Considerou melhor sofrer por causa do Cristo do que possuir os tesouros do Egito, pois tinha em vista sua grande recompensa.
27 Rumal ri kojobꞌal, ri Moisés xel bꞌik pa ri tinimit Egipto, man xuxiꞌj ta ribꞌ che ri royawal ri nim taqanel, ko xkꞌojiꞌk pa ri uchomanik, are xukaꞌyej ri Dios ri man kilitaj ta uwach.
27 Pela fé, saiu do Egito sem medo da ira do rei e prosseguiu sem vacilar, como quem vê aquele que é invisível.
28 Rumal ri kojobꞌal xrikꞌowisaj ri nimaqꞌij rech Pascua, xuqujeꞌ xtaqanik chi ri aꞌj Israel kakichikoj kikꞌ chuchiꞌ taq ri kachoch rech jeriꞌ ri ángel rech ri kamikal man xuꞌkamisaj ta ri e nabꞌyal taq kal ri aꞌj Israel.
28 Pela fé, ordenou que o povo de Israel celebrasse a Páscoa e aspergisse com sangue os batentes das portas, para que o anjo da morte não matasse seus filhos mais velhos.
29 Rumal ri kojobꞌal, ri winaq aꞌj Israel kiqꞌaxaj ri kyaq plo jetaq ta ne chi xebꞌinik choch ri chaqiꞌj uwachulew, ri winaq aꞌj Egipto, are xkaj xeqꞌax pa ri plo, xejiqꞌ kanoq.
29 Pela fé, o povo de Israel atravessou o mar Vermelho, como se estivesse em terra seca. Quando os egípcios tentaram segui-los, morreram todos afogados.
30 Rumal ri kojobꞌal xetzaq ri tapya ri usutim rij ri tinimit Jericó, are xesutin wuqubꞌ mul ri aꞌj Israel chirij.
30 Pela fé, o povo marchou ao redor de Jericó durante sete dias, e suas muralhas caíram.
31 Rumal ri kojobꞌal, ri ixoq ubꞌiꞌ Rahab, ri kukꞌayij ribꞌ kamakun kukꞌ taq achyabꞌ, man xkam taj kukꞌ ri winaq ri man xeniman taj, rumal cher utz xubꞌan che kikꞌamawaꞌxik ri xetaq bꞌik chi rilik ri tinimit Jericó.
31 Pela fé, a prostituta Raabe não foi morta com os habitantes de sua cidade que se recusaram a obedecer, pois ela acolheu em paz os espiões.
32 ¿Jas chi kꞌu ri kinbꞌij na? Xa man kuya ta chi ri qꞌotaj chutzijoxik kij ri Gedeón, Barac, Sansón, Jefté, David, Samuel, xuqujeꞌ ri e qꞌalajisal taq tzij.
32 Quanto mais preciso dizer? Levaria muito tempo para falar sobre a fé que Gideão, Baraque, Sansão, Jefté, Davi, Samuel e os profetas tiveram.
33 We winaq riꞌ rukꞌ ri kikojobꞌal xechꞌeken chike ri tinimit, xkiqꞌat tzij pa kiwiꞌ, xuqujeꞌ xkikꞌamawaꞌj ri bꞌiꞌtal loq chike, xkitzꞌapij upakichiꞌ ri e koj,
33 Pela fé, eles conquistaram reinos, governaram com justiça e receberam promessas. Fecharam a boca de leões,
34 Xkichup nimaq taq qꞌaqꞌ. Ri winaq man xekwin taj che kikamisaxik rukꞌ sakꞌibꞌal, pa ri chꞌoꞌj xkikꞌutu chi qas kꞌo kichuqꞌabꞌ, ri ajchꞌoꞌjabꞌ e kikꞌulel xaꞌnimaj bꞌik chikiwach.
34 apagaram chamas de fogo e escaparam de morrer pela espada. Sua fraqueza foi transformada em força. Tornaram-se poderosos na batalha e fizeram fugir exércitos inteiros.
35 Ri ixoqibꞌ rumal che ri xkubꞌiꞌ kikꞌuꞌx chirij ri Dios, xekꞌastaj na ri e kikaminaqibꞌ. E kꞌo chi jujun ri xechꞌayik xekamisaxik man xkaj taj chi xetzoqopix kanoq jeriꞌ rumal cher ketaꞌm chi sibꞌalaj jeꞌl ri kꞌaslemal ri kakiriq na are kekꞌastajik.
35 Mulheres receberam de volta seus queridos que haviam morrido. Outros, porém, foram torturados, recusando-se a ser libertos, e depositaram sua esperança na ressurreição para uma vida melhor.
36 E nikꞌaj chik xkiriq yoqꞌik, xkiriq chꞌayik, xejatꞌix rukꞌ taq chꞌichꞌ jatꞌibꞌal kꞌa te riꞌ xetzꞌapix pa cheꞌ.
36 Alguns foram alvo de zombaria e açoites, e outros, acorrentados em prisões.
37 Xebꞌan che abꞌaj, xesyerixik, xeꞌsax pa kebꞌ. Xaꞌnimajik xebꞌek naj naqaj, kikojom utzꞌuꞌmal chij xuqujeꞌ utzꞌuꞌmal kꞌisikꞌ che katzꞌyaq, xkiriq ri mebꞌail, xkiriq ri bꞌis, kꞌax xbꞌan chike.
37 Alguns morreram apedrejados, outros foram serrados ao meio, e outros ainda, mortos à espada. Alguns andavam vestidos com peles de ovelhas e cabras, necessitados, afligidos e maltratados.
38 Ri winaq ri aꞌjuwachulew man xtaqiꞌ ta chike xekꞌojiꞌ we utz taq winaq riꞌ kukꞌ, rumal riꞌ we winaq riꞌ man kꞌyaqal taj xekꞌojiꞌ wi, xane xekꞌojiꞌ pa taq ri ulew ri katzꞌinowik, pa taq ri juyubꞌ, xuqujeꞌ pa taq ri jul.
38 Este mundo não era digno deles. Vagaram por desertos e montes, escondendo-se em cavernas e buracos na terra.
39 Konojel we winaq riꞌ, pune utz xenoꞌjinik xuqujeꞌ xkiꞌkotik ri Dios kukꞌ, man kꞌo ta jun chike xukꞌamawaꞌj ri bꞌiꞌtal loq.
39 Todos eles obtiveram aprovação por causa de sua fé; no entanto, nenhum deles recebeu tudo que havia sido prometido.
40 Jeriꞌ xkꞌulmatajik, rumal kꞌo apanoq jun jeꞌl laj uchomanik ri Dios chaqe uj, rech jeriꞌ kaqakꞌamawaꞌj ri bꞌiꞌtal loq chaqe. Ri Dios xwi kubꞌan na sukꞌ chike riꞌ ri winaq riꞌ, we xbꞌantaj sukꞌ chaqe uj.
40 Pois Deus tinha algo melhor preparado para nós, de modo que, sem nós, eles não chegassem à perfeição.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.