Hebreus 11

K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ri kojonik are chi qas tzij kaqayeꞌj xuqujeꞌ kakubꞌiꞌ qakꞌuꞌx chi kaqakꞌamawaꞌj na ri man kaqil ta uwach.
1 Ora, a fé é a certeza de coisas que se esperam, a convicção de fatos que não se veem.
2 Jeriꞌ rumal che ri rumal ri kojobꞌal ri Dios xuꞌkꞌamawaꞌj ri qatat qanan ojer.
2 Pois, pela fé, os antigos obtiveram bom testemunho.
3 Xuqujeꞌ rumal ri kojobꞌal kaqachꞌobꞌo chi rumal ri utzij ri Dios xtikitaj ronojel ri jastaq ri kaqil uwach xuqujeꞌ ri man kaqil ta uwach jeriꞌ ri kaqil uwach xbꞌanik rumal ri man kaqil ta uwach.
3 Pela fé, entendemos que o universo foi formado pela palavra de Deus, de maneira que o visível veio a existir das coisas que não são visíveis.
4 Rumal ri kojobꞌal ri Abel xutzuj jun sipanik ri sibꞌalaj xqaj cho ri Dios man kajunumataj ta rukꞌ ri rech ri Caín, rumal riꞌ xqꞌalajisaxik chi jun sukꞌalaj winaq, rumal cher ri Dios xukꞌam ri usipanik. Xuqujeꞌ pune kaminaq chik ri Abel kꞌo kaqetaꞌmaj chirij ri ukuꞌlibꞌal ukꞌuꞌx chirij ri Dios.
4 Pela fé, Abel ofereceu a Deus um sacrifício mais excelente do que Caim, pelo qual obteve testemunho de ser justo, tendo a aprovação de Deus quanto às suas ofertas. Por meio da fé, mesmo depois de morto, ainda fala.
5 Rumal ri kojobꞌal ri Enoc xesax bꞌik pa we uwachulew riꞌ rech jeriꞌ man xkam taj, are majaꞌ kakꞌam bꞌik xnimanik xuqujeꞌ xqaj cho ri Dios man xriqitaj ta chi kꞌu wi, rumal cher are ri Dios xkꞌamow bꞌik.
5 Pela fé, Enoque foi levado a fim de não passar pela morte; não foi achado, porque Deus o havia levado. Pois, antes de ser levado, obteve testemunho de que havia agradado a Deus.
6 Qas tzij wi, we man kꞌo qakojobꞌal man kujqaj ta wi cho ri Dios, jeriꞌ rumal ri kaqet rukꞌ ri Dios choqꞌaqꞌ wi kukojo chi kꞌo ri Dios xuqujeꞌ Areꞌ katewchiꞌnik ri kajeqiꞌ ukꞌuꞌx chirij.
6 De fato, sem fé é impossível agradar a Deus, porque é necessário que aquele que se aproxima de Deus creia que ele existe e que recompensa os que o buscam.
7 Rumal ri kojobꞌal xbꞌix loq che ri Noé ri kakꞌulmataj na, rukꞌ mochꞌoj ibꞌ xuyako ri arca rech jeriꞌ xuꞌkol ri e kꞌo pa ri rachoch. Rukꞌ ri kojobꞌal xuqꞌat tzij pa kiwiꞌ ri winaq ajuwachulew xuqujeꞌ xuxik echaꞌnel rech ri sukꞌal ri kakꞌamawaꞌxik rumal ri kojobꞌal.
7 Pela fé, Noé, divinamente instruído a respeito de acontecimentos que ainda não se viam e sendo temente a Deus, construiu uma arca para a salvação de sua família. Assim, ele condenou o mundo e se tornou herdeiro da justiça que vem da fé.
8 Ri Abraham rumal chi kꞌo ukojobꞌal xnimanik xel bꞌik pa ri kꞌolibꞌal ri kꞌo wi, xeꞌ pa ri kꞌolibꞌal ri xukꞌamawaꞌj na che rechabꞌal, xeꞌek, pune man retaꞌm taj jawjeꞌ ri keꞌ wi.
8 Pela fé, Abraão, quando chamado, obedeceu, a fim de ir para um lugar que devia receber como herança; e partiu sem saber para onde ia.
9 Rumal che ri kꞌo ukojobꞌal, xkꞌojiꞌk pa ri tinimit jacha kubꞌan jun ikꞌowel pa ri ulew ri xtzuj che, xuqujeꞌ xkꞌojiꞌk pa taq ri ja ri xaq che atzꞌyaq xuqujeꞌ cheꞌ bꞌantal wi, e rachiꞌl ri Isaac xuqujeꞌ ri Jacob are waꞌ e rachiꞌl chi rechabꞌexik ri tzujtal loq.
9 Pela fé, peregrinou na terra da promessa como em terra alheia, habitando em tendas com Isaque e Jacó, herdeiros com ele da mesma promessa.
10 Jeriꞌ, rumal cher ri Abraham rayeꞌm ri tinimit ri uyakom ri Dios, ri qas ko xuqujeꞌ utz bꞌantal chuyakik.
10 Porque Abraão aguardava a cidade que tem fundamentos, da qual Deus é o arquiteto e construtor.
11 Rumal ri kojobꞌal, ri Dios xuya uchuqꞌabꞌ ri Sara rech kakꞌojiꞌ ral pune man kakwinik kekꞌojiꞌ ral, rumal cher ri Sara xkubꞌiꞌ ukꞌuꞌx chi ri Dios kubꞌano ri ubꞌim loq.
11 Pela fé, também, a própria Sara, apesar de não poder ter filhos e já ser idosa, recebeu poder para ser mãe, pois considerou fiel aquele que lhe havia feito a promessa.
12 Rumal riꞌ ri Abraham are jubꞌiqꞌ karaj kakamik xekꞌojiꞌ sibꞌalaj e kꞌi rijaꞌl kejunumataj rukꞌ ri chꞌumil ri e kꞌo cho ri kaj xuqujeꞌ ri sanyobꞌ ri kꞌo chuchiꞌ ri plo, man kꞌo ta jun kakwinik kaꞌjilanik.
12 Por isso, também de um só homem, praticamente morto, saiu uma posteridade tão numerosa como as estrelas do céu e inumerável como a areia que está na praia do mar.
13 Konojel we winaq ri xeꞌqatzijoj xekꞌam bꞌik man xkikꞌamawaꞌj ta ri jastaq ri xtzuj chike, xane xwi xkil apanoq chi petinaq xuqujeꞌ xkibꞌij chi xaq iꞌkꞌowel xuqujeꞌ man e rech taj ri uwachulew.
13 Todos estes morreram na fé. Não obtiveram as promessas, mas viram-nas de longe e se alegraram com elas, confessando que eram estrangeiros e peregrinos na terra.
14 Ri winaq ri jewaꞌ kakibꞌij, qas kakikꞌutu chi qas man ajuwachulew taj, xane tajin kakitzukuj na jun kitinimit.
14 Porque os que falam desse modo manifestam estar procurando uma pátria.
15 We winaq riꞌ man are ta tajin kakichomaj rij ri tinimit ri xeꞌl wi loq, we ta jeriꞌ, xetzalij ta bꞌa kan riꞌ je laꞌ.
15 E, se, na verdade, se lembrassem daquela de onde saíram, teriam oportunidade de voltar.
16 Xane are kakirayij jun kitinimit ri kꞌo na cho ronojel, are waꞌ ri kꞌo pa ri kaj. Rumal riꞌ ri Dios man xukꞌixibꞌej taj chi we winaq riꞌ xkibꞌij kiDios che, xane xuyak jun tinimit ri xaq ke aꞌreꞌ.
16 Mas, agora, desejam uma pátria superior, isto é, celestial. Por isso, Deus não se envergonha deles, de ser chamado o seu Deus, porque lhes preparou uma cidade.
17 Rumal ri kojobꞌal, ri Abraham xunimaj ri Dios are xtaqchiꞌx chutzujik, ri Isaac ri xa jun ukꞌojol, che sipanik.
17 Pela fé, Abraão, quando posto à prova, ofereceu Isaque. Aquele que acolheu as promessas de Deus estava a ponto de sacrificar o seu único filho,
18 Pune xubꞌij ri Dios che chi kekꞌojiꞌ na sibꞌalaj e kꞌi rijaꞌl rumal rech ri Isaac.
18 do qual havia sido dito: “A sua descendência virá por meio de Isaque.”
19 Ri Abraham retaꞌm chi ri Dios kꞌo ukwinem chikikꞌastajisaxik ri kaminaqibꞌ, jeriꞌ xaq esal uwach chi ri Isaac xkꞌastajik chikixoꞌl ri kaminaqibꞌ.
19 Abraão considerou que Deus era poderoso até para ressuscitar Isaque dentre os mortos, de onde também figuradamente o recebeu de volta.
20 Rumal ri kojobꞌal ri Isaac xuꞌtewechiꞌj ri uꞌkꞌojol ri Jacob rachiꞌl ri Esaú, xril apanoq ri kakꞌulmatajik pa ri qꞌij ri petinaq.
20 Pela fé, igualmente Isaque abençoou Jacó e Esaú, a respeito de coisas que ainda estavam para vir.
21 Rumal ri kojobꞌal ri Jacob are jubꞌiqꞌ karaj kakamik, xuꞌtewechiꞌj chi kijujunal ri e ralkꞌwaꞌl ri José, kꞌa te riꞌ xuqꞌijilaꞌj ri Dios xuqꞌaleꞌj ri utzaꞌm ri uchꞌamiꞌy.
21 Pela fé, Jacó, quando estava para morrer, abençoou cada um dos filhos de José e, apoiado sobre a extremidade do seu bordão, adorou a Deus.
22 Ri José rumal ri kojobꞌal are jubꞌiqꞌ karaj kakamik, xutzijoj chi keꞌl na loq ri winaq aꞌj Israel je laꞌ pa ri tinimit Egipto, xuqujeꞌ xubꞌij kanoq chike chi kakikꞌam bꞌik ri ubꞌaqil are kebꞌek.
22 Pela fé, José, próximo do seu fim, fez menção do êxodo dos filhos de Israel, bem como deu ordens a respeito de seus próprios ossos.
23 Rumal ri kojobꞌal ri Moisés are xkꞌojiꞌk xawaxik oxibꞌ ikꞌ kumal ri utat unan, rumal cher xkilo chi ri kꞌin laj akꞌal sibꞌalaj jeꞌl kakaꞌyik, man xkixiꞌj ta kibꞌ cho ri utaqanik ri nim taqanel.
23 Pela fé, Moisés, depois de nascer, foi escondido por seus pais durante três meses, porque viram que era um menino bonito e não temeram o decreto do rei.
24 Rumal ri kojobꞌal, ri Moisés are achi chik, man xraj taj xukꞌamawaꞌj uqꞌabꞌ chi ral ri umiꞌal ri faraón.
24 Pela fé, Moisés, sendo homem feito, recusou ser chamado filho da filha de Faraó,
25 Ri Moisés man xraj taj xukꞌamawaꞌj ri yaꞌtal che jetaq jun winaq ri aꞌj Egipto, rumal cher we jastaq riꞌ makaj cho ri Dios, xane are xukochꞌo xbꞌan kꞌax che rukꞌ ri utinimit ri Dios.
25 preferindo ser maltratado junto com o povo de Deus a usufruir prazeres transitórios do pecado.
26 Man xraj taj xukꞌamawaꞌj ri qꞌinomal rech Egipto, are xuchomaj chi are katanik kuriq kꞌax jetaq ri kꞌax ri kuriq na ri Cristo, jeriꞌ rumal cher retaꞌm chi are ri Dios kayoꞌw na ri utojbꞌalil che.
26 Ele entendeu que ser desprezado por causa de Cristo era uma riqueza maior do que os tesouros do Egito, porque contemplava a recompensa.
27 Rumal ri kojobꞌal, ri Moisés xel bꞌik pa ri tinimit Egipto, man xuxiꞌj ta ribꞌ che ri royawal ri nim taqanel, ko xkꞌojiꞌk pa ri uchomanik, are xukaꞌyej ri Dios ri man kilitaj ta uwach.
27 Pela fé, Moisés abandonou o Egito, não ficando amedrontado com a ira do rei, pois permaneceu firme como quem vê aquele que é invisível.
28 Rumal ri kojobꞌal xrikꞌowisaj ri nimaqꞌij rech Pascua, xuqujeꞌ xtaqanik chi ri aꞌj Israel kakichikoj kikꞌ chuchiꞌ taq ri kachoch rech jeriꞌ ri ángel rech ri kamikal man xuꞌkamisaj ta ri e nabꞌyal taq kal ri aꞌj Israel.
28 Pela fé, celebrou a Páscoa e o derramamento do sangue, para que o exterminador não tocasse nos primogênitos dos israelitas.
29 Rumal ri kojobꞌal, ri winaq aꞌj Israel kiqꞌaxaj ri kyaq plo jetaq ta ne chi xebꞌinik choch ri chaqiꞌj uwachulew, ri winaq aꞌj Egipto, are xkaj xeqꞌax pa ri plo, xejiqꞌ kanoq.
29 Pela fé, os israelitas atravessaram o mar Vermelho como por terra seca. Quando os egípcios tentaram fazer o mesmo, foram engolidos pelo mar.
30 Rumal ri kojobꞌal xetzaq ri tapya ri usutim rij ri tinimit Jericó, are xesutin wuqubꞌ mul ri aꞌj Israel chirij.
30 Pela fé, ruíram as muralhas de Jericó, depois de rodeadas por sete dias.
31 Rumal ri kojobꞌal, ri ixoq ubꞌiꞌ Rahab, ri kukꞌayij ribꞌ kamakun kukꞌ taq achyabꞌ, man xkam taj kukꞌ ri winaq ri man xeniman taj, rumal cher utz xubꞌan che kikꞌamawaꞌxik ri xetaq bꞌik chi rilik ri tinimit Jericó.
31 Pela fé, Raabe, a prostituta, não foi destruída com os desobedientes, porque acolheu os espias com paz.
32 ¿Jas chi kꞌu ri kinbꞌij na? Xa man kuya ta chi ri qꞌotaj chutzijoxik kij ri Gedeón, Barac, Sansón, Jefté, David, Samuel, xuqujeꞌ ri e qꞌalajisal taq tzij.
32 E que mais direi? Certamente me faltará o tempo necessário para falar de Gideão, de Baraque, de Sansão, de Jefté, de Davi, de Samuel e dos profetas,
33 We winaq riꞌ rukꞌ ri kikojobꞌal xechꞌeken chike ri tinimit, xkiqꞌat tzij pa kiwiꞌ, xuqujeꞌ xkikꞌamawaꞌj ri bꞌiꞌtal loq chike, xkitzꞌapij upakichiꞌ ri e koj,
33 os quais, por meio da fé, conquistaram reinos, praticaram a justiça, obtiveram promessas, fecharam a boca de leões,
34 Xkichup nimaq taq qꞌaqꞌ. Ri winaq man xekwin taj che kikamisaxik rukꞌ sakꞌibꞌal, pa ri chꞌoꞌj xkikꞌutu chi qas kꞌo kichuqꞌabꞌ, ri ajchꞌoꞌjabꞌ e kikꞌulel xaꞌnimaj bꞌik chikiwach.
34 extinguiram a violência do fogo, escaparam de ser mortos à espada, da fraqueza tiraram força, fizeram-se poderosos na guerra, puseram em fuga exércitos estrangeiros.
35 Ri ixoqibꞌ rumal che ri xkubꞌiꞌ kikꞌuꞌx chirij ri Dios, xekꞌastaj na ri e kikaminaqibꞌ. E kꞌo chi jujun ri xechꞌayik xekamisaxik man xkaj taj chi xetzoqopix kanoq jeriꞌ rumal cher ketaꞌm chi sibꞌalaj jeꞌl ri kꞌaslemal ri kakiriq na are kekꞌastajik.
35 Mulheres receberam, pela ressurreição, os seus mortos. Alguns foram torturados, não aceitando seu resgate, para obterem superior ressurreição;
36 E nikꞌaj chik xkiriq yoqꞌik, xkiriq chꞌayik, xejatꞌix rukꞌ taq chꞌichꞌ jatꞌibꞌal kꞌa te riꞌ xetzꞌapix pa cheꞌ.
36 outros, por sua vez, passaram pela prova de zombarias e açoites, sim, até de algemas e prisões.
37 Xebꞌan che abꞌaj, xesyerixik, xeꞌsax pa kebꞌ. Xaꞌnimajik xebꞌek naj naqaj, kikojom utzꞌuꞌmal chij xuqujeꞌ utzꞌuꞌmal kꞌisikꞌ che katzꞌyaq, xkiriq ri mebꞌail, xkiriq ri bꞌis, kꞌax xbꞌan chike.
37 Foram apedrejados, serrados ao meio, mortos ao fio da espada. Andaram como peregrinos, vestidos de peles de ovelhas e de cabras; passaram por necessidades, foram afligidos e maltratados.
38 Ri winaq ri aꞌjuwachulew man xtaqiꞌ ta chike xekꞌojiꞌ we utz taq winaq riꞌ kukꞌ, rumal riꞌ we winaq riꞌ man kꞌyaqal taj xekꞌojiꞌ wi, xane xekꞌojiꞌ pa taq ri ulew ri katzꞌinowik, pa taq ri juyubꞌ, xuqujeꞌ pa taq ri jul.
38 O mundo não era digno deles. Andaram errantes pelos desertos, pelos montes, pelas covas, pelos antros da terra.
39 Konojel we winaq riꞌ, pune utz xenoꞌjinik xuqujeꞌ xkiꞌkotik ri Dios kukꞌ, man kꞌo ta jun chike xukꞌamawaꞌj ri bꞌiꞌtal loq.
39 Todos estes, mesmo tendo obtido bom testemunho por meio da fé, não obtiveram a concretização da promessa,
40 Jeriꞌ xkꞌulmatajik, rumal kꞌo apanoq jun jeꞌl laj uchomanik ri Dios chaqe uj, rech jeriꞌ kaqakꞌamawaꞌj ri bꞌiꞌtal loq chaqe. Ri Dios xwi kubꞌan na sukꞌ chike riꞌ ri winaq riꞌ, we xbꞌantaj sukꞌ chaqe uj.
40 porque Deus tinha previsto algo melhor para nós, para que eles, sem nós, não fossem aperfeiçoados.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.