Atos 4

K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Tajin ketzijon na ri Pedro rachiꞌl ri Juan kukꞌ ri winaq are xoꞌpan ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios, xuqujeꞌ ri kꞌamal bꞌe kech ri chajil rech ri Templo je xuqujeꞌ jujun chike ri saduceos.
1 Enquanto eles falavam ao povo, vieram os sacerdotes, o chefe do templo e os saduceus,
2 Sibꞌalaj e yojtajinaq we kꞌamal taq bꞌe riꞌ, rumal chi ri Pedro, rachiꞌl ri Juan tajin kakikꞌut chikiwach ri winaq chi kꞌo kꞌastajibꞌal ke kaminaqibꞌ pa ri ubꞌiꞌ ri Jesús.
2 contrariados porque ensinavam ao povo e anunciavam, na pessoa de Jesus, a ressurreição dos mortos.
3 Rumal kꞌu che ri xok ri aqꞌabꞌ xeꞌkichapo, xeꞌkikoj kan jun aqꞌabꞌ pa cheꞌ.
3 Prenderam-nos e os meteram no cárcere até o outro dia, pois já era tarde.
4 Sibꞌalaj e kꞌi kꞌu chike ri xkita ri utzij ri Dios xekojonik, xwi ri achyabꞌ kaꞌjilabꞌ jobꞌ mil, man xaꞌjilabꞌ taj ri akꞌalabꞌ xuqujeꞌ ri ixoqibꞌ.
4 Muitos, porém, dos que tinham ouvido a pregação creram; e o número dos fiéis elevou-se a mais ou menos cinco mil.
5 Chukabꞌ qꞌij xkimulij kibꞌ pa Jerusalén ri kꞌamal taq bꞌe ri e taqanelabꞌ xuqujeꞌ ri ajtzꞌibꞌabꞌ.
5 No dia seguinte reuniram-se em Jerusalém os chefes do povo, os anciãos, os escribas,
6 Xkꞌojiꞌ xuqujeꞌ kukꞌ ri Anás, ri qas kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios, rachiꞌl ri Caifás, ri Juan, ri Alejandro, xuqujeꞌ e nikꞌaj rachalal ri kinimaꞌqil ri e chꞌawenelabꞌ cho ri Dios.
6 com Anás, sumo sacerdote, Caifás, João, Alexandre e todos os que eram da linhagem pontifical.
7 Xubꞌeꞌ kima loq ri kebꞌ tijoxelabꞌ ri e tzꞌapal pa ri cheꞌ, kꞌa te riꞌ xkita chike: ¿Jas chuqꞌabꞌ o jas bꞌiꞌaj xikoj chubꞌanik we jastaq riꞌ?
7 Colocando-os no meio, perguntaram: Com que poder ou em que nome fizestes isso?
8 Ri Pedro nojinaq che ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel xubꞌij chike: Qꞌatal taq tzij xuqujeꞌ kꞌamal taq bꞌe rech ri qatinimit,
8 Então Pedro, cheio do Espírito Santo, respondeu-lhes: Chefes do povo e anciãos, ouvi-me:
9 tajin kikꞌot qachiꞌ rumal cher xqabꞌan jun utza chak rukꞌ jun chꞌokeꞌr xuqujeꞌ tajin kita chaqe jas rumal xkunatajik.
9 se hoje somos interrogados a respeito do benefício feito a um enfermo, e em que nome foi ele curado,
10 Kawaj kinbꞌij chiꞌwe xuqujeꞌ chike konojel ri winaq aꞌj Israel, chi we achi riꞌ xkunatajik pa ri ubꞌiꞌ ri kwinel laj Jesucristo aj Nazaret, ri xiripo, ri Dios kꞌut xuwaꞌjilisaj chikixoꞌl ri kaminaqibꞌ.
10 ficai sabendo todos vós e todo o povo de Israel: foi em nome de Jesus Cristo Nazareno, que vós crucificastes, mas que Deus ressuscitou dos mortos. Por ele é que esse homem se acha são, em pé, diante de vós.
11 Are waꞌ ri kubꞌij ri Tyoxalaj wuj: Yakal taq ja, ri abꞌaj ri xiwetzelaj, xuxik ri abꞌaj ri qas kꞌo kutayij.
11 Esse Jesus, pedra que foi desprezada por vós, edificadores, tornou-se a pedra angular.
12 Maj chi jun bꞌiꞌaj ri kꞌo xeꞌ ri kaj yaꞌtal chike ri winaq kakwinik kuya koltajem.
12 Em nenhum outro há salvação, porque debaixo do céu nenhum outro nome foi dado aos homens, pelo qual devamos ser salvos.
13 Ri qꞌatal taq tzij xemayijanik are xkilo chi ri Pedro rachiꞌl ri Juan man xkixiꞌj ta kibꞌ chikiwach ri winaq pune etaꞌmatalik chi man kꞌo ta ketaꞌmabꞌal, xkichꞌobꞌ ri winaq chi we achyabꞌ riꞌ e xekꞌojiꞌk rukꞌ ri Jesús.
13 Vendo eles a coragem de Pedro e de João, e considerando que eram homens sem estudo e sem instrução, admiravam-se. Reconheciam-nos como companheiros de Jesus.
14 Man xekwin ta kꞌu ri winaq xkibꞌij jun jastaq rumal cher ri achi ri xutzirik takꞌal koq kukꞌ.
14 Mas vendo com eles o homem que tinha sido curado, não puderam replicar.
15 Xeꞌkesaj kꞌu loq ri Juan xuqujeꞌ ri Pedro chikixoꞌl, kꞌa te riꞌ xkita chibꞌil taq kibꞌ:
15 Mandaram que se retirassem da sala do conselho, e conferenciaram entre si:
16 ¿Jas kaqabꞌan chike we achyabꞌ riꞌ? Man kuya taj kaqabꞌij chi man aꞌreꞌ taj xebꞌanow we jun kunanik riꞌ rumal cher konojel ri winaq pa Jerusalén xketaꞌmaj ri xkꞌulmatajik.
16 Que faremos destes homens? Porquanto o milagre por eles feito se tornou conhecido de todos os habitantes de Jerusalém, e não o podemos negar.
17 Rech kꞌu man kachikon ta ubꞌixik we riꞌ pa we tinimit, qabꞌij bꞌik chike chi man kakitzijoj ta chi ri ubꞌiꞌ ri Jesús che jun winaq chik.
17 Todavia, para que esta notícia não se divulgue mais entre o povo, proibamos com ameaças, que no futuro falem a alguém nesse nome.
18 Xeꞌkisikꞌij ri Pedro rachiꞌl ri Juan xkibꞌij bꞌik chike chi man kakiya ta chi kꞌutuꞌn xuqujeꞌ man kakitzijoj ta chi ri ubꞌiꞌ ri Jesús.
18 Chamaram-nos e ordenaram-lhes que absolutamente não falassem nem ensinassem em nome de Jesus.
19 Ri Pedro xuqujeꞌ ri Juan xkibꞌij: Chibꞌijmpe chaqe ¿la are kꞌu taqalik kixqanimaj ix nabꞌe cho ri Dios?
19 Responderam-lhes Pedro e João: Julgai-o vós mesmos se é justo diante de Deus obedecermos a vós mais do que a Deus.
20 Man kuya taj kujtaniꞌ uj chutzijoxik ri qilom xuqujeꞌ ri qatom.
20 Não podemos deixar de falar das coisas que temos visto e ouvido.
21 Ri qꞌatal taq tzij xeꞌkixibꞌij bꞌik ri e taqoꞌn, kꞌa te riꞌ xeꞌkitzoqopij bꞌik rumal cher man xkiriq mak chike xuqujeꞌ rumal cher xkixiꞌj kibꞌ chikiwach ri tinimit rumal cher konojel xkiqꞌijilaꞌj ri Dios rumal ri xkꞌulmatajik.
21 Eles então, ameaçando-os de novo, soltaram-nos, não achando pretexto para os castigar por causa do povo, porque todos glorificavam a Deus pelo que tinha acontecido.
22 rumal cher ri achi ri chꞌokeꞌr ri xkunatajik, ikꞌowinaq chi che ri kawinaq junabꞌ.
22 Pois já passava dos 40 anos o homem em quem se realizara essa cura milagrosa.
23 Are xetzoqopitaj bꞌik ri Pedro rachiꞌl ri Juan, xebꞌe kukꞌ ri nikꞌaj kojonelabꞌ chik, xkitzijoj ronojel ri xbꞌix bꞌik chike kumal ri kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios xuqujeꞌ konojel ri nimaq taq kꞌamal bꞌe.
23 Postos em liberdade, voltaram aos seus irmãos e referiram tudo quanto lhes tinham dito os sumos sacerdotes e os anciãos.
24 Are xtzijotaj ronojel ri xkꞌulmatajik, xkibꞌan chꞌawem junam cho ri Dios, xkibꞌij: Nimalaj Ajawxel, lal riꞌ qas lal Dios ri xbꞌanow la ri kaj, ri ulew, ri plo xuqujeꞌ ronojel ri kꞌo cho ri uwachulew.
24 Ao ouvirem isso, levantaram unânimes a voz a Deus e disseram: Senhor, vós que fizestes o céu, a terra, o mar e tudo o que neles há.
25 Ojer bꞌim la loq rumal ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel chuchiꞌ ri qamam David ri patanil e la: ¿Jas che sibꞌalaj koyawal ri e tinimit, jas rumal kakichomaj ubꞌanik jastaq ri maj xutayij?
25 Vós que, pelo Espírito Santo, pela boca de nosso pai Davi, vosso servo, dissestes: Por que se agitam as nações, e imaginam os povos coisas vãs?
26 Ri nimaq taq taqanelabꞌ rech ri uwachulew xkimulij kibꞌ che ubꞌanik ri chꞌoꞌj, xewaꞌjil chirij ri Ajawxel, xuqujeꞌ xewaꞌjil chirij ri Cristo.
26 Levantam-se os reis da terra, e os príncipes se reúnem em conselho contra o Senhor e contra o seu Cristo {Sl 2,1s.}.
27 We chꞌoꞌj riꞌ xkꞌulmataj pa we tinimit rumal chi ri Herodes Antipas, ri nim qꞌatal tzij Poncio Pilato, ri winaq man utinimit ta ri Dios, xuqujeꞌ ri winaq rech Israel xewaꞌjil chirij ri Jesús, ri Cristo.
27 Pois na verdade se uniram nesta cidade contra o vosso santo servo Jesus, que ungistes, Herodes e Pôncio Pilatos com as nações e com o povo de Israel,
28 Etaꞌm chi kꞌu la loq ri kakꞌulmataj na. Je kꞌu riꞌ xkꞌulmatajik rumal cher jeriꞌ xaj la.
28 para executarem o que a vossa mão e o vosso conselho predeterminaram que se fizesse.
29 Ajawxel, chilaꞌ la ri kakibꞌan chaqe xuqujeꞌ ya la qachuqꞌabꞌ che utzijoxik ri tzij la.
29 Agora, pois, Senhor, olhai para as suas ameaças e concedei aos vossos servos que com todo o desassombro anunciem a vossa palavra.
30 Xuqujeꞌ bꞌana la chi kabꞌantaj mayijabꞌal taq jastaq pa ri Tyoxalaj ubꞌiꞌ ri kꞌojol la Jesús.
30 Estendei a vossa mão para que se realizem curas, milagres e prodígios pelo nome de Jesus, vosso santo servo!
31 Are xetoꞌtaj chubꞌanik ri chꞌawem, ri ja ri e kꞌo wi xbꞌiririk, xqaj kꞌu loq ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel pa kiwiꞌ konojel ri e kꞌo chilaꞌ, man xkixiꞌj ta kꞌu kibꞌ xkitzijoj ri utzij ri Dios.
31 Mal acabavam de rezar, tremeu o lugar onde estavam reunidos. E todos ficaram cheios do Espírito Santo e anunciaram com intrepidez a palavra de Deus.
32 Ri kojonelabꞌ xa jun ri kichomanik, ketaꞌm chi man xaq ta aꞌreꞌ ajchoqꞌe ri kijastaq xane kech pa junamal.
32 A multidão dos fiéis era um só coração e uma só alma. Ninguém dizia que eram suas as coisas que possuía, mas tudo entre eles era comum.
33 Ri e taqoꞌn xkiqꞌalajisaj ri ukꞌastajibꞌal ri Jesús rukꞌ chuqꞌabꞌ, ri utewechiꞌbꞌal ri Dios kꞌo pa kiwiꞌ.
33 Com grande coragem os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus. Em todos eles era grande a graça.
34 Ri kꞌo kachoch chike xuqujeꞌ ri kꞌo kulew xkikꞌayij, man kꞌo ta kꞌu jun xajawataj jun jastaq che.
34 Nem havia entre eles nenhum necessitado, porque todos os que possuíam terras e casas vendiam-nas,
35 Xkijach ri kirajil chike ri e taqoꞌn rech aꞌreꞌ kiꞌlowik jachin ri rajawaxik tobꞌanik che.
35 e traziam o preço do que tinham vendido e depositavam-no aos pés dos apóstolos. Repartia-se então a cada um deles conforme a sua necessidade.
36 Jetaq ta ne ri José ri xbꞌix Bernabé che, ri kel kubꞌij Alkꞌwaꞌlaxel taqchiꞌnel bꞌanal utzilal che kumal ri taqoꞌn waꞌ areꞌ rijaꞌl ri Leví, kel pa ri leꞌaj ri sutital rumal jaꞌ pa Chipre.
36 Assim José {a quem os apóstolos deram o sobrenome de Barnabé que quer dizer Filho da Consolação}, levita natural de Chipre, possuía um campo.
37 Xukꞌayij ri rulew kꞌa te riꞌ xuya ri pwaq chike ri e taqoꞌn.
37 Vendeu-o e trouxe o valor dele e depositou aos pés dos apóstolos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.