Atos 4
K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NVT
1 Tajin ketzijon na ri Pedro rachiꞌl ri Juan kukꞌ ri winaq are xoꞌpan ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios, xuqujeꞌ ri kꞌamal bꞌe kech ri chajil rech ri Templo je xuqujeꞌ jujun chike ri saduceos.
1 Enquanto falavam ao povo, Pedro e João foram confrontados pelos sacerdotes, pelo capitão da guarda do templo e por alguns saduceus.
2 Sibꞌalaj e yojtajinaq we kꞌamal taq bꞌe riꞌ, rumal chi ri Pedro, rachiꞌl ri Juan tajin kakikꞌut chikiwach ri winaq chi kꞌo kꞌastajibꞌal ke kaminaqibꞌ pa ri ubꞌiꞌ ri Jesús.
2 Os líderes estavam muito perturbados porque Pedro e João ensinavam ao povo que em Jesus há ressurreição dos mortos.
3 Rumal kꞌu che ri xok ri aqꞌabꞌ xeꞌkichapo, xeꞌkikoj kan jun aqꞌabꞌ pa cheꞌ.
3 Eles os prenderam e, como já anoitecia, os colocaram na prisão até a manhã seguinte.
4 Sibꞌalaj e kꞌi kꞌu chike ri xkita ri utzij ri Dios xekojonik, xwi ri achyabꞌ kaꞌjilabꞌ jobꞌ mil, man xaꞌjilabꞌ taj ri akꞌalabꞌ xuqujeꞌ ri ixoqibꞌ.
4 Muitos que tinham ouvido a mensagem creram, totalizando, agora, cerca de cinco mil homens.
5 Chukabꞌ qꞌij xkimulij kibꞌ pa Jerusalén ri kꞌamal taq bꞌe ri e taqanelabꞌ xuqujeꞌ ri ajtzꞌibꞌabꞌ.
5 No dia seguinte, o conselho das autoridades, dos líderes do povo e dos mestres da lei se reuniu em Jerusalém.
6 Xkꞌojiꞌ xuqujeꞌ kukꞌ ri Anás, ri qas kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios, rachiꞌl ri Caifás, ri Juan, ri Alejandro, xuqujeꞌ e nikꞌaj rachalal ri kinimaꞌqil ri e chꞌawenelabꞌ cho ri Dios.
6 Estavam ali Anás, o sumo sacerdote, e também Caifás, João, Alexandre e outros parentes do sumo sacerdote.
7 Xubꞌeꞌ kima loq ri kebꞌ tijoxelabꞌ ri e tzꞌapal pa ri cheꞌ, kꞌa te riꞌ xkita chike: ¿Jas chuqꞌabꞌ o jas bꞌiꞌaj xikoj chubꞌanik we jastaq riꞌ?
7 Mandaram trazer Pedro e João e os interrogaram: “Com que poder, ou em nome de quem, vocês fizeram isso?”.
8 Ri Pedro nojinaq che ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel xubꞌij chike: Qꞌatal taq tzij xuqujeꞌ kꞌamal taq bꞌe rech ri qatinimit,
8 Cheio do Espírito Santo, Pedro lhes respondeu: “Autoridades e líderes do povo,
9 tajin kikꞌot qachiꞌ rumal cher xqabꞌan jun utza chak rukꞌ jun chꞌokeꞌr xuqujeꞌ tajin kita chaqe jas rumal xkunatajik.
9 estamos sendo interrogados hoje porque realizamos uma boa ação em favor de um aleijado, e os senhores querem saber como ele foi curado.
10 Kawaj kinbꞌij chiꞌwe xuqujeꞌ chike konojel ri winaq aꞌj Israel, chi we achi riꞌ xkunatajik pa ri ubꞌiꞌ ri kwinel laj Jesucristo aj Nazaret, ri xiripo, ri Dios kꞌut xuwaꞌjilisaj chikixoꞌl ri kaminaqibꞌ.
10 Saibam os senhores e todo o povo de Israel que ele foi curado pelo nome de Jesus Cristo, o nazareno, a quem os senhores crucificaram, mas a quem Deus ressuscitou dos mortos.
11 Are waꞌ ri kubꞌij ri Tyoxalaj wuj: Yakal taq ja, ri abꞌaj ri xiwetzelaj, xuxik ri abꞌaj ri qas kꞌo kutayij.
11 Pois é a respeito desse Jesus que se diz: ‘A pedra que vocês, os construtores, rejeitaram se tornou a pedra angular’.
12 Maj chi jun bꞌiꞌaj ri kꞌo xeꞌ ri kaj yaꞌtal chike ri winaq kakwinik kuya koltajem.
12 Não há salvação em nenhum outro! Não há nenhum outro nome debaixo do céu, em toda a humanidade, por meio do qual devamos ser salvos”.
13 Ri qꞌatal taq tzij xemayijanik are xkilo chi ri Pedro rachiꞌl ri Juan man xkixiꞌj ta kibꞌ chikiwach ri winaq pune etaꞌmatalik chi man kꞌo ta ketaꞌmabꞌal, xkichꞌobꞌ ri winaq chi we achyabꞌ riꞌ e xekꞌojiꞌk rukꞌ ri Jesús.
13 Quando os membros do conselho viram a coragem de Pedro e João, ficaram admirados, pois perceberam que eram homens comuns, sem instrução religiosa formal. Reconheceram também que eles haviam estado com Jesus.
14 Man xekwin ta kꞌu ri winaq xkibꞌij jun jastaq rumal cher ri achi ri xutzirik takꞌal koq kukꞌ.
14 Mas não havia nada que pudessem fazer, pois o homem que tinha sido curado estava ali diante deles.
15 Xeꞌkesaj kꞌu loq ri Juan xuqujeꞌ ri Pedro chikixoꞌl, kꞌa te riꞌ xkita chibꞌil taq kibꞌ:
15 Assim, ordenaram que Pedro e João fossem retirados da sala do conselho e começaram a discutir entre si.
16 ¿Jas kaqabꞌan chike we achyabꞌ riꞌ? Man kuya taj kaqabꞌij chi man aꞌreꞌ taj xebꞌanow we jun kunanik riꞌ rumal cher konojel ri winaq pa Jerusalén xketaꞌmaj ri xkꞌulmatajik.
16 “Que faremos com esses homens?”, perguntavam uns aos outros. “Não podemos negar que realizaram um sinal, como todos em Jerusalém sabem.
17 Rech kꞌu man kachikon ta ubꞌixik we riꞌ pa we tinimit, qabꞌij bꞌik chike chi man kakitzijoj ta chi ri ubꞌiꞌ ri Jesús che jun winaq chik.
17 Mas, para evitar que espalhem sua mensagem, devemos adverti-los de que não falem nesse nome a mais ninguém.”
18 Xeꞌkisikꞌij ri Pedro rachiꞌl ri Juan xkibꞌij bꞌik chike chi man kakiya ta chi kꞌutuꞌn xuqujeꞌ man kakitzijoj ta chi ri ubꞌiꞌ ri Jesús.
18 Então os chamaram de volta e ordenaram que nunca mais falassem nem ensinassem em nome de Jesus.
19 Ri Pedro xuqujeꞌ ri Juan xkibꞌij: Chibꞌijmpe chaqe ¿la are kꞌu taqalik kixqanimaj ix nabꞌe cho ri Dios?
19 Pedro e João, porém, responderam: “Os senhores acreditam que Deus quer que obedeçamos a vocês, e não a ele?
20 Man kuya taj kujtaniꞌ uj chutzijoxik ri qilom xuqujeꞌ ri qatom.
20 Não podemos deixar de falar do que vimos e ouvimos!”.
21 Ri qꞌatal taq tzij xeꞌkixibꞌij bꞌik ri e taqoꞌn, kꞌa te riꞌ xeꞌkitzoqopij bꞌik rumal cher man xkiriq mak chike xuqujeꞌ rumal cher xkixiꞌj kibꞌ chikiwach ri tinimit rumal cher konojel xkiqꞌijilaꞌj ri Dios rumal ri xkꞌulmatajik.
21 Os membros do conselho fizeram novas ameaças, mas, por fim, os soltaram. Não sabiam como castigá-los sem provocar um tumulto, visto que todos louvavam a Deus pelo ocorrido,
22 rumal cher ri achi ri chꞌokeꞌr ri xkunatajik, ikꞌowinaq chi che ri kawinaq junabꞌ.
22 pois o aleijado que havia sido curado milagrosamente tinha mais de quarenta anos de idade.
23 Are xetzoqopitaj bꞌik ri Pedro rachiꞌl ri Juan, xebꞌe kukꞌ ri nikꞌaj kojonelabꞌ chik, xkitzijoj ronojel ri xbꞌix bꞌik chike kumal ri kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios xuqujeꞌ konojel ri nimaq taq kꞌamal bꞌe.
23 Assim que foram libertos, Pedro e João voltaram ao lugar onde estavam os outros irmãos e lhes contaram o que os principais sacerdotes e líderes tinham dito.
24 Are xtzijotaj ronojel ri xkꞌulmatajik, xkibꞌan chꞌawem junam cho ri Dios, xkibꞌij: Nimalaj Ajawxel, lal riꞌ qas lal Dios ri xbꞌanow la ri kaj, ri ulew, ri plo xuqujeꞌ ronojel ri kꞌo cho ri uwachulew.
24 Ao ouvir o relato, todos os presentes levantaram juntos a voz e oraram a Deus: “Ó Soberano Senhor, Criador dos céus e da terra, do mar e de tudo que neles há,
25 Ojer bꞌim la loq rumal ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel chuchiꞌ ri qamam David ri patanil e la: ¿Jas che sibꞌalaj koyawal ri e tinimit, jas rumal kakichomaj ubꞌanik jastaq ri maj xutayij?
25 falaste muito tempo atrás pelo Espírito Santo, nas palavras de nosso antepassado Davi, teu servo: ‘Por que as nações se enfureceram tanto? Por que perderam tempo com planos inúteis?
26 Ri nimaq taq taqanelabꞌ rech ri uwachulew xkimulij kibꞌ che ubꞌanik ri chꞌoꞌj, xewaꞌjil chirij ri Ajawxel, xuqujeꞌ xewaꞌjil chirij ri Cristo.
26 Os reis da terra se prepararam para guerrear; os governantes se uniram contra o Senhor e contra seu Cristo’.
27 We chꞌoꞌj riꞌ xkꞌulmataj pa we tinimit rumal chi ri Herodes Antipas, ri nim qꞌatal tzij Poncio Pilato, ri winaq man utinimit ta ri Dios, xuqujeꞌ ri winaq rech Israel xewaꞌjil chirij ri Jesús, ri Cristo.
27 “De fato, isso aconteceu aqui, nesta cidade, pois Herodes Antipas, o governador Pôncio Pilatos, os gentios e o povo de Israel se uniram contra Jesus, teu santo Servo, a quem ungiste.
28 Etaꞌm chi kꞌu la loq ri kakꞌulmataj na. Je kꞌu riꞌ xkꞌulmatajik rumal cher jeriꞌ xaj la.
28 Tudo que fizeram, porém, havia sido decidido de antemão pela tua vontade.
29 Ajawxel, chilaꞌ la ri kakibꞌan chaqe xuqujeꞌ ya la qachuqꞌabꞌ che utzijoxik ri tzij la.
29 E agora, Senhor, ouve as ameaças deles e concede a teus servos coragem para anunciar tua palavra.
30 Xuqujeꞌ bꞌana la chi kabꞌantaj mayijabꞌal taq jastaq pa ri Tyoxalaj ubꞌiꞌ ri kꞌojol la Jesús.
30 Estende tua mão com poder para curar, e que sinais e maravilhas sejam realizados por meio do nome de teu santo Servo Jesus”.
31 Are xetoꞌtaj chubꞌanik ri chꞌawem, ri ja ri e kꞌo wi xbꞌiririk, xqaj kꞌu loq ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel pa kiwiꞌ konojel ri e kꞌo chilaꞌ, man xkixiꞌj ta kꞌu kibꞌ xkitzijoj ri utzij ri Dios.
31 Depois dessa oração, o lugar onde estavam reunidos tremeu, e todos ficaram cheios do Espírito Santo e pregavam corajosamente a palavra de Deus.
32 Ri kojonelabꞌ xa jun ri kichomanik, ketaꞌm chi man xaq ta aꞌreꞌ ajchoqꞌe ri kijastaq xane kech pa junamal.
32 Todos os que creram estavam unidos em coração e mente. Não se consideravam donos de seus bens, de modo que compartilhavam tudo que tinham.
33 Ri e taqoꞌn xkiqꞌalajisaj ri ukꞌastajibꞌal ri Jesús rukꞌ chuqꞌabꞌ, ri utewechiꞌbꞌal ri Dios kꞌo pa kiwiꞌ.
33 Com grande poder, os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus, e sobre todos eles havia grande graça.
34 Ri kꞌo kachoch chike xuqujeꞌ ri kꞌo kulew xkikꞌayij, man kꞌo ta kꞌu jun xajawataj jun jastaq che.
34 Entre eles não havia necessitados, pois quem possuía terras ou casas vendia o que era seu
35 Xkijach ri kirajil chike ri e taqoꞌn rech aꞌreꞌ kiꞌlowik jachin ri rajawaxik tobꞌanik che.
35 e levava o dinheiro aos apóstolos, para que dessem aos que precisavam de ajuda.
36 Jetaq ta ne ri José ri xbꞌix Bernabé che, ri kel kubꞌij Alkꞌwaꞌlaxel taqchiꞌnel bꞌanal utzilal che kumal ri taqoꞌn waꞌ areꞌ rijaꞌl ri Leví, kel pa ri leꞌaj ri sutital rumal jaꞌ pa Chipre.
36 José, a quem os apóstolos deram o nome Barnabé, que significa “Filho do encorajamento”, era da tribo de Levi e tinha nascido na ilha de Chipre.
37 Xukꞌayij ri rulew kꞌa te riꞌ xuya ri pwaq chike ri e taqoꞌn.
37 Ele vendeu um campo que possuía e entregou o dinheiro aos apóstolos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.