Mateus 25

Chijnie ndo Jesucristo (PPS) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 *Ndo Jesús ndachro ndo:
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Naꞌó nchrichan meꞌe tsango jian titikaon nchrichan ko naꞌó nchrichan tsango seꞌe nchrichan.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Ko nchrichan seꞌe bikao nchrichan ti no tikia ndaxiꞌe ko tsikikaoꞌa nchrichan yee ndaxiꞌe xrochexin xroꞌi.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Ko nchrichan jian titikaon bikao nchrichan ti no tikia ndaxiꞌe ko kaxon bikao nchrichan ícha ndaxiꞌe ixi tsangaꞌi xroie nchrichan.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Ko konchrjenꞌen ndo tsuteꞌe, ko jeꞌe nchrichan itja̱ jaa nchrichan ko kuejua nchrichan.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Ko ngusine tiie kuinꞌen nchrichan nichja kaxin chujni: “Ó kui̱i̱ ndo tsuteꞌe, tachrjenta ixi ó kui̱i̱ ndo.”
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Meꞌe kain nchrichajan bingatjen nchrichan ko kuaxi bikia nchrichan ndaxiꞌe.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Ko naꞌó nchrichan seꞌe, juanchia nchrichan ndaxiꞌe ngajin naꞌó nchrichan jian titikaon: “Chjána̱nanta nchíín ndaxiꞌe ixi jitanga xroina̱na.”
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Ko nchrichan jian titikaon ndachro nchrichan: “Naꞌi, ixi batsitjáñaꞌina ndaxiꞌe janꞌanna ko jaꞌanta. Cháña itjinta tikeꞌnanta ndaxiꞌe ti no nchekji na̱ nda.”
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Ko naꞌó nchrichan seꞌe, nandá kuachrje nchrichan bikeꞌna nchrichan ndaxiꞌe, ko jeꞌe ndo tsuteꞌe kui̱i̱ ndo. Ko nchrichan naꞌó, jian titikaon, kuixinkao nchrichan ndo tsuteꞌe, ko bijeꞌe nta̱chja.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 *Ko tjumeꞌe kui̱i̱ naꞌó nchrichan seꞌe, ko kuaxi ndachro nchrichan: “Jaꞌanta ti tsutaꞌanta, tantjeꞌenta nta̱chja ixi tsixinꞌinna.”
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Ko jeꞌe ndo jaꞌin juatingíexin ndo: “Janꞌan nduaxin ntatjunta ixi chuxinꞌanta.”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 *Tjumeꞌe ndachro ndo Jesús:
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 ’Ko naa xinchexrée xa kuayéꞌe xa naꞌó mil tomi, ko inaa xinchexrée xa kuayéꞌe xa yuu mil tomi, ko xi nínxin kuayéꞌe xa naa mil tomi. Ko xi tomie kuajon xa tomi ngajin xinchexrée xa xranchi bikon xa chjakonꞌen xinchexrée xa. Ko juexin kuajon xa tomi, tjumeꞌe sakjui xa ikjín.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Ko xi kuayéꞌe naꞌó mil tomi juinchencheꞌe xa tomi xra̱ ko juacha xa íjngo naꞌó mil tomi.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Jaña kaxon xi kuayéꞌe yuu mil tomi juacha xa íjngo yuu mil tomi.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Ko xi kuayéꞌe naa mil tomi ikjui xa ko juinchéña xa naa tuye ko juabaa xa tomie nchée xa.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 ’Ko kuatsinga itsjé nano ikjan nchée xinchexra̱ meꞌe, ko juinchéñakaꞌo kichuu xa kuenta.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Ko saꞌó kui̱i̱ xi kuayéꞌe naꞌó mil tomi ko chjée xa nchée xa íjngo naꞌó mil tomi ti juacha xa ko ndachro xa: “Jaꞌanta chjánanta naꞌó mil tomianta ko janꞌan juacha íjngo naꞌó mil tomi.”
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Tjumeꞌe nchée xinchexra̱ meꞌe ndachro: “Chao jian juincheꞌe jaꞌa, xinchexráana, ixi jian kuitikaoan. Ti kueyaꞌi tomi tjáꞌa ko jian juincheꞌe, ko jai ícha kueya tsayeꞌé. Takeꞌé juaxruxin jaꞌa.”
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Tjumeꞌe kui̱i̱ xi kuayéꞌe yuu mil tomi ko ndachro xa: Yuu mil tomi chjánanta ko ntiꞌi jii íjngo yuu mil tomi juacha.
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Tjumeꞌe nchée xa ndachro: “Chao juincheꞌe jaꞌa, xinchexráana, ixi jaꞌa jian kuitikaoan. Ko maski tsjéꞌa kuayéꞌe, jian juinchencheꞌe tomi xra̱, ko jai ícha itsjé tsayeꞌé. Tatsinga ko juaxruxin tsojuna.”
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Tjumeꞌe kui̱i̱ xi kuayéꞌe naa mil ko ndachro xa: “Nchána janꞌan nóna ixi jaꞌa chujni tsango ji̱nta̱ ixi tayeꞌé ngeꞌe tikinixianꞌia ko tjejua ti no bengaꞌia.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Méxin, xronkana ko ikjui juabaa tomia, tayeꞌé tomia. Ntiꞌi jii tomi.”
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Tjumeꞌe juateꞌe nchée xinchexra̱ meꞌe ko ndachro xa: “Jaꞌa xinchexra̱ tsango ñaꞌia ko tsango saꞌa. Siá noꞌa ixi janꞌan tsango ji̱nta̱na ko tandáa ti no bengaꞌi ko tjejo ti no kuintjíꞌa tse̱e̱,
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 cháña xrokuajuan tomina ngajin ninchexra̱ banco. Ntiꞌa xrojuinchencheꞌe na̱ tomina xra̱, ko nchakon xrojuiꞌi janꞌan xrokuayaꞌa̱ chjenꞌen tomina.”
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Kaxon jaꞌin ndachro xa: “Tantsjeꞌenta xi jiꞌin tomi chónda xa ko chje̱ꞌénta xi chónda ite mil tomi
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 *ixi ngisen chónda itsjé tomi, jeꞌe sen tsayéꞌe sen ícha, ko ngisen tsjéꞌa chónda, ti tsjéꞌa chónda sen kaxon ti meꞌe tsachrjeꞌe sen.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 *Ko xinchexra̱ ñaꞌi, xi seꞌe, tjankanta xa nduja ti naxixeꞌe, ntiꞌa xrotsjanga xa ko tse̱ꞌto̱ neno xa.”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 *’Nchakon xrokjan Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsikaꞌo xjan ijié juachaxin ixi tsango tsituanꞌan xjan ko tsi̱i̱ kain sen ángel ko tjumeꞌe tsetaꞌa xjan ntaxitaon ko xrochónda xjan ijié juachaxin.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Ko ntiꞌa xroxejo kain chujni neꞌe kain tjajna nunte xasintajni, ntiꞌa tsantsjendexin xjan ngujngu chujni, xranchi ncheꞌe sen tingatjia kutuchjon, tantsjendáa sen kutuchjon ko nango tsakeꞌe kubito.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Ko tsakeꞌe xjan kutuchjon ndatsjonxin jian ko kubito ndatsjonxin ikjon.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Tjumeꞌe ndo rey xrondache ndo sen ste ndatsjonxin jian: “Xrokui̱i̱nta ti juinchenchaonnta Ndotána ixi tsayeꞌenta ti juintakitonꞌannta ndo, ti juinchéña ndo nchakon xrangíxixión kóña nunte xasintajni,
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 ixi kuenꞌenna jinta ko jaꞌanta chjánanta juiné, ko kuenꞌenna inda ko kuajonnta ngeꞌe kuiꞌi, kuaji xranchi naa chujni kui̱xi̱n ikjín ko jaꞌanta kuajonnta ti no jokéna.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Ko chondaꞌi ngeꞌe tsaria ko jaꞌanta juinchekitsiininta, ko konína ko jaꞌanta juasotsjenaninta, ko ndoꞌachjiso bakeꞌé ko juasonta bikitsjenanta.”
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Ko tjumeꞌe sen ncheꞌe jian ndachro sen: “Nchána, ¿ngisa bikona kuenꞌennta jinta ko kuajonna ngeꞌe juintenta?, ko, ¿ngisa bikona ixi kuenꞌennta inda ko kuajonna ngeꞌe kuiꞌinta?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 ¿Ko ngisa bikonanta xranchi naa ni kui̱xi̱n ikjín ko kuajonna ti no jokáꞌanta? ¿Ko ngisa bikona ixi chondaꞌinta ngeꞌe tsarianta ko janꞌanna juintakitsananta?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 ¿Ko ngisa bikona koniꞌanta o̱ bakeꞌenta ndoꞌachjiso ko juasotsjaꞌananta?”
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Ko ndo Rey xrondachro ndo: “Nduaxin ntatjunta nchakon bingijnanta naa sen kichuunta, sen ícha nóa, meꞌe xranchi xrobingijnaninta janꞌan.”
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 ’Tjumeꞌe ndo Rey kaxon xrondache ndo ni ste ndatsjonxin ikjon: “Jaꞌanta ti yamanta ijie̱, satjixinnta ti ritjén janꞌan ko itjinta ti jii xroꞌi naiꞌa tsanga jichónꞌen xrochexin Xixronꞌanxrée ko kain ni ángel neꞌe xa.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Ixi kuenꞌenna jinta ko jaꞌanta kuajonꞌanta juiné ko kuenꞌenna inda ko kuajonꞌanta inda kuiꞌi.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Kuaji xranchi naa ni kui̱xi̱n ikjín ko jaꞌanta kuajonꞌanta ti no xrojukéna ko kuachondaꞌi manta tsaria ko jaꞌanta xroꞌan ngeꞌe chjánanta tsaritsaꞌa, konína ko bakeꞌé ndoꞌachjiso ko jaꞌanta juasoꞌanta tsjenanta.”
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Tjumeꞌe jeꞌe na̱ kaxon xrondachro na̱: “Nchána, ¿ngisa bikona ixi kuenꞌennta jinta ko kuenꞌennta inda ko tjaꞌinanta, ko xranchi ni kui̱xi̱n ikjín ko chondaꞌinta ngeꞌe tsarianta ko niꞌanta ko jijaꞌa̱nta ndoꞌachjiso ko janꞌanna binginaꞌinanta?”
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Tjumeꞌe Ndo Rey jaꞌin tsjateꞌe ndo: “Nduaxin ntatjunta ixi siá bingijnaꞌinta naa chujni kichuunta, naa ni ícha nóa, meꞌe xranchi janꞌan xrojuinchenaninta.”
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Ko ni ñaꞌi satsji na̱ ti no tsikaon na̱ kain nchakon. Ko sen jian ncheꞌe itsji sen ti tsechón sen kain nchakon ―jaña chronga ndo Jesús.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.