Mateus 25
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 Téró Yesuné duraalu, “Atéyaaire sukamó, ó hepen bemó Kótóné tȩteróló kaae tare ao̧mó mole alata, i ala kaae yaalopó. Kale naasetamo so seimalerape atimané lamp sa̧ dirirape sóró so dokotere be dȩmó detere o̧la naai kale so dokaaire whi̧tamo hokolaa yaai felepó.
1 “Nati ana veya’amaim mar ana aiwob itinin i boro baibitar nah ten biyah numin tabin boubun itinamih hai ramef hibow hinan na’atube.
2 Atéró mepaae aporó fele seimale senaalerapeta, ti kisipa fosó fosó yóo, mepaae aporó so seimale ti kisipa tiki fosó fosó ini yóo erepó.
2 Baibitar five i not wairafih, naatu baibitar five i men not wairafih.
3 Kale kisipa tiki fosó fosó inire seimale sorape atimané lamp sa̧ dirimó wȩi belepa sóró feletei, kemetepa saaitapóló mepaae wel wȩi wutimó tepeóló sóró fenipó.
3 Baibitar men not wairafih hai ramef hibow, baise karisin men ta hirirabar hibaimih.
4 Téyaleteiné, kale kisipa tiki fosó fosó yóló kekemere seimale sorape atimané lamp sa̧kélé wȩi belepa sóró fóo, kemetepa saaire wel wȩikélé wutimó tepeyóló sóró fóo yalepó.
4 Baibitar five not wairafih hai ramef hibow naatu kibubumaim karisin hirirbaren hibow auman hin.
5 Atéró, kale so dokaaire whi̧ hapale wéni, diki deté fu betepa, atima fea noke kȩletepa noke foposaa yó molepó.
5 Tabin boubun ana orot men saise na, baibitar isan hima hikakaif matah fot hi’inurir hi’in.”
6 Atima atéró noke fopesaapa, diliki su̧ tua̧tamo whi̧ beta̧né fo fakeyóló duraalu, ‘Kale so dokaaire whi̧ i walapa, a̧tamo hokolaayaai faalopa ape,’ yalepó.
6 “Fainaiwan sabuw fanah sibisib hinowar, ‘Tabin boubun ana orot enan kwana kwa’itin.’”
7 Atétepa, kale so seimalerape turukó holóló, atimané lamp sa̧ dirirape wisiyóló dó̧póló donoralepó.
7 “Imaibo baibitar ten hi’inu’in himisir, hai ramef matah hibobaituturen naatu hito’aben.
8 Atéró, kale kisipa tiki fosó fosó inire so seimalerapené kale kisipa tiki fosó fosó yóló, kekemere so seimalerapepaae duraalu, ‘Da̧né lamp sa̧ dirirape wel wȩi kemeturaalu, felekemó sukó̧ faai dapa, dia̧né tare wel wȩikó da̧maletamo a̧lae,’ yalepó.
8 Baibitar men not wairafih turahinah not wairafih isah hio, ‘A karisin turin kwaibaisi, aki ai ramef temomorob.’”
9 Ti fo depa, atimané duraalu, ‘Meipó. Da̧né tare wel wȩi dia̧ melatepa, ti da̧né sa̧ dirimó tepeyaaire mei yao̧sórópa, mepaae wel wȩi dotonatere whi̧rapetamo dupune fae,’ yalepó.
9 “Baise baibitar five not wairafih hiyafutih hio, ‘Men karam boro kwa turin anit naatu aki turin anab. Gewasin boro kwanan sabuw biyahimaim kwabo isa kwanatobon.’”
10 Ai fo depa, atima wel wȩi dupune fi tikimó, kale so dokaaire whi̧ sókó walepó. Atétepa, kale donoróló betere so seimalerape kale so dokaaire whi̧tamo so dokoteremó detere o̧la naairaalu, be dolopaae horóló tu̧ kinalepó.
10 “Basit baibitar karisin tobonamih hinan ufut, tabin boubun ana orot natit, baibitar five hibobuna hima’am bairi hin tabin ana yasisir wanawanan hirun etawan hitufabon.”
11 — ausente —
11 “Men manin baibitar five hina hitit hi’afririy ‘Regah, Regah, etawan kubotawiy arun!’”
12 — ausente —
12 “Baise orot efatait eo, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu men aso’ob kwa iyab.’”
13 Atérapa, diaao̧ doasi waaire be dȩró suka keletamo dia̧ kisipanipa, mo hotowaró kaae tawae,” yalepó.
13 “Isan imih mata to niwa’an kwanama, anayabin veya o sumar men kwa so’ob, mar biy boro iti sawar hinamatar.”
14 “Fo me i ape. Talené tȩteróló kaae tare alata, whi̧ beta̧ a̧ me bepaae faairaalu, ama kutó diratere whi̧rape a̧ beterepaae ape yóló, ama o̧la o̧larape kaae tawó̧póló, sóró beteratere kaaepó.
14 “Maramaim mar ana aiwob itinin ta i iti na’atube. Orot ef yok bainanawan isan bobobunabuna ana veya; ana akir wairafih e’afih hina ana sawar kaifen isan faramih.
15 Téró, ama kutó diratere whi̧rapepaae moni melaairaalu, folosóró me whi̧né dere ala ka̧ae kolóló, 5000 melóo, whi̧ mené ama dere alakélé ka̧ae kolóló, 2000 melóo, me whi̧né ama dere alakélé ka̧ae kolóló 1000 melóo, yóló duraalu, ‘Ya̧lo i moniné mepaae kutó dirótu betae,’ yóló, a̧ felepó.
15 Hai so’ob ana fofoninamaim orot ta ana kabay 5,000 itin, orot ta 2,000, orot ta 1,000. Imaibo i ana nanawan busuruf in.
16 Atétepa, kale 5000 moni sale whi̧né ai moniné mepaae kutó diyóló, ama kale sale 5000 tómó 5000 me beleróló salepó.
16 Akir wairafin 5,000 baib in banikamaim yari’iy in bowabow, 5,000 tafan hiya’abar bai.
17 Atéró, me kale 2000 moni sale whi̧nékélé mepaae kutó dité fóló, 2000 me beleróló salepó.
17 Akir wairafin bairou’abin i na’atube sinaf. Kabay 2,000 bai in imaim ma bikukumiyaw 2,000 tafan hiya’abar bai.
18 Téyaletei, kale 1000 moni sale whi̧ a̧paae melale moniné me kutó dini sóró fóló, hae duki̧yóló kikiti hyó̧ mulalepó.
18 Baise akir wairafin ta ana kabay 1,000 baib i mutufor in hub bai regah ana kabay hub iwan taunafut in.
19 Atéró, kale doasi a̧ hapale wéni, bitiré fóló me sukamó momó fesaae wóló, ama kutó diratere whi̧rapepaae kale melale moni taleyaalopa, ape yalepó.
19 “Hima manin maiyow, imaibo akir wairafih hai orot ukwarin matabir na tit, naatu hai bowabow nuteteyan itah.
20 Atétepa, kale 5000 moni melale whi̧ wóló duraalu, ‘Doa whi̧-ó, naao ȩpaae 5000 melaletei, kutó dité fóló, tómó beleróló saletei me 5000 i ape,’ yalepó.
20 Naatu akir wairafin kabay 5,000 baib na run ana regah nanamaim eo, ‘Regah o 5,000 itu, baise ayu abowabow tafanamaim 5,000 abaib i iti kubai.’”
21 Ti fo depa, ama doasiné a̧paae duraalu, ‘Ya̧lo kutó diratere whi̧ wisinaale-ó, naao fosó fosóre alané ya̧lo ya̧paae yae yale ala naao wisiyóló ereteiné, mepaae o̧la o̧lakélé fea naaotóró tȩteróló kaae tawaasepólópa, ya̧kélé naao doasitamo hȩkese dere ala tua̧mó betaalopa ape,’ yalepó.
21 “Regah iya’afut eo, ‘A merar ayiy, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, bowabow gidigidih ibosunusunub kukakaifen gewas, imih boro anayara’ahi inayen sawar gagamih inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai!’
22 Atétepa, kale 2000 moni melale whi̧ wóló duraalu, ‘Doa whi̧-ó, naao ȩpaae 2000 melaletei, kutó dité fóló, tómó beleróló 2000 me saletei i ape,’ yalepó.
22 “Naatu akir wairafin bairou’abin kabay 2,000 baib na run eo, ‘Regah o a kabay 2,000 ibitu i iti, naatu abowabow tafanamaim 2,000 abaib i iti kubai.’
23 Ti fo depa, ama doasiné a̧paae duraalu, ‘Ya̧lo kutó diratere whi̧ wisinaale-ó, naao fosó fosóre alané ya̧lo ya̧paae yae yale ala naao mo wisiyóló ereteiné mepaae o̧la o̧lakélé fea naaotóró tȩteróló kaae tawaasepólópa, ya̧kélé naao doasitamo hȩkese dere ala tua̧mó betaalopa ape,’ yalepó.
23 “Regah eo, ‘A merar ayiyi, o i bowayan orot gewas naatu bosunusunubayan, sawar matan ta ibosunusunub kukakaifen gewas. Imih boro anayara’ahi inayen sawar moumurihika inakaifen. Kuna kurun au yasisir turin kubai.’
24 Téró, kale 1000 moni melale whi̧kélé wóló duraalu, ‘Doa whi̧-ó, naao dere alata, ya̧lo tuȩ́rapó. Ya̧ta mo deteraai whi̧ bituraalu, o̧la wae bilitere alakélé, o̧la wae ke terepetere alakélé dumitei, ha̧le ho̧ko tikimókélé naao o̧la wisi sua dapó.
24 “Imaibo akir wairafin baitonin kabay 1,000 baib na run eo, ‘Regah ayu aso’ob, o i a tur fokarin, turanah hai masaw o aribe kufafaur naatu turanah nowah o kutatanumabe kutaratar.
25 Atérené ȩ wituraalu, naao ȩpaae melale moni ya̧lo hae duki̧yóló hyó̧ mulaletei, i tarapa sae,’ yalepó.
25 Imih ayu o isa abir. A kabay abai an hub agais aibun inu’in, iti abai ana abit maiye kwitin.’
26 Ti fo depa, ama doasiné a̧paae duraalu, ‘Ya̧ta, kutókélé diyaalo mo dekané sini, kutó diratere whi̧ dowi ai ape. Ti ya̧lo naasené o̧la wae bilini yóo, o̧la kekélé terepeni yóo, dere tikimótei o̧la sua dapó fota, naaotei ai yale ape.
26 “Ana Regah iya’afut eo, ‘O i orot kakaf nokonokow anababatun! O iso’ob, ayu i tebob nonowatih afafour naatu tetatanum nonowatih ataratar.
27 Atétere ala naao tuȩ́rutei, ya̧lo ya̧paae melale moni tómó beleróló só̧póló, moni kaae tare whi̧rapetamo muléliyólópó. Até ua̧sóró ti ȩ fesaae wouraalu, ya̧lo melale moni tómó mepaae beleróló sua̧pó,’ yalepó.
27 Gewasin au kabay banikamaim itayi ta’in tabowabow, ayu atanan, saise tafan hitaya’abar auman hitutu atab.’
28 Térapa, ama ai tare 1000 moni tokó̧ sóró kale 10,000 moni tare whi̧paae melae.
28 “Naatu orot ukwarin eo, ‘Kabay iti orot umanamaim kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay 10,000 baib i kwaitin.
29 Ti noatepae, mepaae whi̧ dené me o̧la tapa, ti Talené tómó beleróló móturaalu, ai whi̧né mo dekéró tawaalopó. Mepaae whi̧né mo sawa tapa, ti ai sawa tareteikélé ama fasó saalo ai ape.
29 Anayabin orot yait uman ebi’e’etaw boro sawar tafan hinaya’abar moumurihika nabow isan nakaram. Baise orot yait uman nutanub ema’am biyanamaim sawar etei’imak boro hinabosairen.
30 Téró, ai kale deka kutó diratere whi̧ mo dilikire tikipaae taae deratepa aimó kaketu bituraalu, amatei yale alamópóló doasi wole du betaalopó,” yalepó.
30 Imih iti akir wairafin nukunukuwin kwabai kwan kwarauw ufun gugumin wanawanan ere, nati imaim nama narerey wan nayob nitafofofor.’
31 “Kale Whi̧né Naalema a̧ waaire sukamó, ama mo kae ere dȩ wisinaaletamo wouraalu, ama ensel-rapekélé, mo fea beta̧mó waalopó. Atéró wóló, ama tȩteróló kaae tare doasi topo whi̧ betere tikimó bituraalu, ó hepen bemó mo ama kae ere au wisitamo bitu, taleyaalo ai ape.
31 “Orot Natun ni’aiwob nanan ana maramaim ana tounamatar kakafiyih boro bairi hinan ana urama’am bonamanamarin tafan namare.
32 Atéró bituraalu, i hae kwiamó betó mole so whi̧ mo fea a̧ betere tikipaae toura̧le wóló betepa, kale sipsip hupuró meme huputamo kaae tare whi̧né taleyóló, sipsip hupurape kaepaae daalóo, meme hupu kaepaae daalóo, du dere kaae, so whi̧kélé atéró taleyaalo ai ape.
32 Naatu tafaram wanawanan sabuw tutufin etei boro hinaru’ay Jesu nanamaim hinabat. Imaibo i boro sabuw nakusib rou’ab hinamatar, nabatanenayan sheep naatu goat bairi ekukusibih na’atube.
33 Atéró taleyóló, kale sipsip hupu ti ama turu naaseró beteróo, meme hupurape ti ama fȩ́ naaseró beteróo, yaalopó.
33 Sheep i boro uman ana asukwafune hinabat naatu goat boro uman ana beyawane hinabat.”
34 Téró, kale doasi topo whi̧né kale turu naaseró betere so whi̧paae etei fo yaalopó. ‘Ya̧lo Ayané wisiró betepa hai̧né sukutu betere so whi̧-ó, Kótóné tȩteróló kaae tare ao̧mó mole ala take sa̧ró haetamo aleyaaipatei, dia̧mó melaai dapóló, taleróló muló betere o̧la saai ape.
34 “Imaibo aiwob orot boro sabuw uman ana asukwafune isah nao, ‘Kwa i Tamai ebigegewasini, kwana mar ana aiwob nowamih kwabai. Anayabin tafaram matara’e ana veya God kwa isa yabuna.
35 — ausente —
35 Ayu bayumih amomorob bay kwaitu, sikau mamamah harew kwaitu atom, abinanawan au merar kwayi a baremaim ama ra’at ama.
36 — ausente —
36 Segar ama’am faifuw kwaitu aus, asawow ainu’in, kwakaifu naatu dibur bar ama’am kwana kwainanawanu.’”
37 Tétepa, kale mo donoi ala du betere so whi̧né a̧paae i fo yaalopó. ‘Tale-ó, ya̧ wotené sinóló mupa, ó wȩi nokole du betepa, da̧né ya̧mó metéli melaleé?
37 “Sabuw gewasih boro hiniya’afut hinao, ‘Regah mar biyika bayumih imomorob ai’it bay ait, o sika mamamah harew ait itom?
38 Tale-ó, ya̧ uké whi̧ kaae betepa, da̧né dape sóo, ya̧ bukaaire kuti meipa kuti melóo, yalepó dere-a, da̧né ya̧mó metéli melaleé?
38 Naatu biyika inanawan inan ai’it a merar ayiy abuwi ai sebomaim imara’at? O segar ima’am faifuw ait ius?
39 — ausente —
39 Naatu mar biyika isawow inu’in akaifi, o dibur bar ima’ama ainanawani?’”
40 — ausente —
40 “Aiwob orot boro niyafutih nao, ‘Anababatun au’uwi, nati ana veya’amaim ayu taitu gidigidih isah kwasisinaf, i ayu isau kwasinaf.’”
41 Téró kale fȩ́ naaseró betere so whi̧paae i fo yaalopó. ‘Talené só deró betere so whi̧rape-ó, dia̧ ȩ betere tiki taaróló mo sukó̧kélé feni, ha̧le dó tare sipaae biti̧ fae. Ai sita, mo dowi Satan-ró ama kutó diró̧póló dotȩyale keperapetamo dó̧póló, tukóló muló betere sipó.
41 “Imaibo sabuw ana beyawane hinabatabat isah boro nao, ‘Biyau’umaim kwatit sa’ab kwan. Kwa i orarafen wanawanan kwarun, Demon Mowan ana tounamatar bairi isah wairaf wanatowan hibobogaigiwas kwan imaim kwarun bairi e’arahi.
42 — ausente —
42 Ayu aa amomorob, men abisa ta kwaitu aan, sikau mamamah harew men kwaitu atom.
43 — ausente —
43 Ai nanawan anan men au merar kwayi a sebomaim amara’at. Segar ama’am faifuw men kwaitu ausimih, a sawow ainu’in, o dibur baremaim ama’am men kwana kwainanawanu.’”
44 Ti fo depa, atimané a̧paae etei fo yaalopó. ‘Ya̧ wotené sinóló betepa, ó ya̧ wȩi nokole depa, ó uké whi̧ kaae betepa, ó bukaaire kuti meitepa, ó ya̧ kisiné sukó̧ló mupa, ó ya̧ dipula betepa, da̧né ya̧ wisiyóló tao sinipó dere-a, metéli tao sinipóló de?’ yaalopó.
44 “Naatu i boro hiniya’afut hinao, ‘Regah, mar biyika o aa imomorob, o harewamih sika mamamah, o ibinanawan, o segar ima’am, o isawow inu’in, o dibur bar ima’am men aibaisimih?’”
45 Ti fo depa, ama atimapaae i fo yaalopó. ‘Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Diaao̧ mepaae wisi alakó i doi mole whi̧rapepaae erénituraalu, i betó mole belei sókóteipaaekélé erénipa, ti ȩpaaetei erénipó,’ yaalopó.
45 “Imaibo i boro niyafutih nao, ‘Anababatun a tur ao’owen, ayu taitu gidigidih men kwabibaisih, nati i men kwakok ayu kwatibaisu.’”
46 Ai ala du betale so whi̧ta kemekélé ini, mo ti sótóró tawaaire dupu saalopó. Téyaalotei, mo donoi ala du betale so whi̧ta, ti mo titóró betó tawaaire bete saalo ai ape,” yalepó.
46 “Naatu nati sabuw i boro hinan ma’ama wanatowan ana baimakiy hinab. Baise sabuw gewasih boro hinan yawas ma’ama wanatowan hinab hinama hiniyasisir.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.