Marcos 2
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 Téró nalo me sukamó, Yesu a̧ momó Kapeneam bepaae wóló beteremó, so whi̧ mo feané Yesu ama bemó wóló beterapó dere fo wosalepó.
1 Veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Jesu matabir maiye na ana bar Capernaum titit ana veya, ana tur tasasar tit etei hinowar.
2 Ai fo woseturaalu so whi̧ dekéró wale tikimó, be dolokélé, tu̧ sókó walekélé, so whi̧ daayaaire tȩ munipó. Atépa, atimapaae ama kale fo wisi ha̧keamó yó mótu betalepó.
2 Naatu sabuw moumurih maiyow hiru’ay bar awan karatan tit in etawan awan auman bai daririr iwa’an. Naatu i busuruf binan hima hinowar.
3 Yesu a̧ atéró yó mótu betepa, mepaae dou̧ró whi̧rapené beta̧ tiki da̧amui whi̧ Yesu beterepaae beleyóló walepó.
3 Nati ana maramaim orot kwafe’en turan an uman murubin hi’abar Jesu isan hina.
4 Téyaletei, so whi̧ mo fa̧anuraalu kale whi̧rape atima whi̧ sóró faaire tȩ munipa, siki bepaae holóló, Yesu daale mo donotóróti kale siki be keya dolo sokóló tiki da̧amui whi̧ besekȩtamo turó deralepó.
4 Baise rou’ay gagamin orot bain run isan men karam, imih orot hibai hiyen Jesu batabat tafanamaim faifiy wan hitarayouw. Naatu orot ana emo’em auman murabamaim hiruru ra’iy.
5 Atétepa, Yesuné ai kale dou̧ró whi̧rapené kisipa tiki tiratere ala kolóló, kale tiki da̧amui whi̧paae duraalu, “Ti naale-ó, naao yale dowi ala kwia fea mió ya̧lo tokó̧ló aluratapó,” yalepó.
5 Naatu Jesu hai baitumatum i’itin ana maramaim orot an uman murubin isan eo, “Natu a bowabow kakafih anotanotawiyen.”
6 Yesuné ai fo depa, kale Moses-né asȩre fo yó melatere whi̧rape atima tuȩ́ tekitu betalepó.
6 Nati’imaim Ofafar bai’obaiyenayah afa hima’am hai notamaim hibabatiyih hio,
7 “I whi̧ a̧ta, Kótó kaaepó du betere foné Kótó faletu beterapó. Ti dowi ala kwiata, Kótóné beta̧ su̧mó aluranérapó,” du betalepó.
7 “Orot aisim iti na’atube eo’o? Iti i baigigimen tur, God akisinamo bowabow kakafih enotanotawiyen, men yait ta.”
8 Atima atéró mutu betere tuȩ́ tiki Yesuné kisipanétei mo hapale kolóló, atimapaae duraalu, “I kale yale fomó dia̧ noatepa atei kaae tuȩ́ mutu bitu de?
8 Abisa isan hinotanot Jesu mar ta’imon so’ob, naatu eo, “Aisim nati na’atube kwanotanot?
9 Ti dia̧sisitei taleyae. Mepaae whi̧né duraalu, naao dowi ala kwia ya̧lo aluratapó fo so whi̧ feané enérepé, ya̧ turukó holóló naao besekȩ sóró fae, fo enére?
9 Menatan i hamehamen? Orot an uman murubin ana abowabow kakafih notawiyen isan ana’o i hamehamen? Ai, anau ana ir nanu nab nanan i hamehamen?
10 — ausente —
10 Baise ani’obaiyi kwanaso’ob, Orot Natun iti tafaramamaim ana fair i ema’ama bowabow kakafih notawiyen isan.” Naatu orot an uman murubin isan eo,
11 — ausente —
11 “Ayu au’uwi, kumisir a ir kunu kubai au bar kwen!”
12 Mo ai fapotóróti, kale whi̧ atima feané keletómó turukó holóló, ama besekȩ sóró felepó. Atétere ala kolóló, so whi̧ feané sirayóló, atima Kótóné doi hale sóró horótu duraalu, “Mo take bitiré wale alimókélé, da̧né etei kaae ala mo kolókélé inipó,” yalepó.
12 Inu’in misir, ana ir tensamur bai nu nah yan foun hibat hi’itin remor tit in, nati’imaim sabuw etei hifofofor men kafaita naatu God hibora’ara’ah hio, “Aki sawar iti na’atube men a’itin!”
13 Téró etéyalepó. Yesu a̧ momó wȩi fókumó fóló beteremó, so whi̧ mo dekéró a̧ beterepaae wóló betó molepó. Atépa, fo kaae sóró yó melalepó.
13 Jesu matabir na Galilee harew kukuf rewanamaim tit, rou’ay gagamin isan hina naatu i busuruf i’obaibiyih.
14 Atétu beteró, tu̧mó furaalu kelalemó, Alpias-né naalema Lipai a̧ takis moni saairaalu kapala tȩne furu bemó betepa, a̧paae duraalu, “Ya̧ ȩ sya ape,” depa, kale whi̧ a̧ turukó holóló Yesu sya felepó.
14 Nati’imaim remor inan kabay o’onayan Levi, Alpheus natun ana bowabow efanamaim ma’am itin isan eo, “Ayu kwi’ufnunu.” Levi misir Jesu i’ufunun hairi hin.
15 Atéró Yesu a̧ Lipainé bemó o̧la naai fóló beteremó, mepaae takis moni sere whi̧rapekélé, dowi ala dere whi̧rapekélé, Yesuné ama yó matere whi̧rapekélé, ama dere fo wosóló a̧ sya fu betere so whi̧kélé, fea o̧la nuku betalepó.
15 Nati ufunamaim Jesu Levi ana bar wanawanan kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sinafuyah moumurih maiyow Jesu hi’ufunun bairi hinan ana bai’ufununayah bairi himare bay hi’aa, naatu sabuw kakafih afa moumurih maiyow auman hibi’ufunun.
16 Atépa, Farisi whi̧raperó mepaae Moses-né asȩre fo yó melatere whi̧rapetamoné Yesu a̧ dowi ala dere whi̧raperó takis moni sere whi̧rapetamo beta̧mó o̧la nuku betepa kelalepó. Atépa, Yesuné yó matere whi̧rapepaae woseturaalu, “A̧ takis moni siré kotere whi̧raperó dowi ala dere whi̧rapetamotei noatepa o̧la beta̧mó nuku bitu dérópó,” yalepó.
16 Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ayamaim hima’ama hi’itin hina ana bai’ufununayah hibatiyih, “Aisim sabuw nati na’atube bairi te’aa?”
17 Atéró dere fo Yesuné wosóló atimapaae duraalu, “Hepo daani ha̧le sesȩre so whi̧ dokta beterepaae fumitei, hepo daale so whi̧ró tiki dore so whi̧tamo maaté fua dapó. Atétere kaae, ȩ wale alata wisi ala dere so whi̧paae ape yaai anitei, dowi ala dere so whi̧paae ape yaai walepó,” yalepó.
17 Jesu nowar naatu iyafutih eo, “Sabuw aurih sawow en adanafur orot boro men hinakok, baise sabuw iyab sawusawuwih adanafur orot boro hinakok. Ayu men sabuw gewasih isah anamih, baise kakafih isah.”
18 Téró, Jon-né yó matere whi̧raperó Farisi whi̧rapetamo atima ai sukamó o̧la weyóló ha̧le beterepó. Tépa, mepaae so whi̧ Yesu beterepaae wóló a̧paae woseturaalu, “Jon-né yó matere whi̧raperó Farisi whi̧né yó matere whi̧rapetamo o̧la weyóló bitu dere kaae, Naao yó matere whi̧rapekélé o̧la weóló bitini dere noatepa de?” yalepó.
18 Veya ta John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee bairi hiyoyohar isan, sabuw afa hina Jesu biyan hitit hibatiy, “Aisim John Baptist ana bai’ufununayah naatu Pharisee hai bai’ufununayah bairi teyoyohar baise o a bai’ufununayah i en?”
19 Tétepa, Yesuné atimapaae tokó̧ mótu duraalu, “Kale nomarape atima so dokore whi̧tamo beta̧mó bituraalu, o̧la weyóló ha̧le betaaloé? So dokore whi̧kélé atima fea beta̧mó betereteiné o̧la weyóló ha̧le betenénipó.
19 Jesu iyafutih eo, “Kwanotanot sabuw tabin ana yasisir isan nanawan hinanan boro amurumurubih hinamatabir? Aiyab! Tabin boubun isan nanawan sabuw nati’imaim boro men hinayoharamih.
20 Téretei, me sukamó kale so dokore whi̧ atima beta̧mó betepatei, mené a̧ tawóló só fole sukamó, atima o̧la weyóló ha̧le betó muaalopó.
20 Baise veya enan tabin boubun boro biyahimaim hinabosair imaibo hinayohar.
21 Mepaae whi̧né kisi kuti kwia sóró dera̧akele kuti dakoróló nomotumipó. Atétepa, ti kale kisi kuti fȩ sókó fóló kóputuraalu, dera̧akele kuti dotouyó sóró, mo ti bisa̧ae faalopó.
21 Na’atube faifuw boubun reban men karam hinab faifuw atamanin hinafitimih, anayabin faifuw boubun nakaro’om faifuw atamanin boro natakweb mahar nara’at.
22 Atétere kaae, mepaae whi̧rapené kale kȩlaa wale kisi wain wȩi hupu sekaȩné aleyale arói wutimó tepetumipó. Até enalemó, kale wȩi mómu sókó faai tóputuraalu, ai kale hupu sekaȩné aleyale arói wutikélé fulukó fóló, wȩikélé ha̧le besekéraalopó. Até yao̧sóró, atimané kisi wain wȩi tepeturaalu, ti hupu sekaȩné aleyale kisi wutimótóró tepetua dapó,” yalepó.
22 Na’atube men yait ta wine boubun bai, wine ana koukufet atamaninamaim ririmih, anayabin wine boubun nagadid nayen koukufet boro nataseb, naatu wine, koukufet hairi boro hai yabih en hinamatar. Imih wine boubun i boro koukufet boubunamaim hinarir saise hairi boro gewasih hinabat.”
23 Téró etéyalepó. Sa̧a nó̧póló tukóló muló betere sukamó, a̧ ama yó matere whi̧rapetamo whit kutó tua̧mó kutu betalepó. Atéró kutu bituraalu, ama yó matere whi̧rapené ai kutómó ere whit bokóló nukulé fu betalepó.
23 Baiyarir ana veya Jesu ana bai’ufununayah bairi sanabey wanawanan hiremor hinan naatu hibusuruf sanabey hirut,
24 Atétere ala Farisi whi̧rapené kolóló, a̧paae duraalu, “Sa̧a nokole sukamótei, naao yó matere whi̧rapené atei kaae ala noatepa yó̧póló kaae tare? Sa̧a nokole sukamó kutó ditepa, mo doasi fo mulapó,” yalepó.
24 Pharisee Jesu hi’u, “Kwi’itin aisim it ata Baiyarir ana ofafar o abai’ufununayah te’a’astu’ub?”
25 Ai fo depa, ama atimapaae tokó̧ mótu duraalu, “Depit-ró ama fulumu whi̧rapetamo wotetepa yale ala asȩmó yóló muló beteretei, diaao̧ dosa̧ayóló tuȩ́ muni airapó.
25 Jesu iyafutih eo, “David ana orot bairi aa himomorob ana veya abisa sisinaf kwaiyab kwa’itin? Ana orot bairi aa himomorob ana veya
26 Kótópaae momaratere be Abiatané tȩteróló kaae tawale sukamó, Depit a̧ Kótóné be dolopaae sókó fóló, Kótóné keletómó melaairaalu muló betere bred otei, a̧ wotetepa sóró nalepó. Téturaalu, ama fulumu whi̧rape atimakélé matepa nalepó. Ti ai o̧lata, mo ha̧le whi̧né nukupa, fo moleteiné kale momaratere be kaae tare whi̧rapené maaté nukua dapó,” yalepó.
26 in God ana bar wanawanan run naatu faraw kakafiyin bai eaan. Iti mamatar i Abiathar Firis Gagamin ma’am ana veya. It ata ofafar eo i firis akisihimo iti rafiy hinaa, baise David eaan naatu ana orot turin itih hi’aa.”
27 Téró, Yesuné atimapaae duraalu, “Kótóné whi̧ aleyaleteita, sa̧a naai tukóló muló betere be dȩ doi sóró horó̧póló ini, whi̧ tao saai kisipa mutu, ai sa̧a nokole be dȩ tukóló muló beterapó.
27 Naatu Jesu ana tur yomanin baisawarin isan iti na’atube eo, “Baiyarir i orot ana gewasin isan matar, baise orot i men Baiyarir isan ni’akiramih.
28 Atéreteiné Whi̧né Naalema a̧ta, ai sa̧a nó̧póló tukóló muló betere be dȩ tȩteróló kaae tare Talepó,” yalepó.
28 Imih Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.