João 8

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 — ausente —
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 — ausente —
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Atéró yó mótu betalemó, kale tukóló muló betere fo yó matere whi̧raperó Farisi whi̧rapetamoné beta̧ so nópu nuku betepa kolóló dapesó wóló, ai touró betere so whi̧ tua̧mó daalalepó.
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 Atéró daaló bitu Yesupaae duraalu, “Yó matere whi̧-ó, i sota nópu nuku betepa kolóló dapesó walepó.
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Atei ala dere sorapeta, kapo duné siróló dae yóló Moses-né asȩmó erapó. Atérapa, naao me fokó enére?” yalepó.
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Atimané a̧paae atéró wosale fota ha̧le inipó. A̧ só deraairaalu, atimasisi fo deyóló a̧ su̧ su ai fo yalepó.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 — ausente —
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 — ausente —
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Ama ai dere fo wosetu, mepaae teó so whi̧ nalo wó̧póló, otererape atimapi be séle séle fu betalepó. Atima fea atéró fi tikimó, Yesu a̧ beta̧ bitu kelalemó, kale so a̧ daale tikimótóró ha̧le daalepó.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Atépa Yesu hemée taretei donone holóló, kale sopaae duraalu, “Ti so-ó, ya̧ só deróló daai du betale whi̧rape-a, mopaae feleé? Me whi̧nékó ya̧ só deraleé?” yalepó.
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 Ai fo depa kale soné duraalu, “Doa whi̧-ó, mo beta̧ whi̧kélé imó bitinipó,” yalepó. Tétepa Yesuné a̧paae teraae faróló duraalu, “Ya̧lo ya̧ só derótumipa dua fae. Téturaalu, naao deté wou betere dowi ala momó kae ini, mo ti taalae,” yalepó.
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Atéró Yesuné ama yale fo kaae, so whi̧paae momó duraalu, “I haemó dȩrótu betere dȩta ti mo ȩtórótipó. Mepaae ȩ sya wale so whi̧ta, diliki tua̧mó kuni, dȩ tua̧mótóró kwȩyóló, mo ti betere bete sóró betaalo ai ape,” yalepó.
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Ai fo depa, kale Farisi whi̧rape atima dei tuȩ́ mutu Yesupaae duraalu, “Naaotei ya̧ etei kaae whi̧póló dere fo mo dapóló, da̧né wosaalomeipó,” yalepó.
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 Ai fo depa, Yesuné atimapaae tokó̧ mótu duraalu, “Ya̧lotamo ȩ etei kaae whi̧pó depa, so whi̧né mo dapó enérapó. Ti noatepae, ȩ betóló wale tikiró faaire tikitamo ya̧lotóró tuȩ́rapó. Téretei, ȩ wale ala ó fole ala dia̧ tuȩ́nipó.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Dia̧né me whi̧ hamoma taleyóló só deratere alata, mo whi̧né dere ala sya fóló du beterapó. Tépatei, ya̧lo taleyóló me whi̧ só deratere ala mo dumipó.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Ya̧lotamo ai ala depa, ti ȩ ya̧lo wotoró bitini, ȩ dotȩyale sekȩ́ ya̧lo Ayatamo beta̧ kisipa muóló, fea ala wusuró dereteiné mo donomó enérapó.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Téretei, diaao̧ sya fu betere asȩmó etei fo yóló muló beterapó. Whi̧ mené fo kae ini, atimaamo wusuróné beta̧ kaae fotóró depa, ti mo dapó du beterapó.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Atétu dere kaae, ya̧lotei ȩ etei kaae whi̧póló yó melóo, ȩ dotȩyale sekȩ́ ya̧lo Ayanékélé, ȩ tua̧mó ere alatóró fea ama mo dono yó melóo, du beterapó,” yalepó.
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 Ai fo depa, atimané a̧paae woseturaalu, “Naao Aya momó betere?” depa, Yesuné duraalu, “Ȩkélé, ya̧lo Ayakélé diaao̧ mo kisipanipó. Ȩtamo dia̧né kisipa ua̧sóró, ti ya̧lo Ayakélé diaao̧ su̧mó kisipa ua̧pó,” yalepó.
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Yesuné ama i forape du betaleteita, momatere be tipi bolaa tua̧mó Kótópaae moni ha̧le maleta dere tikimó daalu, yó mótu betalepó. Téyaletei, a̧paae me ala eraaire be dȩ teóreteiné beta̧ whi̧nékélé a̧ tane fenipó.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Atéró, Yesuné ama yale fo kaae, atimapaae momó duraalu, “Ȩta, dia̧ taaróló fulapó. Atéró fi tikimó dia̧né ȩ kekitu betaalotei, diaao̧ du betere dowi ala tua̧mó dia̧ suka̧alo ai ape. Ȩ fole tikipaae dia̧ mo wókélé yaalo meipó,” yalepó.
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Ai fo depa, kale Juda topo whi̧rape atimasisi duraalu, “A̧ fole tikipaae dia̧ waalo meipóló yale fo beteta, amatei a̧ daalopóló du yalepó,” yalepó.
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 Tépatei, Yesuné atimapaae yótóró taru duraalu, “Dia̧ta, i haemó kaayóló beterapó. Ȩta, ó taoró biti dorowale whi̧pó. Dia̧ta hae whi̧ betereteiné haemó mole alatamo fulumu du beterapó. Tépatei, ȩta ó taoró dorowaleteiné i haemó mole alatamo fulumu dumipó.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Take ya̧lo dia̧paae diaao̧ du betere dowi ala tua̧mó sinaalo ai ape yale fota, ti i betené yalepó. Diaao̧ ya̧lo dere fo wosóló, ȩ etei kaae whi̧póló kisipa tikitamo tiréni depa, ti diaao̧ du betere dowi ala tua̧mó dia̧ sinaalo ai ape,” yalepó.
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Ai fo depa, atimané a̧paae duraalu, “Ti ya̧ deé?” yóló wosetepa, Yesuné duraalu, “Mo take kaae sale sukamótei, etei kaae whi̧póló dia̧paae deté wou betaletei me kae mei ȩtóróti i ape.
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 Diaao̧ du betere alamó ya̧lo dia̧tamo fo tokó̧ló dia̧ só deraaire fo mo dekéró mulapó. Tépatei, ȩ dotȩyale sekȩ́ a̧ta, mo alaró mo fotamoné betepó. Ama depa ya̧lo wosale fotóró i haemó betó mole so whi̧ feapaae yó mótu beterapó,” yalepó.
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Atimané ama ai dere fo wosóló, ita Alima tua̧mó ere alatóró yó matapóló kisipa munipó.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Atétu betepa, Yesuné atimapaae duraalu, “Kale Whi̧né Naalema dia̧né sikipaae só horatere sukamó, ȩ etei kaae whi̧póló diaao̧ kisipa yaalopó. Mió dia̧paae i yó mótu betere fokélé, ya̧lo ko̧leaané kekeme nóló dumi, Aya ȩ dotȩyale sekȩ́né yó matere fotóró dapó.
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Ai ala yó̧póló, ȩ dotȩyale sekȩ́né ȩ wotoró beteró̧póló taaréni, a̧ ȩtamo beta̧mó beterapó. Ti noatepae, suka fea ya̧lo du betere alata, a̧ hȩkese yaaitere alatóró erótu beterapó,” yalepó.
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Ama atéró yó mótu betale fo wosóló, mepaae so whi̧ a̧paae kisipa tiralepó.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Atéró, Yesuné a̧paae kisipa tiró betere mepaae Juda fake so whi̧paae duraalu, “Diaao̧tamo ya̧lo yó matere fo wosóló eró tapa, ti dia̧ mo ya̧lo yó matere so whi̧tóró beterapó.
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Atéró, kale mo fo betekélé diaao̧ tuȩ́ duraalu, dia̧ dokóló moletei ai foné teraayóló ha̧le fó̧póló eraalo ai ape,” yalepó.
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Ai fo depa atimané a̧paae tokó̧ mótu duraalu, “Da̧ Abraham-né deale naalené deté wale whi̧rapeta, mo beta̧ whi̧né wae sóró kutó diratere whi̧kélé bitinipó. Tépatei, naao da̧paae dia̧ mené kutó diratere ala ini, ha̧le fó̧póló yaalopó dere fo-a, noa betené de?” yalepó.
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Ai fo depa Yesuné duraalu, “Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Mepaae so whi̧ detamo dowi ala ha̧le yó tapa, ti ai alané wae sóró kutó diratere so whi̧tóró beterapó.
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Ti ai so whi̧ta, beta̧ whi̧né deale naale senaale aleóló mo ti betenénipó. Tépatei, beta̧ whi̧né naalema a̧ beta̧ ai whi̧né amatóró deyaleteiné mo titóró betó tawaalopó.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Atérené kale Whi̧né Naalemanétamo dia̧ képiné kaae dokóló mole so whi̧ teraayóló ha̧le fó̧póló depa, ti dia̧ mo fótóró yaalo ai ape.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 Dia̧ta, Abraham-né deale naalené deté wale whi̧rape betere ala ya̧lo tuȩ́rapó. Tépatei, ya̧lo fo dia̧ tua̧mó muniru, diaao̧ ȩ daai ai du betere ape.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Ya̧lo i du betere fota, ya̧lo Ayatamo bitu kelale alatóró du beterapó. Atére kaae, dia̧né du betere alakélé, diaao̧ ayané dia̧paae yó matere alatóró ai du betere ape,” yalepó.
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 Ai fo depa, atimané a̧paae duraalu, “Da̧né ayata Abraham-pó,” depa Yesuné duraalu, “Dia̧tamo Abraham-né naale senaale bitua̧sóró, ti ama yale alatóró sya fóló ua̧pó.
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Ya̧lo dia̧paae yó mótu betale fota, Kótóné ȩpaae depa wosale fotóró du betepatei, diaao̧ ȩ daai ketekȩ ai butu betere ape. Ti Abraham-néta, dia̧né ai dere ala kaae inipó.
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Dia̧né ai du betere alarapeta, diaao̧ ayané yale alatóró sya fu beterapó,” yalepó. Téró atimané duraalu, “Da̧ta, o̧lémi nóló ho̧ko deyale naalerape meipó. Da̧né Ayata, Kótó a̧tóró beterapó,” yalepó.
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Tétepa, Yesuné atimapaae duraalu, “Kótó a̧ diaao̧ Ayatamo ua̧sóró, ti ȩpaae hȩkesené sinóló yaala sókó fole ala ua̧pó. Ti noatepae, mió ȩ i haepaae wóló dia̧tamo i betereteita, ya̧lo ko̧leaané ani, Kótóné ama ȩ dotonatepa walepó.
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Ya̧lo dere fo diaao̧ wosetutei, kisipa initere noa betené de? Ti aita ya̧lo fo wosóló, eraaire kisipa dia̧ tua̧mó muniru dapó.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Atérené dia̧ta, diaao̧ aya Satan-né ama fake so whi̧ bitu, ama kisipa mole ala eraai du beterapó. Ti a̧ta mo fo buniruraalu, mo take keké nale alimótei kaae sóró, whi̧ dilé wou betere sekȩ́pó. Atétu, ai kale fo wisi mo sawakélé a̧ tua̧mó munipó. A̧ta, kapala foné alima bitu, suka fea kapala fotóró dua dapó. Ti kapala fota, ama be fopó.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Ya̧lo dia̧paae mo fo du betepatei, diaao̧ ya̧lo dere fo wosóló, mo dapóló kisipa tirótimipó.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 Ya̧lo etei kaae dowi ala yalepóló, dia̧kó beta̧ whi̧né ha̧kearóló enére? Ya̧lotamo dia̧paae mo fotóró yó mótu betepa, ti dia̧né ȩpaae kisipa tiki tiratere ala dumipó.
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Kótóné so whi̧néta, ti ama dere fo wosetu beterapó. Dia̧ta, Kótóné ama fake so whi̧ bitinireteiné ama fo wosetumipó,” yalepó.
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Tétepa, kale Juda whi̧rapené a̧paae duraalu, “Da̧né ya̧ta, Samaria whi̧kó dowi kepe tepeyóló beterapó dere kapala fo de?” yalepó.
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 Ai fo depa, Yesuné duraalu, “Ȩ tua̧mó dowi kepe tepeyóló bitinipó. Ȩta, ya̧lo Ayané doi beta̧ sóró horótu betepatei, diaao̧ ya̧lo doi haepaae só derótu beterapó.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Ya̧lo du betere alata, ȩtei doasi doi muaai dapóló kisipa muóló dumipó. Ȩ doasi doi mulatere alata, mené eraai ketekȩ butu beterapó. Ti a̧ta, fo tokó̧ló taletere bete Talepó.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Ya̧lo dia̧paae mo dapó. Mepaae so whi̧ detamo ya̧lo fo wosóló, sya fóló erótu betepa, ti ai so whi̧ sukó̧kélé mo yaalomeipó,” yalepó.
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 Ai fo depa, atimané a̧paae duraalu, “Ya̧ tua̧mó dowi kepe fa̧ayóló mulu du betere alarape da̧né tuȩ́rapó. Ti noatepae, Abraham-kélé sukó̧o, mepaae take betale Kótóné ko̧ló whi̧rapekélé sukó̧o yalepó. Téyaletei, naao du, ya̧lo fo sya fóló eratere so whi̧ta, suka̧alo meipó ai dere ape.
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Ai fota, da̧né aya Abraham naao tȩteró beterapóló de? Ti Abraham a̧kélé sukó̧o, take betale Kótóné mepaae ko̧ló whi̧rapekélé sukó̧o, erapó. Térapa, naao kisipané ya̧ depóló de?” yalepó.
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 Ai fo depa, Yesuné tokó̧ mótu duraalu, “Ya̧lotamo ȩtei doasi doi muaaire ala depa, ti so whi̧né mo ala dapóló kisipa muaalomeipó. Tépatei, ya̧lo Aya dia̧ tȩteróló kaae tare Kótópó, du betere sekȩ́né ama beta̧ ya̧lo doi doasi mulatere ala du beterapó.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Diaao̧ta, ai sekȩ́ kisipanitei, ya̧lo beta̧ a̧ mo kisiparapó. Ya̧lotamo a̧ kisipanipó ua̧sóró, ti ȩ dia̧ kaae kapala fo dere whi̧ bitua̧pó. Téua̧tei, ya̧lo a̧ kisipa iruraalu, ama fokélé ya̧lo eró tarapó.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Diaao̧ aya Abraham-né ȩ waaire be dȩ sókó wó̧póló kaae taru, a̧ hȩkesené sukutu bitipakalepó. Téyaletei, ȩ wale ala ama kilitu, a̧ hai̧né sukó̧ló ama hosaa muni deyalepó,” yalepó.
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Ai fo depa, atima Juda whi̧rapené a̧paae duraalu, “Ya̧ta, 50 ba fo kemenitei, Abraham naao ai kilirapó!” yalepó.
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 Ai fo depa, Yesuné atimapaae duraalu, “Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Abraham a̧kélé hamané deyaaipatei, ȩ mo taketi betere whi̧pó,” yalepó.
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Atétepa, atimané kapo durape sóró a̧ siróló daai yaletei, a̧ kelao̧sóró kikiti buté buté fóló, moma dere be bopére tipi taaróló, belapaae sókó doropóló felepó.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.