João 6

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Atéró mepaae be dȩrape kemetepa, nalo Yesu a̧ Kaleli wȩi uté fókuró tȩ felepó. Ai wȩi kȩlané doi meta, Taiberius-pó.
1 Nati ufunamaim ana veya ta, Jesu Galilee harew isobon rabon rewan rounane (wabin ta Taibirias kukuf.)
2 Yesu a̧ atéró fóló beteremó, mepaae kisi daae mole so whi̧ wisiratere kelemei alarape kelaleteiné so whi̧ mo feané a̧ sya wou betalepó.
2 Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hin anayabin sabuw sawusawuwih biyahimaim ina’inan sinaf biyawasih hi’itan isan.
3 Atéró, Yesu a̧ beta̧ du sokore ao̧paae hololó, ama yó matere whi̧rape atima fea beta̧mó beterepó.
3 Naatu Jesu yen in oyaw sisibinamaim tit naatu ana bai’ufununayah hina biyanamaim himarir hima.
4 Atéyale alata kale boseneyóló fele be dȩmó, Juda fake whi̧rapené o̧la detere ala felekemó sókó waai deremó yalepó.
4 Jew sabuw hai Tar Nowaten hiyuw ana veya i na biyubin.
5 Atéró, Yesuné ama kelalemó, so whi̧ mo ha̧le o̧la kaae, a̧ beterepaae wou betepa Filip-paae duraalu, “Doa i so whi̧ naaire bred okó momó dupu yaaloé?” yalepó.
5 Jesu nuw ra’at sabuw rou’ay gagamin maiyow isan hinan itih, naatu Philip ibatiy, “Rafiy menamaim boro tanatobon iti sabuw tanituwih?”
6 Yesuné Filip-paae atéró wosale fota, ama yaaire ala tuȩ́rutei, Filip-né noa fokó déró a̧ ka̧ae kolóló su̧ suraalu yalepó.
6 Iti i Philip fufunin isan ibibatiy, anayabin i ana notamaim so’obaka i boro abistan nasinaf.
7 Ai fo depa, Filip-né Yesupaae duraalu, “200 silpa moni-né dupu dere bred o i betó mole so whi̧ fea su̧mó naalomei, sawa téti nenérapó,” yalepó.
7 Philip iya’afut eo, “Orot ana baiyan sumar eight ana fofonin tatab rafiy tatutubun sabuw ta’ita’imon tatabituwih i kikimin kwanekwan.”
8 — ausente —
8 Imaibo ana bai’ufununayah orot ta, Andrew, Simon Peter tain awan tara’ah eo,
9 — ausente —
9 “Kek ta iti’imaim rafiy afu’afusar umat roun naatu siy rou’ab umanamaim hima’am aitin. Baise anotanot boro men nakaram, sabuw i ra’at kwanekwan.”
10 Atétepa, Yesuné atimapaae duraalu, “Ai so whi̧ ne tómó beteró̧póló yae,” depa, atima betalepó. Ai tua̧mó betere naale senaaleró sorapetamo dosa̧ani, whi̧rape maaté dosa̧ayóló touróturaalu, 5000-rópó.
10 Nati’imaim samar gewasin tuw inu’in, imih Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih samar yan timarir. naatu sabuw samar yan himarir hima, naatu oro’orotowat hibiyab etei 5,000.
11 Atéró, Yesuné kale bali o bularape fea sóró taruraalu, Talepaae mo kée yóló terekée daalu yóló, so whi̧mó a̧liralepó. Ya tamokélé bred o yale kaaetóró yóló a̧liratepa, atima fea mo su̧mó nalepó.
11 Jesu faraw bai, God ana merar yi, naatu sabuw himarir hima’am faramih, siy bai ef ta’imon sinaf, etei hi’aa yah gadid hai fofonin bai.
12 Atéró su̧tepa, ama yó matere whi̧rapepaae duraalu, “Muni fele buki o̧la ha̧le beseké yao̧sórópa, fea daseté kwȩyae,” yalepó.
12 Naatu hai fofonin baib ufunamaim, Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Hi’aa tuturih etei kwaita’ay, men ta kwanihamiy.”
13 Atéró nale aporó bred o bulanétei, buki muni fupa daseté kwȩyóló, 12 yorape deyóló fa̧analepó.
13 Basit hi’aa tuturih hi’o’on naatu kaifet hibiwanen etei 12, iti i rafiy fafar umat roun naatu siy rou’abamaim sabuw bituwih.
14 Ai betó mole so whi̧né Yesuné atei kaae kelemei ala eratepa kolóló duraalu, “I whi̧ta, i haepaae waalopóló take bopetu betale Kótóné ko̧ló whi̧ a̧tóró hi̧ti irurapó,” du betalepó.
14 Iti ina’inan Jesu sinaf sabuw hi’i’itin ufunamaim hibusuruf hi’o, “Turobe iti orot i dinabamon, i namih hi’o’oban na tafaramamaim tit.”
15 Atéró, ai so whi̧né Yesupaae woseni, atima ko̧leaanétei a̧ doasi topo whi̧ sóró beteraai kisipa mualepó. Atima atéró mutere kisipa tiki bete Yesuné kilitu atima taaróló, a̧ ama wotoró beta̧ du sorokore tikipaae momó biti̧ holalepó.
15 Jesu itih so’ob boro kafa’imo hinan hinab naatu hinau’kikin ni’aiwob, imih i hamenamo nati efan ihamiy naatu akisinamo yen in oyaw wan.
16 Téró, atéyale sukamó kuluka be dikité dorowaletamo Yesuné yó matere whi̧rape atima maaté Kaleli wȩi fókupaae derepelepó.
16 Veya re birabirab ana bai’ufununayah hire hin harew kukuf hitit,
17 Atéró, aimó atima Yesu a̧ kaae tawóló daapatei be diki yalepó. Atétepa, kale whi̧rape atima wȩi nukupaae biti̧ holóló, Kapeneam be huluapaae faairaalu, ai wȩi kȩla tua̧mó tukóló fu betalepó.
17 Jesu isan hima hikakaif mar bu’u’um, men na biyah tit, imih wa hibai hiboy hirabon au Capernaum.
18 Atéró fu betalemó, doakale besȩ́ tiki wouraalu, doasi wȩi asya walepó.
18 Nati ana veya kotar bitufuwan wanawanan hin naatu yabat busuruf ra’at.
19 Até depatei, atima 5 ó 6 kilomita da̧lemó nuku i̧té fu bitu kelalemó, atima nukutamo wou betepa, Yesu a̧ hokolaa yaairaalu, wȩi tómó daaté wou betalepó. Atétepa kilitu, atima doasi winé suka̧lepó.
19 Hiboy hitit hire hikuyowen five o six kilometres na’atube hinuwanuw Jesu nahine riy yan bat remor wa isan nan hi’itin yah birubir fafar.
20 Tétepa, Yesuné atimapaae duraalu, “Ita ȩpa, dia̧ wiyao̧se,” yalepó.
20 Baise isah eaf eo, “Ayu o! men kwanabirumih!”
21 Tétepa, kale whi̧rape atima witere ala taaróló, halaainé Yesu dape sóró, nuku tua̧paae beteraai kisipa mualepó. Atéró dape sóró, atima faaire wȩi fóku feleke inipatei, utéró hapale tétitóró sókó felepó.
21 Imaibo ereyasisir hiu na wa afe’en yen, naatu men yok efan hinot hinanamaim awar hiyut.
22 Atéró, Yesuné ama yó matere whi̧rape atima fi tikimó, ai wȩi fókumó betó mupa fele so whi̧ atima fiyóló, hi̧ka turukó huturaalu etei kisipa mualepó. Imó mole beta̧ nukumóta Yesu bitini, ama yó matere whi̧rape maaté betóló felepó du betalepó.
22 Marto, sabuw rou’ay nati harew kukuf rounane hima hinunuwabon wa ta’imon nati’imaim batabat hi’inan, naatu hiso’ob Jesu i men nati wa’amaim isra’at bairi hinamih, baise ana bai’ufununayah akisihimo hinan hi’itih.
23 Atéró, Taiberius beró wale whi̧rape mepaae atimané nukutamo, take Talené mo kée yóló, o̧la a̧liyóló nuku betale tikimó sókó walepó.
23 Imaibo wa afa Taibiriasine hina efan nati Regah faraw bai igegewasin sabuw bituwih sisibinamaim hirun.
24 Atéró, ai sukamótóróti mepaae whi̧rapekélé, kale nukutamo wale whi̧rapetamoné Yesuró ama yó matere whi̧rapetamo keka̧lemó kilinitepa, Kapeneam be huluapaae keka̧ai dapóló, atima nukupaae biti̧ holóló felepó.
24 Naatu sabuw wa afe’en hinunuwatet Jesu ana bai’ufununayah bairi men hi’it fa’arih, matah kabiy wa hibow au Capernaum na’at Jesu hinuwih hin.
25 Atéró, kale so whi̧né Yesu kekitu beteró, wȩi fóku uté tȩró betepa kolóló a̧paae duraalu, “Yó matere whi̧-ó, ya̧ ipaae metéli waleé?” yalepó.
25 Jesu harew kukuf rewan rounane ma’am hitita’ur, naatu hibatiy, “Bai’obaiyenayan, biyika ina itit kuma’am?”
26 Ai fo depa, Yesuné atimapaae duraalu, “Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Diaao̧ ȩ kekitu betere beteta, sira yaaire kelemei alarape eraleteimó kisipa mutu, ȩ kekitu betere? Mo meipó. Kale bred o su̧mó naleteiné diaao̧ ȩ ai keketé kutu betere ape.
26 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu kwanunuwuhu i men ina’inan asisinaf kwa’i’itin isan, baise kwa rafiy kwa’aan ya gagadid isan ayu kwanuwuhu kwanan.
27 I haemó nokole mo o̧lata, ti doyóló aluyaalopó. Atéyaaire o̧lamótei, dia̧ depe tukówei ala du betao̧se. Mo ti betaaire o̧lata, kale whi̧né Naalemané dia̧mó melaalopa, ai o̧la mo ketekȩ buóló hai̧tamo sae. Atei o̧la melaaire whi̧ta, Alima Kótóné fopeyóló a̧tóró wisirapóló siriróló, beteró beterapó,” yalepó.
27 Bay nati eafe’af isan men kwanabowamih, baise ma’ama wanatowan ana bay isan i raro nanababan, nati bay i Orot Natun boro kwa nit. Anayabin God ayu Tamai ana baibasit nati bay roufaramin isan ana fair ayu itu.”
28 Ai fo depa, atimané a̧paae woseturaalu, “Kótóné ama da̧paae dirae dere kutó-a, noaé?” yalepó.
28 Imaibo Jesu hibatiy, “Bo aki boro mi’itube anasinaf saise God abistan eo imaim anasinaf?”
29 Tétepa, Yesuné duraalu, “Kótóné ama dirae dere kutóta i ape. Kótóné ama dotonó betere whi̧ beta̧paae kisipa tiki tiróló betae,” yalepó.
29 Jesu iyafutih eo, “God ana bowabow bow isan i iti. Orot yait God biyafar i kwanitumitum.
30 Ai fo depa, atimané a̧paae duraalu, “Talené eratapóló da̧né kisipa tiró̧póló, naao noa kelemei alakó eraaloé?
30 Imih i hibatiy, “Ina’inan fairin menatan boro inasinaf aki ana’itin naatu o anitutumi? O boro abistan inasinaf?
31 Mo take da̧né noutererape atima ha̧le kópu ka̧ae fi haemó kuturaalu, mana o beta̧ nó̧póló ó hepen bemó derótua ipakalepóló, asȩmó yóló muló beterapó,” yalepó.
31 It ata a’agir arar yanamaim i rafiy wabin manna hi’aa; Buk Atamaninamaim hikirum hi’o’o na’atube, I mar ana rafiy itih hi’aa.”
32 Tétepa, Yesuné atimapaae duraalu, “Dia̧paae ya̧lo mo i dere ape. Hepen bemó derótua yale bred ota Moses-né menitei, ya̧lo Ayané beta̧ ó hepen bemó deratere mo bete mole bred o dia̧mó mótu beterapó.
32 Naatu Jesu hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, “Iti mar ana rafiy kwa kwa’ani’aan i men Moses kwa itimih, baise ayu Tamai rafiy anababatun marane kwa it.
33 Ti Kótóné ai mótu betere mo bete mole ota ó hepen be taaróló dorowóló, i haemó betó mole so whi̧mó mo ti betere bete matere whi̧ta, ȩtórótipó,” yalepó.
33 Anayabin God ana rafiy i orot yait marane rara’iy sabuw etei tafaram wanawanan yawas ebitih.”
34 Ai fo depa, atimané a̧paae duraalu, “Doa whi̧-ó, naao ai bope dere ota, mo miótóró kaae sóró da̧mó melaasepé,” yalepó.
34 Sabuw hi’o, “Regah iti rafiy i mar etei initi ana’aan.”
35 Ai fo depa, Yesuné atimapaae ha̧kearóló duraalu, “Mo ti betere bete mole ota ȩtórótipó. Mepaae so whi̧ de ȩ beterepaae wapa, ai so whi̧ wotekélé mo yaalomeipó. Mepaae so whi̧ de ȩpaae kisipa tiki tiratepa, ti ai so whi̧ wȩi nokole dere ala mo sawakélé yaalomeipó.
35 Imaibo Jesu iuwih eo, “Ayu i yawas ana rafiy. Orot Yait ayu isou enan i boro men kafa’imo bayumih namorob, naatu orot yait ayu isou ebitumatum boro men kafa’imo sikan namamahimih.”
36 Take ya̧lo dia̧paae yale fo kaae, momó i dere ape. Ȩ wale ala diaao̧ kelaletei, ȩpaae kisipa tiki tiratere ala dumipó.
36 Naatu iti tur i ao kwanowaraka naatu mata yan kwa’i’itin baise men kafa’imo kwabitutumu.
37 Ya̧lo Ayané ȩpaae matere so whi̧ feata, ti ȩ beterepaae wou betaalopó. Mepaae so whi̧ detamo ȩ beterepaae wapa, ti ya̧lo atima fae yóló ho̧konatere alakélé mo yaalomeipó.
37 Sabuw iyabowat ayu Tamai bitu boro ayu isou hinan, naatu orot babin yait ayu isou enan boro men ananun ufun natitamih.
38 Ti noatepae, ȩ ó hepen be taaróló i haepaae dorowaleteita, ya̧lo kisipa mole ala yaai dapóló anipó. Téni, ȩ dotȩyale whi̧né ama kisipa mole alatóró eraairaalu woló i betere ape.
38 Anayabin ayu marane arara’iy, i men ayu au kok sinaf isanamih, baise orot yait ayu iyunu anan i ana kok anasinaf.
39 Ya̧lo Aya ȩ dotȩyale sekȩ́né ama kisipa mole alata ipó. Ama ȩpaae melale so whi̧ mo beta̧kélé ya̧lo aluréni, take kemetere sukamó atima fea kepaayóló mo ti beteró̧póló kisipa mutu ȩ dotonalepó.
39 Naatu orot yait ayu iyunu anan ana kok i iti, sabuw iyabowat ayu bitu etei men ta anikasiy, baise mar yomaninamaim etei’imak anabuwih hinamisir.
40 Ti ya̧lo Ayané ama kisipa mole alata ipó. So whi̧ de ama Naalemané dere ala kolóló a̧paae kisipa tiki tiratepa, ti atétere so whi̧ mo ti betótóró tawaalopó. Ai so whi̧ta, take kemetere sukamó ya̧lo kepaaróló beteraalo ai ape,” yalepó.
40 Anayabin ayu Tamai ana kok i sabuw iyab matah etei Natun akisin ti’i’itin naatu tibitumitum boro ma’ama wanatowan ana yawas hinab; naatu mar yomaninamaim ayu boro anabuwih hinamisir.
41 Ai fo deremó kale Juda fake so whi̧né duraalu, “A̧ta, ó hepen be taaróló dorowale bred opó du betere fo-a, noa betené dérópóló,” atima dei tuȩ́ mutu, a̧ faletu betalepó.
41 Imaibo Jew sabuw hibusuruf Jesu isan higam, anayabin i eo, “Ayu i mar ana rafiy.
42 Kale dere kaae atimasisitei duraalu, “I sekȩ́ta, kale Josep-né naalema Yesu hi̧ti meié? Ama hamaró alimatamota, da̧né tuȩ́rapó. Tépatei, a̧ ó hepen beró dorowalepó du betere fota, noa betené dérópó,” yalepó.
42 Basit sabuw hi’o, “Iti orot i Jesu, Joseph natun, hinah tamah i taso’ob. Naatu baise boun i eo’o, Ayu i marane ara’iy.”
43 Atétepa, Yesuné atimapaae duraalu, “Dia̧sisitei dei tuȩ́ muóló kȩlaarótu betere fo taalae.
43 Jesu iyafutih eo, “Taiyuw men kwanagam.
44 Whi̧ me de ȩ beterepaae ama ko̧leaané wonénipó. Ya̧lo Aya ȩ dotȩyale sekȩ́né amatei ȩ beterepaae a̧lisóró wapa, ti wonérapó. Ai so whi̧ta, take kemetere sukamó ya̧lo kepaaróló mo ti beteraalo ai ape.
44 Sabuw boro men ayu isou hinan kwaneyan, baise Tamai ayu iyunu anan boro nabonawiyih hinan ayu biyau hinatit; naatu mar yomaninamaim ayu boro ana bora’ahih hinamisir.
45 Mo take betale Kótóné ko̧ló whi̧rapené asȩmó i fo erapó.
45 Dinab oro’orot hikirum hi’o na’atube, ‘Sabuw etei boro God ni’obaiyih. Orot yait Tamai fanan nowar naatu biyanane so’ob ebaib boro ayu isou nan.
46 Mo whi̧ beta̧nékélé Kótó kilinitei, kale Alimatamo betóló wale Naalené beta̧ ti Alima kolóló kisiparapó.
46 Men yait ta Tamai itin; baise orot yait Godane nan i akisinamo Tamai itin.
47 Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Whi̧ me detamo ȩpaae kisipa tiki tiró betepa, ti ai whi̧né mo ti betó tare bete sóró tarapó.
47 Turobe a tur ao’owen, orot yait ebitumatum, yawas wanatowan i baika.
48 — ausente —
48 Ayu i yawas ana rafiy.
49 — ausente —
49 Kwa a’a’agir hai veya, rafiy wabin manna arar yanamaim hibow hi’aa, baise etei himorob.
50 Atéyaletei, ó hepen bemó dorowale betere bete bole bred ota i mole ape. Ai o nokole so whi̧ sukó̧kélé mo yaalomeipó.
50 Baise rafiy iti i marane ra’iy, sabuw iyab hinab hina’ani’aan boro men hina morob.
51 Ó hepen bemó dorowale mo ti betere bred ota, ti ȩtórótipó. Whi̧ me de i o sóró nukupa, ai so whi̧ mo ti betó tawaalopó. I ota, haemó betó mole so whi̧ mo ti beteró̧póló, matere ya̧lo tiki mipó,” yalepó.
51 Ayu i yawas ana rafiy, marane hiyafaru are. Orot babin yait iti rafiy na’ani’aan na’at boro nama wanatowan. Iti rafiy i ayu finimu boro anit, saise sabuw boro tafaramamaim yawas hinab hinama.”
52 Ai fo depa, kale Juda fake so whi̧ atimasisitei fo kȩlaaróló duraalu, “Haió, i whi̧né ama tikitei da̧paae naasepé dere fo-a, netéró nó̧póló melaai dérópó,” yalepó.
52 Naatu Jew sabuw iti tur hinonowar isan yah so’ar hibusuruf taiyuwih wanawanahimaim higam hikwaris hio, “Iti orot biyan finimin boro mi’itube nitit tana’animih eo?”
53 Tétepa, Yesuné atimapaae duraalu, “Ya̧lo dia̧paae mo i dere ape. Kale Whi̧né Naalemané ama tiki miró fa̧ketamo nénitepa, ti atétere so whi̧ tua̧mó mo ti betere bete muni ai ape.
53 Jesu iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen, Orot Natun biyan finimin men kwana’aan naatu ana rara men kwanatomatom, kwa wanawanamaim yawas men ema’am.
54 Mepaae so whi̧ dené ya̧lo tiki miró fa̧ketamo nukupa, ti ai so whi̧né mo ti betó tare bete sóró tarapó. Ai so whi̧ta, take kemetere sukamó ya̧lo kepaaróló beteraalopó.
54 Orot yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom yawas wanatowan i bai, naatu yomaninamaim ayu boro ana bora’ah namisir.
55 Ti noatepae, ya̧lo tikita ti nokole mo bete mole o̧la yóo, ya̧lo fa̧kekélé nokole mo bete mole wȩi yóo erapó.
55 Anayabin ayu biyou finimin i bay anababatun naatu au rara i harew anababatun,
56 Mepaae so whi̧ dené ya̧lo tiki miró fa̧ketamo nukupa, ti atétere so whi̧ ȩ tua̧mó betóo, ȩ ai so whi̧ tua̧mó betóo, erapó.
56 orot babin yait ayu biyou finimin na’aan naatu au rara natomatom boro wanawana’umaim nama naatu ayu i wanawananamaim anama.
57 Mo ti betere sekȩ́ ya̧lo Ayané ȩ dotonatepa walepó. Ȩ betere betekélé ti ya̧lo Aya a̧tórótipó. Atére kaae, mepaae so whi̧ dené ȩ nokole o̧lapóló nuku betepa, ti betere bete ȩ ereteiné ai so whi̧ atimakélé ha̧le betó tawaalopó.
57 Tamat yawas ana’an i ayu iyunu ana, anayabin i ema’am isan imih, ayu auman ama’am, ef ta’imonaban orot yait ayu biyau’umaim bai eani’aan boro yawasin nama anayabin ayu ama’am isan imih.
58 Ó hepen bemó dorowale bred ota, ti ȩ i ape. Mo take betale diaao̧ noutererape atimata, ó hepen bemó derótua yale mana o nukua yaletei, atima fea suka̧lepó. Tépatei, mepaae i o nokole so whi̧ta, mo ti betó tawaalopó,” yalepó.
58 Iti rafiy marane rara’iy i men kwa a a’agir manna hi’aa hibimumurub na’atube’emih, baise o yait iti rafiy boun marane rara’iy inab ina’ani’aan boro inama wanatowan.”
59 I fota, Yesuné u Kapeneam-mó tȩne fo wosetere be tua̧mó yó mótu betalepó.
59 Tur iti etei i Capernaum Kou’ay Bar wanawananamaim ma sabuw hai tur eowen i’obaibiyih.
60 Ama yó matere whi̧rape mepaaené ai yale fo wosóló, atimasisi kȩlaaróló duraalu, “Ama ai yó matere whi̧ fota felékélé inipa, né wosaaloé?,” yalepó.
60 Jesu ana bai’ufununayah moumurin na’in tur iti hinonowar hi’o, “Iti bai’obaiyen i fokarin. Yait boro iti tur nanowar nab?”
61 Yesuné ai yó matere fo ama yó matere whi̧rapené wosaalo meipóló kȩlaarótu betepa, Yesuné ama kisipa yóló atimapaae duraalu, “Ya̧lo i yó matere fo diaao̧ wosóló felénipa, ȩtamo dei tuȩ́ mute?
61 Baise Jesu ana bai’ufununayah abisa isan hio higamigam so’ob naatu iuwih eo, “Tur iti kwanonowar imaim kwa a naniyan ebi’afiy?
62 Kale Whi̧né Naalema a̧ take betale tikipaae momó fesaae hotepa kilitu, diaao̧ noa kisipa muaaloé?
62 Bo Orot Natun nayen ana efan marasika ma’am imaim nama kwana’itin boro mi’itube kwanao!
63 Whi̧né mo tó tikita, doasi bete munitei, Dȩi Kepe Wisiné beta̧ mo ti betaaire bete mótu beterapó. Ya̧lo dia̧paae yó matere fota, Dȩi Kepe fa̧anuraalu, mo ti betere bete mótu beterapó.
63 Anun Kakafiyin i yawas ebit biyat i aurin fair en. Iti tur kwa isa a’o i ayub ana tur naatu wanawananamaim i yawas ema’am.
64 Tépatei, dia̧ mepaae kisipa tiki tirénire whi̧rapekélé ai betere ape,” yalepó. Yesuné atéró yale fota, a̧paae tuȩ́ tiki tirénire whi̧raperó a̧ dó̧póló eleké deyaaire whi̧tamo take kaae sale sukamótei, ama kisipa yalepó.
64 Baise kwa afa iti kwama’am i men kwabitumatum. Anayabin iyab men hinabitumatum naatu orot yait baban na’o Jesu so’obaka.”
65 Téró, Yesuné ama yale fo kemeni, ha̧le yótóró taru duraalu, “Ya̧lo take dia̧paae yale fo i ape. Mepaae so whi̧ de atima ko̧leaanétei, ȩ beterepaae waai dapóló wonénipó. Ya̧lo Ayané ȩ beterepaae a̧lisóró wapa, ti wonérapó,” yalepó.
65 Ibanak eo maiye, “Anayabin iti isan kwa au’uwi, orot babin boro men asir ayu isou nan kwaneyanamih, baise Tamai ana baibasitamaim boro niwa’an isah naham hinan ayu isou.”
66 Ai sukamó kaae sóró, Yesuné yó matere whi̧rape mepaae a̧ sya fole ala taaralepó.
66 Nati ana veya’amaim ana bai’ufununayah moumurih na’in hihamiy naatu himatabitabir hina’ufut hin.
67 — ausente —
67 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 ibatiyih. “Kwa auman kwakokok kwanan?”
68 — ausente —
68 Simon Peter iya’afut eo, “Regah yait isan boro anan? Yawas wanatowan ana tur o akisimo biya ema’am.
69 Ya̧ta, Kótóné ama fopeyóló kae beteró betere whi̧ wisinaalepóló, da̧né ya̧paae tuȩ́ tiki tiró beterapó,” yalepó.
69 Aki abitumatum naatu aso’ob o i Kakafiyin Ta’imon Godane ina.”
70 Ai fo depa, Yesuné atimapaae tokó̧ mótu duraalu, “Dia̧ 12 whi̧rapeta, ya̧lotei sorokó sóró kae beteró beterapó. Tépatei, beta̧ whi̧ tua̧paae dowi kepe doropóló ai betere ape!” yalepó.
70 Imaibo Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12, i ayu arubini, baise kwa wanawanamaim orot ta i demon mowan.”
71 Ama ai yale fota, Iskariot be whi̧kó Saimon naalema Judas-mó kisipa muturaalu yalepó. Ti Judas a̧kélé 12 whi̧rapekó ama yó matere whi̧tei, a̧ dó̧póló eléké deyaaire sekȩ́pó.
71 (Jesu iti tur eo’o i Judas Simon Iscariot natun isan, Judas i bai’ufununayan nah 12 wanawanahimaim orot ta, yomaninamaim i boro Jesu nayanuw namorob.)

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.