João 18
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 Atéró, Yesuné moma yóló kemetepa, ama yó matere whi̧rape atima betere tiki taaróló, Kidron ho tȩyóló felepó. Ai ho uté fakeró Olip nirape daae mulapó. Yesuró ama yó matere whi̧rapetamo ai ni daae mole tikimó sókó felepó.
1 Jesu yoyoban sasawar ufunamaim ana bai’ufnunenayah bairi efan nati hihamiy hin Kidron Kwaf hirabon. Nati’imaim i masaw ta, imaim Jesu ana bai’ufnunenayah bairi ten tema’am.
2 Ai hae tikita, Yesu dó̧póló eleké deyaaire whi̧ Judas-né ama mo tuȩ́rapó. Ti aita, Yesuné ama yó matere whi̧rapetamo suka fea toura̧leta du betale tikipó.
2 Judas yanuwayan menamaim hima’am i so’ob, anayabin Jesu anabai’ufununayah bairi mar etei imaim teruru’ay.
3 Atéró, kale Judas a̧ ai ni daae mole tikimó sókó walepó. A̧ atéró wale alata, ama wotoró mei, mepaae diki tare whi̧rapekélé, Farisi whi̧raperó so whi̧mó momaratere topo whi̧rapené sóró beteró betere whi̧rapetamokélé, dapesó walepó. Ai whi̧rape atima feané mo sa̧kélé, lamp sa̧kélé, bóe dele o̧la o̧larapekélé, fea tawóló walepó.
3 Imih Judas Romans hai baiyowayah hai kou’ay bonawiyih naatu afa i orot ukwa’ukwarih firis ukwarih biyahine hiyafarih hin naatu afa i Pharisee biyahine hin. I umah, ahay waf hibow naatu hinow hitoto’aben kawih hin masaw yan hitit.
4 Yesuné a̧paae eraaire ala fea ama kisipa irutei, a̧ sókó fóló atimapaae duraalu, “Diaao̧ ai-a, de kekitu bitu de?” yalepó.
4 Jesu abistanawat boro isan hinamamatar i so’ob, imih au nah isutait tit naatu ibatiyih, “Kwa yait kwanunuwih?”
5 Ai fo depa atimané duraalu, “Da̧ta Nasaret be whi̧kó Yesu keketapó,” depa, ama duraalu, “Ai whi̧ta ȩtóróti i ape,” yalepó. Ai wale whi̧rapetamo Yesu dó̧póló, eleké deyaaire whi̧ Judas-kélé daalepó.
5 Hiya’afut hi’o, “Jesu Nazareth mowan.
6 Yesuné ai whi̧ta, ȩtóróti i ape dere fo woseturaalu, atima sisóné fele tikimó, dée nalepó.
6 Anamaramaim Jesu eo, “Ayu i iti. I ou’uf hibat naatu me yan hira’iy rabih.
7 Atétepa, Yesuné atimapaae momó woseturaalu, “Diaao̧ ai kekitu betere whi̧-a, de?” depa, atimané duraalu, “Nasaret be whi̧kó Yesupó,” yalepó.
7 Ibanak i batiyih maiye, “Kwa i yait kwanunuwih.”
8 Yesuné kale whi̧rapepaae duraalu, “Ai whi̧ta, ȩtóró i ape yóló ya̧lo taketi dia̧paae inié? Diaao̧tamo ȩ kikitu betepa, ti i whi̧rape atima ha̧le fó̧póló yae,” yalepó.
8 “Ayu kwa ouwi wei, ayu i iti.” Jesu iya’afut. “Ayu kwananunuwuhu na’at, basit au bai’ufununayah kwanihamiyih hinan.”
9 Ti ai yale alata, take Yesuné “Naao ȩpaae melale whi̧rape mo beta̧kélé alunipó,” yale fo mo dokonóturaalu yalepó.
9 Iti namamatar saise tur abistan hi’o’o i nan niturobe. “Tamaim abistan ibitu, men ta kasiy.”
10 Téró, Saimon Pitané fo̧loi sepake be dolomó deró beteretei sókó sóró, so whi̧mó Talepaae momaratere topo whi̧né kutó diratere whi̧né tururó wosȩ́li sa̧ae deralepó. Ai whi̧né ama doita Malkus-pó.
10 Naatu Simon Peter, i ana kaiy auman batabat, rowenra’ah firis ukwarin ana akir orot tainin asukwafune eafuru’um. Akir orot wabin Malchus.
11 Yesuné Pitapaae duraalu, “Naao ai sepake sóró momó be dolopaae bulae. Naao kisipané ya̧lo Ayané ȩ melale wȩi wutimó beleretei ya̧lo naalomeipóló de?” yalepó.
11 Jesu Peter isan eo, “A kaiy kwiwan maiye! O kunotanot, Ayu Tamai kerowas bitu boro men anatom”
12 Téró, diki tare whi̧raperó atimané topo whi̧tamo yóo, mepaae Juda topo whi̧rapekélé yóo yóló, Yesu tawóló halika tikiné dokalepó.
12 Imaibo Rom rakit wairafih hai ukwarih bairi naatu Jew hai ma’utenayah bairi Jesu hibai hifatum,
13 Atéró, atimané a̧ folosóró Kaiapas-né nouma Anas beterepaae dapesó felepó. Kaiapas a̧ta, ai ba fo tua̧mó so whi̧mó Talepaae momaratere whi̧rapené topo whi̧ beterepó.
13 naatu wantoro’ot hibai hin Annas biyan hitit, nati kwamur wanawanan i Firis ana ukwarin ma’am ana veya, nati orot i Kaiafas rawan.
14 I sekȩ́ Kaiapas-ta, take Juda so whi̧paae duraalu, “Da̧ Juda so whi̧ me ala yao̧sóró, beta̧ whi̧ sukutepa mo wisirapó,” yale whi̧pó.
14 Iti orot Kaiafas i Jew uwih eo, gewasin orot ta’imon sabuw etei isah tamorob.
15 Atéró, Yesu dapesó fupa, Saimon Pitaró ama yó matere whi̧ metamo Yesu sya fu betalepó. Kale mo so whi̧mó Talepaae momaratere topo whi̧né Yesuné yó matere me whi̧ ama wisiyóló tuȩ́reteiné ai bolaare tipi tua̧paae doropó̧póló yalepó.
15 Simon Peter naatu bai’ufununayan turan ta hairi Jesu hi’ufunun bairi hin. Nati bai’ufununayan ta i firis ukwarin i su’ub, imih i ufunun bairi hin firis ukwarin ana bar merar wanawanan hirun,
16 Téyaletei, Pita a̧ ai tipi tu̧ serekemó daapa, kale me yó matere whi̧ momó fesaae wóló, tu̧ kaae tare senaalepaae Pitakélé ipaae wó̧póló yae, yalepó.
16 baise Peter etawan awan bat. Bai’ufnunenayan ta iban matabir maiye tit etawan awan akir babitai ifefeyan naatu babitai Peter iu basit, Peter na fur wanawanan run.
17 Atéró, kale tu̧ kaae tare senaalené Pitapaae woseturaalu, “Ya̧kélé ai whi̧né yó matere whi̧kóe?” depa, Pitané kale senaalepaae tokó̧ mótu duraalu, “Ȩta, ai whi̧né yó matere whi̧ meipó,” yalepó.
17 Babitai etawan awanamaim Peter isan eo, o i ni’i orot ana bai’ufnunenayan orot ta? Peter iya’afut eo, “En ayu men asu’ubimih.”
18 Atéró, kale mepaae kutó diratere whi̧raperó mepaae doasi diki tare whi̧rapetamo atima sosóli depa, si nokeyóló simó boperóló daae molepó. Atéró daae mupa, Pita a̧kélé sosóli depa, atimatamo simó daalepó.
18 Nati ana gugumin i siba’u kwanekwan imih akir wairafih naatu ma’utenayah bairi wairaf hi’asir hi’ar bebera’uh hibat rararih. Imih Peter rabon in bairi hibat rararih.
19 Atima atéró simó betó mupa, mo so whi̧mó Talepaae momaratere topo whi̧né Yesupaae woseturaalu, “Naao yó matere whi̧rape-a, deé? atimapaae naao noa fo yó maleé?” yalepó.
19 Firis ukwarin Jesu ana bai’ufnunenayan naatu ana bai’obaibiyen isan ibatiy.
20 Ai fo depa Yesuné duraalu, “Ya̧lo fo mekó kinóló yó meni, so whi̧ feané wosó̧póló, ha̧keamótóró yó mótu betalepó. Ya̧lo yó male fota, Kale Juda fake so whi̧ fea toura̧leta dere fo wosetere beraperó, moma dere betamo tua̧mótóró yó mótu betalepó.
20 Jesu iya’afut eo, “Ayu i bebeyan sabuw etei matahimaim a’o a binan hinonowar, naatu au bai’obaiyen mar etei i sibor ya’aya efanamaim naatu Tafaror Bar wanawanan sabuw etei teruru’ay matahimaim. Ayu men abistan ta awa’ir aomih.
21 Téyalepa, naao ȩpaae noatepa wosete? Ya̧lo yó matere fo wosale so whi̧né tuȩ́rapa, atimapaae wosae,” yalepó.
21 Aisim ayu kubibabatiyu, sabuw ayu abistanawat a’o hinonowar i kwibatiyih ayu abisa ao i hiso’ob.”
22 Yesuné ai fo depa, Juda topo whi̧né sóró beteró betere whi̧ beta̧ a̧ daale felekemó daai sókó wóló, ama kelepaamó deké sóró duraalu, “So whi̧mó Talepaae momaratere topo whi̧paae atei kaae fo dua de?” yalepó.
22 Jesu iti na’at eo ana mar ma’utenayan orot ta nati’imaim batabat Jesu rebareban ifar eo, “Men iti na’atube firis ukwarin isan ina’omih.”
23 Atétepa Yesuné duraalu, “Ya̧lo me dowi alakótamo itikimó, ti i so whi̧ feané keletómó ya̧lo yale ala ha̧kearóló yae. Téni, ya̧lotamo a̧paae mo fo itikimó, ti naao ȩ ha̧le noatepa dile?” yalepó.
23 Jesu iya’afutih eo, “Ayu abisa ana’o kakaf na’at sabuw etei hai tur ku’owen, tur menatan i a’o kakaf. Baise ayu tur etei ana’o’o gewas na’at i aisim irabu”.
24 Atéró, Yesuné ama naase ha̧le dokopatei, kale whi̧ Anas-né a̧ Talepaae momaratere topo whi̧ Kaiapas beterepaae fó̧póló dotȩyalepó.
24 Imaibo Annas Jesu uman fatufatum auman iyafar in Kaiafas firis ukwarin isan.
25 Atima ai ala du betepa, kale whi̧ Saimon Pita a̧ simótóró ha̧le daapa, mené a̧paae duraalu, “Ya̧kélé ai whi̧né ama yó male whi̧ meié?” depa, Pitané duraalu, “Ai whi̧ta ȩ meipó,” yalepó.
25 Peter boro’ika ma fora’ab rarar, sabuw afa nati’imaim bairi hima’am hibatiy hio, “O nati orot ana bai’ufnunenayan ta” Baise Peter youb eo, “En, orot nati men ayu’umih.”
26 Tétepa, momaratere topo whi̧né kutó diratere whi̧ beta̧ beterepó. A̧ta, take Pitané wosȩ́li tikale sekȩ́né ama fake whi̧pó. Ai sekȩ́né Pitapaae woseturaalu, “Ya̧ta, u Olip ni daae mole tikimó daapa kelale whi̧-a, kaeé?” yalepó.
26 Firis ukwarin ana akir orot ta i Peter tainin ea’afuw ana rara orot ta nati’imaim batabat, eawafoten eo, “O airi ayu masawamaim ait”
27 Ai fo depa Pitané momó meipó, deretamotóró wa̧ kakaruk bané hale yalepó.
27 Ibanak mar baitounin Peter eo, “En!” naatu mar ta’imon kokorerek eo.
28 Dilikitamo ai ala deté wóló, hi̧ka be dȩtamo Yesu a̧ kale topo whi̧ Kaiapas-tamo betepa, Juda topo whi̧rapené Rom Gavman topo whi̧né bepaae dapesó felepó. Téyaletei, atima kale boseneyóló fele be dȩmó detere o̧la naaireteiné ai be dolopaae feni, belamó daae molepó. Ti noatepae, atima Juda meire whi̧né bepaae fupa, ai detere o̧la naalomeipó, yao̧sóró yalepó.
28 Maraumanaika Jesu Kaiafas ana barene hibai hin gawan orot ana baremaim hirun. Jew hai ukwarih bar wanawanan i men hirun hinamih, anayabin i men hikok wanawanah kato tamatar naatu hai Tar Nowaten ana hiyuw men hita’aamih.
29 Atéró, kale Pailat a̧ belapaae tóȩ doropóló, atimapaae duraalu, “I whi̧ta, noa dowi alakó itikimó fo tokó̧tamo yóló diaao̧ a̧ só deraai de?” yalepó.
29 Imih Pilate ufun tit sabuw ibatiyih, “Iti orot abisa isan kwa ubar kwabitin?”
30 Ai fo depa, atimané a̧paae duraalu, “Amatamo Gavman whi̧né yóló muló betere fo tikiua̧meisóró, ti da̧né ya̧paae dapesó ua̧meipó,” yalepó.
30 Hiya’afut hi’o, “I men kakafin tasisinaf na’at, i boro men atab atan o biya atanamih.”
31 Tétepa Pailat-né atimapaae duraalu, “I whi̧tamo fo teka̧ai depa, ti diaao̧ yóló muló betere fo sya fóló, diaao̧tei taleyaasepóló dapesó fae,” yalepó. Ai fo depa, atimané a̧paae duraalu, “Me whi̧ dowi ala depa, taleyóló sukó̧póló dae fo Gavman whi̧né da̧paae inipó,” yalepó.
31 Pilate isah eo, “Kwabai kwan, kwa taiyuw a’ofafar eo na’atube kwasinaf.” Ibo hai tur hirutabir hio, “Aki auri men baibasit ta ema’am boro yait ta ana asabunimih.”
32 Yesu ha̧le bitutei, a̧ itéró suka̧alopóló taketi yóló mulale fo dokonó̧póló yalepó.
32 Iti na’atube mamatar i Jesu ana tur mi’itube ana morob isan yai eo’o i tan titurobe isan.
33 Atéró, kale Pailat a̧ ama bepaae momó fesaae fóló, Yesu a̧ beterepaae dapesó ape, yóló woseturaalu, “Ya̧ta, Juda fake so whi̧ tȩteróló kaae tare topo whi̧é?” yalepó.
33 Pilate matabir maiye ana bar wanawanan run naatu Jesu eaf na ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?”
34 Tétepa, Yesuné a̧paae duraalu, “Ȩpaae ai wosetere fota, naao kisipanétei dépé, mené ȩ etei kaae whi̧póló ya̧paae depa de?” yalepó.
34 Jesu iya’afut eo, “Iti baibat i o taiyuw a not ayu kubibatiyu o sabuw afa ayu isou a tur hi’owen?”
35 Ti fo depa, Pailat-né a̧paae duraalu, “Naao kisipané ȩta, Juda whi̧kó betepa de? Naao so whi̧ró so whi̧mó Talepaae momaratere topo whi̧rapetamoné ya̧ só deraai, ȩ beterepaae dapesó walepó. Téyalepa, naao atimapaae noa dowi alakó eraleé?” yalepó.
35 Pilate iya’afut, “O kunotanot ayu i Jew orot? O taiyuw a sabuw naatu firis ukwa’ukwarih o hibuw hinawiy ina ayu isou. Abisa isinaf?”
36 Ai fo depa, Yesuné duraalu, “Ya̧lo tȩteróló kaae tare alata, i haemó diaao̧ tȩteróló kaae tare ala kaae mei, ya̧lo tȩteróló kaae tare alata, mo kaepó. Ȩtamo diaao̧ tȩteróló kaae tare ala tua̧mó bitua̧sóró, ti Juda whi̧rapené ȩ daai depa, ya̧lo kutó diratere whi̧rapené bóe dua̧pó. Tépatei, ya̧lo tȩteróló kaae tare alata, kae tikimó kaaróló walepó,” yalepó.
36 Jesu eo, “Ayu au aiwob i men iti tafaram nowanamih, baise ayu au aiwob iti tafaram nowan na’at, ayu au bai’ufununayah boro isou hitiyow, naatu Jew hai ukwarih umah wahine boro hitawasfafaru. En, ayu au aiwob i men iti faram nowanamih.”
37 Ai fo depa Pailat-né duraalu, “Tépata, ya̧ tȩteróló kaae tare topo whi̧ mo airapó!” depa, Yesuné a̧paae tokó̧ mótu duraalu, “Naao ȩpaae topo whi̧pó dere fota, mo dono dapó. Ȩ Talené so whi̧ tȩteróló kaae tare whi̧ topo whi̧ betaai, i haepaae woó, ȩ i haemó mo soné deyóo, yalepó. Atépa, mepaae mo ala tua̧mó betaai ketekȩ butu betere so whi̧néta, ya̧lo dere fo mo dapóló wosetu beterapó,” yalepó.
37 Imih Pilate ibatiy, “Bo o i aiwob orot?
38 Ai fo depa, Pailat-né faletere fo kaae yóló duraalu, “Mo fo betepó dere-a, noaé?” yalepó. Ai fo yóló, kale Pailat a̧ Juda so whi̧ daae mole tikipaae tóȩ doropóló, atimapaae duraalu, “A̧ só deraaire bete tale yalemó, me alakélé mupa kilinipó.
38 Pilate Jesu ibatiy, “Turobe i abistan” Iti tur nonowar ibanak matabir maiye ufun tit Jew sabuw isah eo, “I biyanamaim men kakafin ta atita’ur boro imaim anibabatiy.
39 Téretei, diaao̧ mara mole ala sya furaalu, kale boseneyóló fele be dȩmó o̧la detere sukamó dipula betere whi̧rapekó beta̧ fó̧póló, sokotua dapó. Atétua dere kaae, diaao̧ kisipané mió i o̧la detere be dȩmó Juda so whi̧ tȩteróló kaae tare topo whi̧ sokaró de?” yalepó.
39 Baise kwa a binanakwar eo na’atube. Tar Nowaten hiyuw aa ana veya diburane orot ta kwa isa anabotait. Kwa kwakokok Jew hai aiwob anabotait na tit.”
40 Ai fo depa, atimané a̧paae fo fakeyóló duraalu, “A̧ meipó. Da̧né kisipanéta, Barabas da̧ beterepaae wó̧pólópa, dotȩyae,” du betalepó. Ti Barabas a̧ta, Gavman-tamo alale sóró bóe du betale whi̧pó.
40 Isan hitarakouw hiwow hi’o, “En, men nati orotomih! Aki akokok i Barabas.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.