Hebreus 12

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Térapa, Kótóné doasi alarape eratepa kelalepóló u bope deté wale so whi̧né da̧ bopéró beterapó. Atérapa, Talené atima tao sóró erale alamó kisipa tiratere kilitu, da̧ sururu yóló furaalu, mepaae bi pire o̧la o̧la taae falóo, da̧ hapale dée nó̧póló ekeleperatere dowi ala taalóo, yaalopó. Tétu, Talené muló betere da̧lemó sókó faairaalu, naase ha̧le sururu yóló fótóró tawiépe.
1 Isan imih it i sabuw maramaim kau’ay gagamin na’in sisibit roun roun hi’ar bebera’uh hibat hi’itit tanununuw. Imih sawar kakafih erorowen tanit tanisrouwen naatu bowabow kakafihine fatumit tama’am tanarufamit tanatit, nunuwamih hi’u’uwit saise tanitarfofor tananunuw gewas.
2 Atéró furaalu, kisipa tiratere alakélé amatóró kaaróló, mo ti kemeratere alakélé Yesunétóró dua dapó. Térapa, da̧né kelené ai sekȩ́ a̧tóró kikéyóló kaae tawiépe. Ti take nalopaae hai̧tere ala mo eratepa kelaalopóló kisipa mutu, ai sekȩ́ a̧ filipaa ni tómó doasi sekȩi ala sóo, halei ala eratepakélé me o̧la meipóló ha̧le siré fóo yalepó. Atéyale ki̧lipaae a̧ hepen-paae fóló, Kótóné fea ala tȩteróló kaae tare tikimó, ama turu naase dȩmó betalepó.
2 Matat etei Jesu tana’itin, ata baitumatum an naatu yomanin, sabuw hibai onaf afe’en hi’onaf hibi’i’iyab, men biyan eohow. Anayabin yasisir nanamaim ma’am i so’ob, imih wainab in yomaninamaim yen God ana asukwafune mare bonamanamarinamaim ema’am.
3 Ti take dowi ala dere whi̧rapené Yesutamo bóe duraalu, sekȩi ala a̧paae eratepatei, ha̧le beleté fu betalepó. Atérapa, dia̧paaekélé sekȩi ala eratepa, dia̧ fomoyóló haepaae derepao̧sóró, ama ai ere alatóró kisipa muae.
3 Sabuw kakafih wanawanahimaim wawainab i kwananot, isan imih kwa men kwanahahar naatu gubam nahuriramih.
4 Mepaae whi̧rapené dowi ala fakerótu betepa, atei kaae dowi ala dorapóló dia̧né sesé deremó, dia̧ dóló samea sókó fatere ala ini, teópó.
4 Anayabin bowabow kakafih bairi kwabiyow ana veya kwa men yait hi’asbuni imorobomih.
5 Ti dia̧ta, Talené ama naalepóló ketekȩ bulótu, ere fo diaao̧ kisipa keteró beterapó. Ai fo i ape.
5 Buk Atamaninamaim God kwa i natunatun rouw koufair tur bit kwanotanot? Iti na’atube eo,
6 Ti noatepae, Talené ama hosaa mulu yaala sókó fu betere so whi̧ donoróturaalu dóló supuróo,
6 Anayabin Regah orot babin iyab isah ebiyabow boro baikwatutunen nitih, naatu orot babin iyab i natunatunamih ebowabow boro baimakiy nitih.”
7 Dia̧paae sekȩi ala erótu betepa, ti aita dia̧ Talené ama naale donoróturaalu dere alapóló kisipa mutu, beleté fu betae. Ti mé naalekó donoi tu̧paae fó̧póló, ama alimané foné sóró dele ala dumié?
7 Biyababan fokarih wanawanan kwana fair nawainabi nati i kwa a baikwatutunen na’atube, anayabin kwa i natunatun imih ebi’obaiyi. It tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit i kwaso’ob.
8 Kótóné naale senaale fea ha̧sókó fupa donoróturaalu, supuróló dua dapó. Dia̧ ha̧sókó folemó, Talené dóló supurénitepa, ti dia̧ ama naale senaale bitini, ho̧ko naale senaale ai ape.
8 God natunatun etei baikwatutunen ebitih, naatu o baikwatutunen men inabaib na’at, nati ana itinin o i men natun anababatun. O i tamat en, ometakek.
9 Ai fotamo olekeyóló me dere fo i ape. Da̧ fea kó̧paae fole sukamókélé, mo ha̧le betere sukamókélé, sekȩi ala beleyó̧póló fotoko̧ bulóturaalu, i haemó betere ayarapené da̧ donoróló supurótua deretei kisipa muae. Atétere alata, atimané mo dono dapóló kisipa mualepó. Ai ala mo ti bosenóló, da̧né kepe tȩteróló kaae tare Ayané da̧ donoróturaalu dóló supuratepa, ti ama eró̧póló a̧ ao̧mó sukó̧ló betenérapó.
9 Kek ana veya, tamatanah baikwatutunen hibitit i taso’ob, naatu takakafiyih. Imih Tamat maramaim baikwatutunen nabitit ana maramaim tanakakafiy gewas, saise boro ma’ama wanatowanamaim tanama.
10 I haemó betere da̧né mo ayarapené da̧ tu̧ wisipaae fó̧póló kisipa mutu, donoróturaalu sawa sukamó maaté dóló supurótua dapó. Tépatei, da̧ Kótóné ama kae ere wisi ala tua̧mó beteró̧póló kisipa mutu, da̧ kó̧paae fupa ama donorótu beterapó.
10 Tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit, nati i it ata ma gewasin isan. Baise God baikwatutunen ebitit i turobe naatu gewasin, anayabin i ekokok, i ana kakafiyin bairi tanafaram.
11 Donoi tu̧paae fó̧póló, supuratere sukamó felé dumi, supu dua dapó. Téyaalotei, ai alané donoróló asa dere so whi̧ta, take nalopaae hosaa muni deyóló mo dua betere alaró, mo donoi alatamo atima tua̧mó epa kelaalopó.
11 Baikwatutunen tabaib ana veya’amaim biyat i ebababan tarererey naatu men tabiyasisir. Baise biyababan ufunamaim sabuw iyab baikwatutunen hibai hibi’akir hai yawas boro namutufor yasisiramaim hinama gewas.
12 Térapa, sekȩi alané dia̧ fótururóló Talené ala diaao̧ erótu beteretei haepaae derepao̧sóró, bére hó naase fotoko̧ bulatere ala du betae.
12 Isan imih kwanunuw uma tehahahar kwana’awanfairen, naatu a hiririm ra’iyemih kwabiwa’an kwanabat gewas.
13 Diaao̧ doalére hó mo ti doyao̧sóró, dia̧ kwȩyaaire tu̧ mo wisiyóló aleyae.
13 A i namutufor efatut kwanan, saise sabuw afa ah umah ririmih naatu kiyatabirih kwa hi’ufnuni tenan boro men hinawasdidir hinare, baise kwane i boro hai fair hinab maiye hini’ufnuni.
14 So whi̧ featamo bóe dóló ho̧le sere ala ini, Kótóné ama hosaa muni deyóló dua betere alaró ama kae ere alatamo, dia̧ tua̧paae eró̧póló, ketekȩ butu betae. Ti Kótóné ama mo kae ere ala munire so whi̧ta, Tale mo kelaalomeipó.
14 Kwanasinaftobon taituwa bairi tufuwamaim kwanama, naatu kwanayasairi kakafiyinamaim kwanama. Anayabin orot yait ana yawas men ya’asair kakafiyinamaim ema’am Regah ana yumat boro men na’itin.
15 Dia̧kó me whi̧ ama hȩkesere ala sya furaalu, Kótóné hamokoróló ha̧le tao sere ala ha̧sókó fao̧sóró yae. Tétu, diaao̧ ne notamo mutere dowi haseka̧ai kisipa so whi̧ feapaae tokóló, me whi̧ dorao̧sóró, mo hotowaró kaae tawae.
15 Mata toniwa’an gewas, men yait ta God ana manaw ana kabeberane namatabiramih. Kwana’itin gewas men yait ta kwa wanawanamaim ihitutu na’atube ub nakufaifaiy, naatu ana fafa’amaim sawar etei hinakokoramih.
16 Dia̧kó mepaae so whi̧ nópu nokole ala ó Kótó faleyóló ho̧ko betale whi̧ Iso kaae betao̧se. Ti Iso a̧ta, alimané mómu o̧la o̧la saaire topo naaletei, a̧ wotepa ai mómu o̧lané beta̧ be dȩmó naaire o̧la nomatamo dupuyalepó.
16 Kwana’itin gewas men yait ta na’in nisesebar kwanekwanemih, o Esau sisinaf na’atube nasinaf koun God nitinimih. Anayabin Esau bay tew ta’imonamaim kek ai’in hai onowaten sawar tutufin etei bora’ah tain itin.
17 Atéyale ki̧lipaae kale sekȩ́né ama alimapaae a̧kélé wisiratere fo yae yóló woletamo yaletei, alimané ama dere fo mo wosenipó. Atétepa, a̧ woletamo yalemókélé, ama tuȩ́ tiki feteyaaire su̧ni, mo hapólu yalepó.
17 Naatu sawar abisa uf himamatar i kwaso’ob, Esau tamah ana baigegewasin isan erererey auman bifefeyan tamah rutawiy. Anayabin abisa marasika sisinaf men dogor baikitabir bai.
18 Take Talené so whi̧ fea touyóló bitu, kelené kolóló olaa dere hasi fosó erepó. Ai hasi fosómó si dóo, be mo diliki yóo, doasi besȩ́ró hali tikitamo wóo, mepaae mo winé sini alakélé eróo, dua yalepó. Ti dia̧ta, atére hasi fosópaae wénipó.
18 Kwa i men kwana oyaw an kwatit Israel sabuw sawar hi’i’itin na’atube kwa’itinimih. Anayabin Israel sabuw hina oyaw Sinai anamaim hititit ana veya wairaf in bitakir hi’itin, gugumin kakafin anababatun hi’itin, wowog gagamin maiyow re’er hi’itin. Naatu nidun hinonowar i
19 Ai hasi fosómóta, ukulumó wuti hale yóo, mené fo fakeyóló depa wosóo duraalu, atima atei kaae fo wosetere hó̧rapa, me yao̧se du betalepó.
19 tour nidun hinowar, naatu orot fanan hinonowar ana veya yah birubir fafar Moses hi’u, “Orot ku’otan aki men akokok tur ta nao maiye ananowar.”
20 Ti noatepae, Talené atimapaae yóló mulóturaalu,
20 Anayabin God ana ofafar tur fokarin iti na’atube eo isan i hibir, “Bobaituw ta nan iti oyaw sisibinamaim natit nabubutubun na’at kabayamaim kwanarab namorob.”
21 Moses-né ai hasi fosómó mo winé sini ala du betepa kolóló, i fo erapó.
21 Abisa matahimaim hi’i’itin i hai bir ra’at, Moses auman ana bir ra’at eo, “Ayu iti sawar aitin abir au umau teo’oror.”
22 Ti dia̧ta, atéyale hasi fosómó wóló bitini, mió dia̧ betere hasiné doita, Saion-pó. Ti dia̧ wóló ai betere tikita, hepen bemó Kótóné ama tȩteróló kaae tare doasi Jerusalem be huluapó. Ti dia̧ta, ensel-rape ni sóku kaae mo dekéró touró bitu, hȩkesetu betere tua̧mó wóló ai betere ape.
22 Baise boun kwa i kwana oyaw wabin Zion imaim kwatit, God wanatowan ma’ama’anin ana bar ana merar, mar ana Jerusalem, tounamatar kou’ay gagamin na’in dones na’atube tibiyasisir wanawanah kwarun bairi kwabiyasisir.
23 Aita, Talené ama topo naale senaalepóló sóró beteró betere so whi̧ fea touró betere tikipó. Ti ai so whi̧né doita, hepen-mó asȩyóló muló beterapó. Ti dia̧ta, so whi̧ feané dere ala taletere Kótó beterepaae wóló, ama take donoróló beterale so whi̧né keperape betere tikimó, ai betere ape.
23 Kwa i kwana God natunatun ai’in hai yasisir wanawanan kwarun, natunatun wabih maramaim hikikirum, kwa i kwana sabuw etei hai baibatiyenayan ana God biyan kwanatit. Naatu sabuw gewasih ayubih kouksouwen hibaika tema’am biyah kwatit.
24 Dia̧ta, ama so whi̧ tao saalopóló yóló mulale kisi fo dirirale tua̧ whi̧ Yesu beterepaae walepó. Ti ai sekȩ́né ama samea so whi̧né tikimó apuróturaalu yale foné Abel-né sameané dorae yale fo tȩteró beterapó.
24 Kwana Jesu obaibasit boubun ana foun batayan biyan kwatit naatu rara boubun suware’er i igewasin kwanekwan men Abel ana rara na’atube.
25 Dia̧paae ai fo du betere sekȩ́ dia̧né sisópaae erao̧sóró yae. Ti noatepae, Kótóné kutó dirale mo hae whi̧né so whi̧paae duraalu, “Diaao̧ ho̧ko du betere ala taarénitepa, ti Kótóné kwia melaalopó,” dere fo woseni, sisópaae eraleteiné dowi kwia matere ala atimané mo salepó. Atérapa, hepen bemó betere sekȩ́né dere fo sisópaae erateremó, atimapaae ai erale ala mo bosenóló, da̧paae melaaire dowi kwia netéró ha̧sókó faaloé?
25 Kwana’itin gewas God abisa boun eo kwananowar, men kwanakwahir. Anayabin sabuw iyab marasika oyaw anamaim Moses eo hinowar fanan hisasair i baimakiy men kafa’imo hihaiwimih. Naatu boun God fanan i mutufor marane re eo tanonowar, baise kwanitafasar fanan kwanasasair na’at, kwa i kwamorob sawar. Baimakiy kakafin anababatun boro men karam kwanahaiw!
26 Take Talené ama fo yalemótei hae wore ipakalepó. Téyaletei, mió ama i ala yaalopóló muló beterapó.
26 Oyaw Sinai anamaim i fananawat eo, me etei i’uruyuy, baise boun it ata veya’amaim ana omatanen hikirum inu’in na’atube boro namatar, “Veya ta boro men me akisin aniyuwiyuw, baise mar tafaram etei boro aniyuwiyuw.”
27 Momó woreraalopó dere fo bete i ape. Wore ini, dirire alaró o̧la o̧latamo ti enó̧póló, Kótóné aleyóló muló betere o̧la o̧la whaaló yóló wore deretei, ti ama woreróló mo aluraalopó.
27 Tur mar ta’imon i bebeyan i’obaiyit taitin, God umanamaim abisa eo himatar tema’am boro etei niyuwiyuw hai efan hinasa’iren. Baise sawar abisa wanatowan ma’amih bimataren boro hai efanika hinama.
28 — ausente —
28 Imih God ana merar tanay anayabin, it i God ana aiwobomaim tarun, nati efan God boro men niyuwiyuw. Imih God tanifai tanabora’ara’ah ata not tutufin etei kakaf bir auman.
29 — ausente —
29 Anayabin ata God i turobe tafaram gurusenayan ana wairaf.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.