Gálatas 4
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 Ya̧lo i du betere fo bete mo whi̧né dere alapaae dó faróló dapa wosae. Beta̧ néli whi̧né naalema alimané teraae fele mómu o̧la o̧la fea muó mupatei, kale naale a̧ ketepa, a̧ kaae tare whi̧rape ao̧mó bitu, ama kutó diratere whi̧ su̧ beterapó.
1 Tur tabo anao maiye kwana’itin, orot emomorob nati tot buyoy tutufin etei i natun kek nowan, baise nati kek i akir mowan na’atube boro hinao’waiwin, ana bowabow hinabowawain, anayabin i kek sosof.
2 Kale naale alimané teraae fele o̧la o̧la amatei tȩteróló kaae tawó̧póló tukóló mulale be dȩ sókó waaipa, ti alimané sóró beterale whi̧rapené kale o̧la o̧la fea kaae tawaalopó. Mepaae whi̧né kale naalekélé kaae tapa, a̧ ai whi̧ ao̧mó bitiré fu betaalopó.
2 Kek sosof ana veya na orot namamatar ana founamaim, orot gagamih afa nati kek boro hinakaif, naatu ana sawar tutufin etei auman boro hinakaif nanan tamah ana kwamur ya’iyai na’atube nab, imaibo ana sawar tutufin etei boro hinaya’abun umanamaim nayen.
3 Take da̧ atéró ketei naale senaale kaae betale alimó, i haemó ayarapené yó maté wale mara mole alané da̧ tȩteróló kaae taru, wae sóró kutó diratere whi̧ beteraté wou betalepó.
3 Ef i nati ta’imon it isat na’atube matar, it kek na’atube tai’akir iti tafaram hai afiy kakafih hibonawiyit, tanot boro imaim hitiyawasit.
4 — ausente —
4 Baise veya anababatun na titit ana maramaim, God taiyuwin Natun iyafar na tafaram babin natun na’atube taub yai, Jew sabuw hai ofafar babanamaim ma.
5 — ausente —
5 Sabuw iyab ofafar babanamaim hima’am tobon botaitih, saise it mi’itube tatan God natunatun tatamatar.
6 Ti noa betené meipó. Dia̧ fea Kótóné naale senaaletóró betepa, ama naalema Yesu betale sirimó beteraaire Dȩi Kepe Wisi da̧né hosaa tua̧mó beteró̧póló dotȩyalepó. Ai Dȩi Kepe Wisi da̧ tua̧mó betereteiné da̧né ko̧lómó Alima Kótópaae “Apa, Aya-ó” du beterapó.
6 Natunatun baiturobe isan, God Natun Anun Kakafiyin iyafar it dogorot wanawanan rerey eo, “Abba, Tamaiya!”
7 Atéreteiné, mió dia̧ wae sóró kutó diratere whi̧ momó kae bitini, mo ama naale senaaletóró betereteiné Kótóné Yesupaae eratere wisi wisi ala, dia̧paaekélé eraalo ai ape.
7 Imih kwa i men akir sabuw, baise God natunatun, naatu kwa i kwana natunatun kwamatar, imih toto buyoy tutufin etei God nowan boro natunatun nitih.
8 Kótóné ama aleyóló muló betere o̧la o̧latei Kótópóló ao̧mó sukó̧ló betepa, ai o̧larapené dia̧ wae sóró kutó diratere so whi̧ betalepó. Atétu betale alata kapala kótó ai ape.
8 Marasika kwa God men kwaso’ob imih tafaram hai afiy isah kwai’akir, nati i men God hai babatun.
9 Taketa atéyaletei, mió dia̧ mo Kótó tuȩ́rapó. Tépatei, Kótóné ama dia̧ mo tuȩ́rapó. Atérapa, dia̧ ai bete munire ho̧ko alarape ao̧mó betaai momó fesaae fute? Dia̧ atimané wae sóró kutó diratere so whi̧ momó betaai de?
9 Baise boun i kwa God kwasu’ub naatu God kwa su’ubi, naatu mi’itube iban maiye kwakokok kwanamatabir wagabur ririmih naatu murubih kwani’uf nunihimih. Aisim kwakokok iban hai akir kwanamatar maiye.
10 Ti ya̧lo i dere fota ha̧le dumipó. Diaao̧tei mepaae be dȩ mo doasi bete mulapóló, be dȩrapekélé, wéliérapekélé, alirapekélé, ba forapekélé, kae tukóló mulótua dapó.
10 Kwa i tafaror hai veya gagamih, sumar yomanih hai hiyuw, mour hai veya gagamih naatu kwamur yomanih veya gagamih imaim a not gagamin kwabitin, kwanotanot boro imaim yawas kwanab.
11 Ya̧lo dia̧ tao saai dapóló doasi ketekȩ buóló du betale ala bete munire nisi erótu betepa, ya̧lo dia̧mó kisipa mutu, ȩ mo doasi whaaliatu beterapó.
11 Bowabow nati na’atube kwasisinaf i ayu abirubir, nati ana itinin kwa baibaisi isan asisinaf i yabin en?
12 Norape-ó, i dere fo wisiyóló wosae. Take dia̧né du betere ala ya̧lo su̧róló du betepa, dia̧né ȩpaae me sekȩi ala erénipó. Atéyalepa, mió dia̧mó ya̧lo du betere ala su̧róló du betae.
12 Ayu ana kwabe amatar bairi tama’am ana veya, ayu isou men kafai kakafin ta kwasinaf. Imih taitu ao’ototofari ayu’ube kwanamatar.
13 Ȩ me tikipaae faai yaletei hepo daayóló bitu, folosóró sukamó kale mió wosetere fo wisi ya̧lo dia̧paae yó maletei dia̧né ai kisipare ape.
13 Kwaso’ob ayu boubuntoro’ot Tur Gewasin kwa isa abai anan ana veya i sawow auman baise a binan kwanowar.
14 Ȩ tikimó daayale heponé dia̧paae sekȩi ala eraletei, dia̧né ȩ dei kelené kólóló faletere fokélé inipó. Ai ala ini, dia̧né ȩ Kótóné ensel ao̧róló mo wisiyóló dape salepó. Ó kale Yesu Keriso a̧ wisiyóló dapesu dere kaae, ȩ mo wisiyóló dape salepó.
14 Basit, ayu biyou sawowomaim iwa’an kwa rurutubuni na’atube, kwa men kafai ayu kwanuw furuwu o kwahaiwu, baise au merar kwayi kwabuwu God ana tounamatar ta na’atube, naatu Keriso Jesu ana merar kwatay kwatabaib na’atube ayu kwabuwu.
15 Diaao̧ take du betale doasi hȩkesei ala mió netéyaleé? Dia̧né ȩpaae doasi ko̧letere ala mulu, kele sokóló me whi̧ matere o̧la ua̧sóró, ya̧lo kele kisi daaleteiné dia̧né kele sokóló ȩ bulólua̧pó. Mepaae whi̧né wosetepa, ti dia̧né ȩpaae erale ala fea ya̧lo enérapó.
15 Kwa ayasisir i ra’at, baise boun abistan matar? Ayu boro iti na’atube kwa isa atao, “Matah hitabobotaitenamih tim mata kwatabotaiten, ayu kwatitu.”
16 Mió ya̧lo dia̧paae mo bete mole fo yó matereteiné ȩ dia̧né bóe whi̧ ao̧rótu betere?
16 Ana itinin i ayu ana kwa arakit amatar, anayabin ayu tur anababatun ao kwanowar imih i?
17 Ai whi̧rapenéta, dia̧ atimatamo touróló beteraai dapóló, doasi ketekȩ buóló atima mara mole alarape yae yóló sȩtu beterapó. Tépatei, atimané dia̧paae ai eraai du betere alata, mo wisinipó. Ti aita, dia̧ da̧tamo beta̧mó beteretei tekeróló, atimané dere ala sya wó̧póló, du beterapó.
17 Nati sabuw baifuwenayah hai kok gagamin i kwa hinabuwi isah kwanarabon ayu kwanihamiyu, baise men kwa a gewasin isan tisisinaf. Nati hai not i kwa hinabuwi i hai gewasin isan.
18 Mepaae wisi ala yaai, kisipa mutu butere ketekȩta, ti doni mo wisirapó. Dia̧ ȩtamo betere sukamó maaté wisi ala eraai ketekȩ buni, ȩ alupa dia̧sisi bitukélé ketekȩ buóló, ai alatóró yó tapa, mo wisirapó.
18 Sabuw hai kok gagamin kwa buwi rabon kou’ay ta’amaim i gewasin naatu anayabin gewasinamaim i basit, baise men ayu nati’imaim ana ma’ama hinasinafumih.
19 Ya̧lo hosaa mole naale senaale-ó, Yesu Keriso diaao̧ betere bete tua̧mó sóró beteranée yóló mutere kisipané ya̧lo hosaa betemó dere suputa, sorape naale sisó nukuraalu dere dele kaae momómo dapó.
19 Are natunatu, babin taubumih biyababan ebaib na’atube, ayu biyababan ta’imon kwa isa abai anan kwa a’itinin Keriso’obe kwanamatar imaibo nuhunafot.
20 Diaao̧ du betere ala ya̧lo wosaleteiné ȩ sekȩi kisipa muóló fomo duraalu, dia̧ neyóló tao saaloé du beterapó. Téreteiné ya̧lo i dere hapólui fo taaróló, ȩ dia̧tamo beta̧mó bitu, naameiné dua ua̧póló, kisipa mutapó.
20 Au notamaim anotanot boun mi’itube biyamaim atatit saise kwa isa abisa anotanot atao kwatanowar, boun men aso’ob abisa boro ayu kwa isa anao.
21 Kale tukóló muló betere fo ao̧mó betaai kisipa mutu betere whi̧rape-ó, ai fo tua̧mó mole fo dia̧ wisiyóló kisipanié?
21 Kwa iyab ofafar babanamaim kwama’am akokok anibatiy, kwa ofafar eo’oban naniyan kwabaib?
22 Ti noatepae, i fo asȩyóló muló beterapó. Abraham-né ama naale tamo deipakalepó. Me naale ti ama kutó diró̧póló wae sale soné deyóo, me naale ti ama mo soné deyóo, ipakalepó.
22 Iti na’atube hikirum ema’am, Abraham natunatun i rou’ab. Natun ta i akir babin biyanane, natun ta i aawan anababatun biyanane.
23 Kale kutó diratere soné naaleta, ti mo sorapené naale detere kaae yólótóró dealepó. Téyaletei, ama mo soné naaleta, ti mo eraalopó yóló muló betere fo dokonóturaalu deipakalepó.
23 Natun iti akir babin biyanane i tufuw maiyow tufuw, baise natun ta i aawan anababatun biyanane tutufuw i God ana omatanenamaim tufuw.
24 I fota take mo yale alatei, mió ya̧lo fo sale fopaae dó faróló i dapa wosae. Ai so tamota, kale dokóló mulale dirii fo tamo su̧ sóró dapó. Me dokóló muló betere dirii fo, ti Sainai hasi fosómó kaaróló sókó walapó. Ai dirii fo so kaae bitu, wae sóró kutó diratere naale senaale ditu beterapó. Ai su̧ratere sota, Hekar-pó.
24 Iti sawar tana’i’itin gewas i oroubon na’atube. Baibin rou’ab hairi hai itinin i obaibasit rou’ab. Obaibasit wantoro’ot i oyaw Sinai isan, naatu nati’imaim iyab hitutufuw i akir na’atube hitufuw. Nati i Hagar natunatun.
25 Hekar-ta, ti Arabia hae kwiamó daale Sainai hasipaae dó falatapó. Mió tȩne be hulua Jerusalem-ta, ti kale Sainai hasi fosó kaae bitu, ama naale senaaletamo wae sóró kutó diratere so whi̧tóró beterapó.
25 Naatu oyaw Sinai i Arabia wanawananamaim ebatabat, imih nati i Hagar ana itinin, naatu boun ana veya Hagar ana itinin i nati Jerusalem bar meraramaim ta’i’itin, anayabin i natunatun bairi i akir sabuw.
26 Tépatei, me kae taoró tȩne Jerusalem be huluata, wae sóró kutó diratere so whi̧ kaae mei, mo be huluapó. Aita, da̧ deale so da̧né haetórótipó.
26 Baise mar ana Jerusalem i roufamen, naatu nati babin i it hinat.
27 Ti noatepae, i fo asȩyóló muló beterapó.
27 Bukamaim hikikirum eo na’atube, “Babin o yait a’ar, aur kek en, iniyasisir, inakawasa, fana aumetawat na’in iniwow, anayabin o kek hai tufuw ana biyababan men itatam. Baise babin yait taubu’e, a’arin ma’am ana kek boro moumurih na’in hinatufuw, naatu babin aawan auman boro nanatabir.”
28 Norape-ó, dia̧ta, kale Aisak detu yale kaae, ama eraalopó yóló mulale fo mo dokonóturaalu deyale naale senaale ai betere ape.
28 Imih taitu, kwa i God ana omatanen natunatun Isaac eo’omatan na’atube.
29 Até yale sukamó mo whi̧né detere kaae yóló deyale naalené Dȩi Kepe Wisiné fotoko̧né deyale naalepaae susupui ala eralepó. Até yale kaae, miókélé beta̧ alatóró du beterapó.
29 Nati ana veya’amaim kek tufuw maiyow tutufuw misir kek Anun Kakafiyin
30 Téretei, Kótóné buk-mó noa fo asȩyóló muló betere?
30 Baise bukamaim mi’itube eo? “Akir babin natun hairi kwanunih titit, anayabin akir babin natun boro men karam roufamen babin natun tamah ana toto ana buyoy turin nabaimih.”
31 Atérapa, norape-ó, da̧ta kale wae sóró kutó diratere soné deale naale senaale kaae bitini, mo soné deale naale senaaletóró ai betere ape.
31 Isan imih taitu, it i men akir babin natunatunamih, baise roufamen babin natunatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.