Filipenses 1

Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 I dere asȩta, Yesuné kutó diratere whi̧ Pol-ró Timotitamoné dia̧ Filipai be huluamó Tale Yesu Kerisoné kae beteró betere so whi̧rapepaaekélé, Keriso so whi̧ tȩteróló kaae tare whi̧rapepaaekélé, mepaae Keriso fake so whi̧ sekȩi ala depa taosu betere whi̧rapepaaekélé, dapa wosae.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Da̧né Aya Kótóró Tale Yesu Kerisotamo tua̧mó kaaróló wou betere ha̧le hamokoróló tao sere alaró hosaa muni deyóló mo dua betere alatamo dia̧paae erótu beteró̧póló yae.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 — ausente —
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 — ausente —
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 Ti noatepae, take ȩ dia̧ beterepaae sókó wóló Yesuné mió wosetere kisi fo wisi dia̧tamo fea beta̧mó titiyóló bitu, yó maté fu betepa diaao̧ ȩ tao siré wóló miókélé ai alatóró yó tapa, mo kée yóló hai̧né sukutu beterapó.
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 Dia̧ tua̧paae ai erótu betere wisi ala kaarale sekȩ́nétei mo ti eraté fóló tua̧mó taaréni, Yesu Keriso wale sukamó sókó fóló kemeraalopóló, ya̧lo mo diriyóló tuȩ́rapó.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 Dia̧ fea ya̧lo hosaa tua̧mó muluraalu, diaao̧ du betere ala kolóló ȩ hȩkesené sukutu betere alata doni, mo wisirapóló kisipa mutapó. Ti noa betené meipó. Ȩ sein képiné dokóló dipula bitukélé ó belapaae mo kuturaalukélé, Kótóné mió wosetere fo wisi ha̧le fo nisiyóló só deróló aluyao̧sóró, mo diriyóló tuȩ́ muó̧póló momó du momó du yó tapakélé, Kótóné ama ha̧le hamokoróló tao sere ala dia̧ feané ȩpaaekélé eróo, ya̧lokélé dia̧paae eróo, du betere ala ha̧le yó tarapó. Ti atéró titiyóló bitu du betere ala kilituraalu, ȩ hȩkesené sukutapó.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Yesu Kerisoné yaala sókó fu betere ala ȩ tua̧mó muluraalu, dia̧tamo betenée yóló hosaamó su beterapó. Até enée yóló mutere kisipa Kótóné kolóló ama mopó enérapó.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 Ya̧lo dia̧mó momatu betere bete i ape. Kótóné ama ere alata, tómó mole nisi yao̧sóró, a̧ betemó kaaróló wale ala wisinaale mo turó kisipa duraalu, diaao̧ yaala sókó fu betere ala mo ti fakeraté fó̧póló momarótu beterapó.
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 Dia̧ até deté fu bituraalu, kae kae yaaire alarape mupatei, mo bete mole ala tuȩ́ yó̧póló momarótu beterapó. Ai du betere alata, me alatamo hosekéni, mo wisi alamaaté yó taté fóló, Yesu Keriso wale sukamó me alakélé muni, mo donore so whi̧ beterapó yó̧póló, momarótu beterapó.
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Yesu Keriso tua̧mó kaaróló sókó wale ala wisi nokole o̧la ke bulure kaae, dia̧ tua̧mó mo donoi ala wisi atéró buóló fa̧apa so whi̧ feané kilitu, Kótóné ama kae ere dȩ wisinaale mulapóló ama doi hale horaalopó.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Térapa norape-ó, ȩpaae erale alané Kótóné mió wosetere fo wisi kei̧réni, mo ti fakeraté fu betaletei diaao̧ tuȩ́ yaasepóló i dapa wosae.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 Ȩ Yesu Kerisoné fo erótu betale alamó, atimané ȩ sein képiné dokóló dipula beteraletei, topo whi̧ bitua dere be wisimó betó mole diki tare whi̧raperó mo whi̧rape featamoné kolóló kisipa yalepó.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Talené ala tua̧mó betó mole mepaae norapené ȩ sein képiné dokóló dipula beterale ala kolóló, atima wiyóló taaréni, halaainé bituraalu, Kótóné fo eraai doasi ketekȩ butu beterapó.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 Tétu betepatei, mepaae whi̧rapené dei tuȩ́ muóló alale suraalu, Yesu Kerisoné dere ala i ape yóló yó mótu betóo, mepaaené ti mo wisi tuȩ́tóró muóló yó melóo du betereteita, mo dapó.
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 Ai wisi tuȩ́ mulu yó mótu betere whi̧rapené kale mió wosetere fo wisi eraairaalu, ȩ dipula beteró beterapóló tuȩ́ru, yaala sókó fóló yó mótu beterapó.
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 Tétu betepatei, kale dei tuȩ́ mutere whi̧rapené hosaa tua̧mó atima doi sóró horaaire kisipa mulu, Yesu Kerisoné ala eratere ao̧yóló yó mótu beterapó. Ti aita ha̧le mei, ȩ sein képiné dokóló dipula betepa, ȩpaae sekȩi ala eraalo nisiyóló, du beterapó.
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 Tépatei kapala ala depakélé, ó mo dere alakélé ó kae kae ala depakélé, aita me o̧lameipa, mo doasi topo ala beta̧ i ape. Yesu Kerisoné dere ala i ape yóló so whi̧ feapaae yó mótu betere alata, mo doasi bete mulapó. Atétu betere alamó ȩ hai̧né sukutu beteretei taaréni, mo ha̧le yótóró tawaalopó.
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 Ti noatepae, dia̧né moma yó tare alaró Yesu Kerisoné dotȩyale Dȩi Kepe wisitamoné tao sóró erótu betereteimó, ȩpaae erale ala fea deté wóló kemene wouraalu, ti ȩ dipula beteretei taaróló, ha̧le fó̧póló sokaalopóló kisipa mutapó.
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Ȩ betepa ó sukutepakélé Talené halaaratepa halenipó. Aténi, take bitiré wou yale kaae, mió ya̧lo tikimó erótu betere ala so whi̧né kilitu, Yesu Kerisoné doi hale sóró horateretei kelenée kisipa mutu beterapó.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 Ti noatepae, ya̧lo kisipané ȩ betere beteta, ti Yesu Keriso a̧tórótipó. Ȩ sukutepakélé me o̧lameipóló mo kée yaalopó. Mió i hai̧tu betere ala bosenóló mo doa hai̧né sukutu betaalopóló kisipa mutu, mo kée du beterapó.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Ȩ etéró ha̧le bitirétamo fu betepa, ti ya̧lo i ditu betere kutó mo du oleraalo ai ape. Ti etei kisipa motei, tu̧ tamo moleteiné mé tu̧paae faaloró ȩ mo diriyóló tuȩ́nipó.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Atéró mutere kisipané ya̧lo tiki tua̧mó tekéetamo dapó. Tépatei, ya̧lo kisipané mo doasi alata, ȩ sukó̧ló fóló Yesu Kerisotamo betepa, ti mo wisirapó kisipa mutapó.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Ténépatei, ya̧lo dia̧ ya̧ya̧re ala tao saairaalu, ȩ dia̧tamo betere ala doni, mo wisirapó.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Ȩ sukuni, dia̧ featamo beta̧mó bitiré faaireteiné dia̧ hai̧né sukuturaalu, diaao̧ tuȩ́ tiki tiratere alakélé mo diri deté faalopóló kisipa mutapó.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 Atéturaalu, ȩ dia̧tamo beta̧mó betereteiné, ȩ kilitu Yesu Kerisoné yale ala wisimó a̧ dukiróturaalu hai̧tere ala dia̧ tua̧mó mo ti fa̧ayaalopó.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Me noa alakó ȩpaae eratepakélé diaao̧ ai du betere ala taaréni Yesu Kerisoné mió wosetere fo wisi sya fóló eratere whi̧tóró betae. Atépa, diaao̧ ȩ alupa yale ala ó ȩ dia̧ beterepaae wapakélé kelera̧lemó me ala kae ini, mo beta̧ alatóró epa kelaalopó. Dia̧ fea beta̧ kisipa muóló diriyóló betóo, dia̧ mo beta̧ whi̧ kaaetóró bitu, Talepaae tuȩ́ tiki tiratere ala etérópóló yó melóo, du beteretei ya̧lo kisipa yaalopó.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Atéru, dia̧tamo bóe du betere whi̧rapené dia̧paae kae kae sekȩi alarape eratepakélé wiyaalomeipó. Atétere ala atimané kilitu, Kótóné da̧ mo ti doróo, atima aluyao̧sóró tao sóo, yaairemó dere fareyópupóló atima kisipa yaalopó.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Ti noatepae, Kerisoné ala eróturaalu, a̧paae tuȩ́ tiki tiratere ala maaté yó̧póló ini, ama doimó doasi sekȩi alakélé só̧póló melalepó.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Ti ȩ Kótóné ala erótu beteremótei, ȩpaae kae kae sekȩi ala eraletei diaao̧ kelalepó. Miókélé beta̧ kaae sekȩtóró su beterapó dere fo diaao̧ ai wosetere ape. Dia̧paaekélé atei alatóró erótu beterapó.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.