1 Coríntios 10
Yesu Kerisoné So Whi̧ Tao Sere Kisi Fo Wisi (PPO) vs AAI
1 No nerape-ó, ita noa ala yao̧sóró dumipó. Da̧ Juda fake firale noutererapepaae erale ala diaao̧ kisipa yaasepóló i dapa wosae. Atima fea kitikiné a̧lisóró fu betepa, ai kitikitóró sya fóló, kale doasi wȩi kȩlakélé tua̧mó tukóló mo hae tiki ha̧lepa atima tȩyóló fipakalepó.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Atima Moses-tamo touyóló kitiki ao̧mó fóo, wȩi kȩla tua̧mó tukóló fóo yaleteita, atima fea Moses tua̧mó wȩi tópipakalepó.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 — ausente —
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 — ausente —
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Téyaletei, atima mepaae turó so whi̧né dere ala Kótóné kolóló a̧ hȩkesenipó. Atéyale betené atima sisiraae fupa, so whi̧ bitini ha̧le kópu ka̧ae fi tikimó ho̧ko dourótua yalepó.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Atima atéró sisiraae feleteita, tuȩ́ tiki turóné dowi ala yaai ekȩle du betale alané erapó. Mió da̧kélé atima yale kaae yao̧sóró, tó tikiné ekȩlere ala da̧né hosaa tua̧mó mulao̧sóró kisipa mulatere fo i dere ape.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Mepaae so whi̧ atima kapala kótópaae momatu yale kaae, mió diaao̧kélé yao̧se. Ti noatepae, asȩmó i fo erapó.
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Atima mepaae nópu nuku betale alané, beta̧ be dȩmótei 23,000 so whi̧ suka̧lepó. Atima atétu betale kaae, da̧kélé yao̧sóró i dere ape.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Atima mepaae so whi̧né Tale ka̧ae kelaai su̧ saleteiné, Talené dowi wulirape dotonóló atima dóló sisiraae faralepó. Atérapa, da̧nékélé Tale su̧ sere ala yao̧se yóló dapó.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Mepaae so whi̧ atima a̧lisóró fole whi̧rapetamo dokó dokó depa, Talené whi̧ dóló kemerótu betere ensel dotonóló, so whi̧ mo turó dóló kemeralepó. Atérapa, dia̧kélé atéyao̧sóró me whi̧tamo dokó dokó dere ala yao̧se.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Take betale so whi̧paae eraté wale alarape mepaae so whi̧né dosa̧ayóló wituraalu kisipa só̧póló, mené asȩyóló muló beterapó. Keké nale alimó kaae sóró i ala yaalopó deté wale forape mo dokonóló, mió i kemetere alimó da̧paae mo erótu betepa kelerapó.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Térapa, mepaae so whi̧ de me dowi alané dée néni diriyóló beterapó dere so whi̧ dia̧, dée nao̧sóró, mo wisiyóló kaae tawae yóló, dȩla fo i dere ape.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Dowi ala yó̧póló su̧ sere ala dia̧paae maaté dumi, i haemó betó mole so whi̧ feapaaekélé wua dapó. Tépatei, Kótóné so whi̧ tao su betere ala ha̧le yó taru, dia̧paae ai erótu betere su̧ sere ala mo dekéró eréni, diaao̧ belenére su̧tóró erótu beterapó. Mepaae dowi ala yó̧póló su̧ supa, dia̧ dée néni fotoko̧ buóló, ai sekȩ beleyó̧póló, Kótóné ama so whi̧ tao sere ala ha̧le yó tareteiné, dia̧ wisi tikipaae sókó faaire tu̧ munaalopó.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Térapa, ya̧lo hosaa mole ne norape-ó, kapala kótópaae momatu betere ala tua̧mó bitini, mo tika kae betae.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Dia̧ fosó fosói kisipa mole so whi̧tamo betepa, ti ya̧lo i dere fo taleyóló kisipa yae.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Talené da̧ wisiróturaalu, sókó farale sameatóró da̧ fea touyóló bitu, mo kée yóló nukua dumié? Mo beta̧ bred o bulatóró terekeyóló nuku dere kaae, Kerisoné ama tikimó erale wisi wisi ala da̧ feané sumié?
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Ti noatepae, da̧ fea mo beta̧ o bulatóró terekeyóló nokoleteiné so whi̧ fea mo beta̧ tikitóró daale ala ha̧kearóló yó matapó.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Israel so whi̧né du betale ala dia̧né kisipa muae. Talepaae momaturaalu, kapo tómó biliratere o̧la mepaae so whi̧nékélé nukua yalepó. Atéyaleteita, ai momaratere ala Talené wisirateretei atimakélé sirapóló ha̧kearó betere ala diaao̧ kisipanié?
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Mo whi̧né naasené Kótó su̧róló aletu betere o̧laraperó ai kapala kótópaae ha̧le matere alatamo, mo bete mulapóló ya̧lo dia̧paae du betere? Meipó.
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Tépatei, Kótó tuȩ́nire so whi̧né kapala kótópaae ha̧le matere o̧lata, mo Kótópaae meni, dowi keperapepaae mótu beterapó. Atétere o̧latamo diaao̧ nuku betepa, ti ai keperapené du betere ala dia̧paae tekaalopó.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Taletamo beta̧ kisipa muóló, nokole wȩi nukuraalu, dowi keperapetamo beta̧ kisipa muóló nokole wȩikélé touróló nenénipó. Talené doi sóró horótu detere o̧la noó, dowi keperapené doi sóró horóturaalu detere o̧lakélé nóo dere alata, wisini mo dorapó.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Ti da̧ ama so whi̧ bitutei, dowi kepetamokélé fulumu du betere alata, Talené da̧tamo doasi fopaae buó̧póló sesemerótu beterapó. Ti aita, Talené ama bole fotoko̧ró da̧né bole fotoko̧tamo su̧rapóló de?
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Fea kae kae ala yaaire fo muni su̧mó enépatei, ai dere alarapené so whi̧ wisiyóló beteró̧póló tao senénipó. Kae kae yaaire ala feata, fo muni su̧mó enépatei, mepaae alané Tale tua̧mó bitu kisipa tiki tiratere ala wisiraté fumipó.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Mepaae ala duraalu, dia̧ maaté wisiyóló betaaire alamó kisipa muni, mepaae so whi̧kélé wisiyóló beteró̧póló kisipa mutu, erótu betae.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Hupu na dotonatere tikimó duputeretei naairaalu, netéyale o̧laé yóló woseni, ho̧ko nó beta̧ yae.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Ti noatepae, i fo asȩyóló muló beterapó.
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Mepaae tuȩ́ tiki tirénire so whi̧né dia̧paae o̧la naai ape depa, fóló naairaalu neté yale o̧laé yóló woseni, ho̧ko nó beta̧ yae.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Tépatei, mepaae whi̧né duraalu, “Ita kapala kótópaae momayale o̧lapó,” depa ti nao̧se. Ti ai whi̧ a̧ haleturaalu, ama tuȩ́ tiki doyao̧sóró dapó.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Ya̧lo i dere fota, naao kisipa sekȩyóló kó̧paae fao̧sóró dumitei, ya̧paae ai fo yale whi̧né naao dere ala kilitu, a̧ kisipa sekȩyao̧sóró dapó. Ti ya̧lo kisipané yaaitere ala du betepatei, mepaae so whi̧ atima tuȩ́né ya̧lo dere ala taleyóló ȩ noatepa só derótu betere?
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 Mené ȩpaae o̧la naai ape depa ai o̧la naairaalu, Talepaae mo kée yóló nuku beterapó. Atéró nukupatei, mepaae whi̧né ya̧lo o̧la nokole alamó, ȩ noatepa só derótu betere?
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Atérapa, diaao̧ o̧la nokole ala ó wȩi nokole ala ó mepaae dere alarape fea so whi̧né kilituraalu, Kótóné doi beta̧ doasi muó̧póló yae.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Atéturaalu, Juda fake ó, Krik fo bole fake ó, Kótóné so whi̧ fea dée nalao̧sóró me noa kaae ala depa, ti tuȩ́ tekeyóló yae.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Ti ya̧lo dere alakélé ho̧ko dumi, so whi̧ feané wisirapó yó̧póló, tuȩ́ tekeyóló du beterapó. Ti noatepae, ya̧lo du betere alata, ȩ maaté wisiyóló betaai kisipa muóló dumi, Kótóné so whi̧ fea aluyao̧sóró, wisiyóló beteró̧póló tao saaire ala beta̧ du beterapó.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.