Lucas 22

Te Naa Besa Unnepu (PAONT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Mooa dyongona oetu, o'nosoo te manena te natzamawukwuna soomayuna, yise ewa tuka, Gi Namayuadu Tukaba tukakwu.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Mu Jew numu tutunehanedu ka Te Pabe'e watze batsakwu mee'e sokwama pana ka mu numu-ma suipunne.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Ka sumuoo Te Pabe'e nakatzimodu-matu, Judas mee naneadu soo suta'yoo ookow ma'emukwa.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Soo suta'yoo ka mu tutunehanedu-matoo ka Judas taya mu tuukwe tuunguna oosoo mu tzapoonnekukwu ka Te Pabe'e pukwi'yoona, o'no mu oo watze tzakadukwu.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Mu Jew numu tutunehanedu besa sokwamana, “Numme u tumanagakukwu,” mee'e ka Judas netamma.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Soo Judas, “Nu ka Te Pabe'e-matoo mu bikakwu, gi numu poonnena,” mee tusooyugwe.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Yaa tabenoo numme ka seepu tooa'a batsakwu, ka gi namayuadu tukaba noko ne ewa tuka-kwi manepetu.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 Soo Te Pabe'e yise ka Peter noko John meeoo netamma, “Mu sakwa mooe memeakwatese ka te nanesootuhi yongo tukakwuna mabetsabega.”
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Umu yise meeoo tubenga, “Hano'yoo yise numme tugoomahanegakwu?”
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Soo Te Pabe'e yise mee mu nanekwegea, “Ka Jerusalem-wi mu pepetugase mu sumuoo nana bano'osa tu tsoabu-kooba tokwuhudu wegeakwu. Mu saa'a ookow nagekadooa. Ka nobe-kwi oo egeakase oo-nosoo saa'a tzoonooahoo kwatese
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 ka nana oo nobe-gakoo mee saa'a netamma, ‘Soo Te Pabe'e umu pumme nakatzimodu-no yaa u-baa'yoona nanesootuhi yongo tukakwu.’
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 Esoo nana nobe-ga'yoo yise mu tzapoonnekukwu ka pa'atu nobe-kwi'yoona ka tukapu mu yongo tukakwuna mu saadooa.”
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Umu yise mooe memeow tu tukakwuna mahaneookwuse.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Ka tu yongose, soo Te Pabe'e ka umu nakatzimodu-no tukana
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 mee mu netamma, “Nu tubetse unu mu-no e nanesootuhi yongo tukakwuna petzape gisoo nabatzana.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Esoo te nanesootuhi yongo tukana ka numu-koobatu e nabatsakwuna oo wahadu ka seepu dooa nabatsa-kwa'ne. Yow nakwitu umu nanesootuhi tukakwuna e nabatsana-kobena.”
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Soo Te Pabe'e yise ka tseda gwuu'hoose atsa baa oekoo oo-koobatoo nanesootuhihoose umu pumme nakatzimodu mee netamma, “No'yoona sakwa mu ma-matu hebe.
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 Nu mu tuukwe'e nu ekow atsa baa ka yaa teepu-koobatu tubetse gi hebekwusoo, saa'a Te Naa ka te teepu mapudutupudoose o'no yise nu tubetse pudutupusoo hebekwu.”
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Soo Te Pabe'e ka tukaba gwuu'hoose ka Te Naa-matoo nanesootuhihoose oo tzabokase yise mee mu netamma, “Yoonnekoo soo e tookoo mu-koobatoo natzabokakwu eka tukaba-wa'ne. E soomayu saa'a ka a tukana.”
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 Ka mu tukamakwuse ooosoo ka tseda-witu yukwe soo Te Pabe'e meeoo unnena, “Nu sakwa mu-koobatoo nabatsa. Soo atsa baa e puupe-wa'ne'yoosoo.
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 Soo sumu'yoo numu ka umu nuka batsakwadu-tamme e tzamunahookwudu tamme-baa tuka.
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Mooasoo soo Te Naa meeoo tunetamma, nu ooonnekoo nabatsakwu. Pana saa'a oosoo umu wohomu nu-matoo bikepu tuma'emukwana oo-matoosoo kodyukwu.”
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Umu oo nakatzimodu yise mee nanatubenga, “Hanotugina tamme-matu yoo manekwu?”
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Umu Te Pabe'e nakatzimodu puusoo nanano nananepetukute. “Ka puusoo nana su'summe ka Te Pabe'e nakwasoo manepunnekwu,” mee'e nanatusooyugwena.
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 — ausente —
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 — ausente —
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 — ausente —
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 — ausente —
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 — ausente —
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 — ausente —
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 E besa pua'a Simon Peter, soo suta'yoo mu tapokakwu te manena gi petzabena.
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Pana nu u nanesootuhikute u sakwa gi e naka'oedyukumakwupana. Ka u unnekwuna saa'a nemakodyuse u sakwa umu ta pupua'amu besa mu nanesootuhi meakwuna mu nemayugwekwu.”
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Soo Simon Peter yise mee ka Te Pabe'e netamma, “Nu ooosapa u-no'yookwu tooe taka mu wutuma tooetoo taka mu goekwuse sapa.”
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Soo Te Pabe'e yise ka Simon Peter meeoo netamma, “Awamooasoo gisoo ka tsekuna kwu'a yaka, u saa'a pahe mu numu mee netammapunnedooa, ‘Nu maka Jesus gi sopedakwatoo.’ ”
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Soo Te Pabe'e yise ka umu pumme nakatzimodu meeoo tubenga, “Nu ka o'nosoo ka besa e unnepu mu numu mu tuukwe tuunguna ka mu tayase tooe gi mu hee-gakoo sapa, gi tuwow mu mago'o-gana, gi tuwazoo kumma'akoosoo mu moko-ga'yoo sapa. Mu puu uga hemma tuuke haa'a?” Umu mee oo nanekwegea, “Numme u unne-kwa'nesoo gi hemma tuuke.”
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Soo Te Pabe'e yise meeoo mu netamma, “Ka yaa manakwana ka mease ka mu hemma mago'o noko hanega ka ooone-gana. Mu ka gi segesa-gana ka mu wegabedo tutsanabedu.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Soo nu-kwitu nanemamakwudu nabotugudu oo-toogoo manipetukwu. Mee oosoo na'unakwe, ‘Nu ka mu nanasuda tumatugudu-kwa'nesoo namatugukwu.’ ”
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Umu oo nakatzimodu mee oo netamma, “Mooasoo numme waahoo segesa-ga'yoo.” “Gi nu mownnekoo segesa netamma,” mee'e soo Te Pabe'e mu netamma.
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Soo Te Pabe'e yise ka umu pumme nakatzimodu-no ka nobe-kwi'yoona mea'ase ka po'woadu Olive mee naneadu-matoo petuga, oosoo ka uga ooosapa maneyina.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Soo Te Pabe'e yise mee mu netamma, “Mu sakwa nanesootuhi. O'no mu ka sutakoo mumme nemooaka mu gi oo-ma nakatzabedooa.”
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Soo Te Pabe'e yise gi haa'no umu kwinga'atoo mease meatzedose mee nanesootuha'e,
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 “E Naa, soo tubetse suda nuka tu yugwekwuna nu-tamme kemmana nu gi oo nasoomanekena. Ka ume nuka tunetammapu nu oo mayohokwu.”
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 O'no yise sumu'yoo soo Te Naa tummatziwabe soo toha kasa-ga'yoo oo-baa tabua petuse ka Te Pabe'e besakoosoo sootuhidooa.
43 — ausente —
44 Togesoo ka pumme tu yugwekwuna oo soonammetugupunne soo oo nanekoonana ka teepu-koobatoo puupe pasawedu-kwa'ne manewunu.
44 — ausente —
45 Soo Te Pabe'e ka nanesootuhimakwuse yotsese ka umu pumme nakatzimodu-baa petuhooga ka suda sokwamana mu utua'e mu mayu petuse,
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 mee mu netamma, “Mu sakwa gi utu'ipana. Yosuhoose nanesootuhigonno, o'no mu ka Sutakoo mumme nemooaga mu gi oo-ma nakatzabe-wa'ne'yoo.”
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Ka Te Pabe'e togesoo yadooawunu soo nana Judas mee naneadu mu tukwutumadu-no ewow numu oo-baa moohe petu. Oosoo ka Te Pabe'e-baa petuse oo mitzadya'me. O'no umu oo sopedakwatoohoo.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Pana soo Te Pabe'e yise meeoo o netamma, “Judas how u suda e matugukwuse sapa e mitzadya'me?”
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Mu Te Pabe'e-no tunakatzimodu ka tukwutumadu poonnese meeoo ka Te Pabe'e tubenga, “Tamme haa'a umu-no nagoekwu?”
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Sumu'yoo mu Te Pabe'e nakatzimodu yise sumuoo mu Jew pabe'e tummatziwabe naka tseka'akwunihoo.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Soo Te Pabe'e yise meeoo oo netamma, “Mow sapa.” Ka meeoo oo netammase ka nana naka pukwikoo oo nakwuga'ahoo-kooba matuguse soo oo naka besa mani.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Soo Te Pabe'e yise ka mu Jew pabe'e tukwutumadu meeoo netamma, “Nu gi suda tumatugudu, gi naduyadu, gi tuduhadu tuwazoo. Gi sakwa mu koodoo'oo-ma e tumahepana, wobe-ma, tsegesa-ma tuwazoo.
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Tooe mu ka e nanesootuhi nobe-kwikoo sapa gi nu-ma tzakadupu-ga'yoo. Muusoo too'e. Mooasoo soo tubope ebeoo nabotuku o'nosoo Te Naa tamme tuukwe-kwa'nesoo.
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Mu tukwutumadu yise ka Te Pabe'e-ma tzakaduse oo bika ka mu Jew-numu tutunehanedu naa-matoo. Soo Peter kwinga'a mu-nakwi meadabe.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Ka mu numu yise ka tunehane nobe-kobenakoo pedahoose soo Peter yise ka mu numu-naga katu.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Sumu'yoo tseadumu yise ka Peter poonnese ka oo tsetsoogase yise meeoo unakwe, “Esoo nana ka Jesus-matu.”
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Pana soo Peter yise meeoo unakwe, “Nu gi ma-notu.”
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 Ka mu numu togesoo aata'a, kumma'yoosoo numu ka Peter poonnese punno'o meeoosoo, “U punno'o umu-notu.” Pana soo Peter yise meeoo ka nana netamma, “Nu gi.”
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Togesoo mu tuutooe kumma'yoosoo numu punno'o ka Peter meeoo netamma. “U tubetse yow ka Jesus nakatzimodu-matu. U Galilee-witu.”
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Soo Peter meeoo mu netamma, “Nu gi mu numu nemooaga, nu gi umu-notu.” Togesoo ka Peter ookow nemayuyakwe soo tsekana kwu'a yagakooha.
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Soo Te Pabe'e yise ka Peter poonnega'a. Soo Peter yise oo soomayuhoo ka Te Pabe'e pumme netammapu. “Gisoo ka tsekana yaka pahe tooe u gi e nanenama'yoodooa.”
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Soo Peter pumme unnepu soomayuse yagakooha.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Mu tutukwutumadu ka Te Pabe'e nasootzamekuna oo pooe wutumase yise oo wupageta.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 Yise meeoo oo tubenga, “U too'e no'okosoo gi hemma watzekudu, haga meno'o u wupageta?”
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 Mu ewa'yoo tutukwutumadu ha'yoo tooe oo netammana oo-ma'yoona naneko'e.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Ka tu tabuakese mu tutukwutumadu ka Te Pabe'e mu tunehanedu-koobenatoo hane petuga yise mu tutunehanedu meeoo oo tubenga.
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 — ausente —
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 — ausente —
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Saa'a mu e poonnekwu Te Naa toogoopatu-kumaba e katu numme mu tunemadabuekukwu.”
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Mu tutunehanedu yise meeoo oo tubenga, “U haa'a Te Naa Tooa?” Te Pabe'e yise meeoo, “Aha, nu yow soo Te Naa Tooa'a.”
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 “Oosoo ka meeoo naneyugwena puusoo gi toge-tamme kemmowgena,” mee mu tutunehanedu nana'unakwe.
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.