Mateus 21
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 Ohorame cidade de Jerusalém me Jesus'ga ovahẽ cidade'ia kotyi ve Betfagé kotyi ve g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi. Ohĩ Betfagé yvytyra rembeyvyri pe monte das Oliveiras rembeyvyri pe.
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hirun hinan, hina bar merar ta wabin Bethage hitit, Olive Oyawemaim, Jesu ana bai’ufununayah rou’ab wan iyunih
2 —Peho ti cidade'i pe pendovai pyteripeva'ea pe, ei ga g̃a pe. Pevahemame kotihĩ po ti pe hepiagi yuhua'javuhuva'ea jumenta nehẽ. Ojugwa g̃a imo'ama yva rehe. Jumenta ra'yra oko ipyri no. Pekwahara memei ti herua ji ve.
2 eo, “Kwanan bar merar nati namaim kwanatitit boro donkey hi’utan ebatabat kwana’itin naatu donkey boubun auman sisibinamaim ebatabat. Hairi kwanarufamen kwanabow kwanan.
3 Po ti g̃a ei pe me nehẽ: “Maraname pe ikwaharavi?” Po ti g̃a ei na, a'ero ti pe'ji g̃a pe: “Gaha – kiroki ga pe nhande ei: Nhandepojykaharete'ga – gaha e'i: ‘Tareko'ã ti ji taho ti ji i'arimo javo’.” A'ea ti pe'ji g̃a pe. Kotihĩ po ti g̃a imbuhurukari nhande ve a'ero nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
3 Orot ta nati’imaim nabibatiyi ana tur kwana’owen, ‘Regah ekokok naatu boro nihamiyen kwanabow kwanan.’ Baise ana tur kwana’owen boro niyafarih hinamatabir maiye.”
4 A'ero g̃a ndekoi Jesus'ga nhi'ig̃a rupi ga nhi'ĩpo'rupava. Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo. A'ereki ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea a'ea mombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo. Ymyahũ ahe ei hako:
4 Iti sawar himamatar abisa God ana dinab orot eo kikirum ina i turobe.
5 “Ere ti cidadepeve'g̃a pe Siãopeve'g̃a pe:
5 “Jerusalem sabuw hai tur kwana’owen, a aiwob enan kwa’itin, taiyuwin yare donkey afe’en mara’at enan, ana donkey boubun tafanamaim mara’at enan.”
6 Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a hoi Jesus'ga nhi'ig̃a po'ruavo ipyhyga jumenta jumenta ra'yra reheve.
6 Basit Jesu ana bai’ufununayah eo baimanih na’at hin hisinaf.
7 Gweru g̃a jumenta jumenta ra'yra reheve Jesus'ga pyri herovahema. Oapoa tapy'ynhapira i'arimova'ea g̃a heropori inog̃a ikupepytera rehe eho i'arimo javo Jesus'ga pe.
7 Donkey hibai hina hai faifuw tafah hibosairen hiyabar afa rabod rourih hi’afuw ef yan hiyabar.
8 Ga rerohorame pea rupi he'yjuhuheteve'g̃a heroporopori oapoa opira i'arimova'ea pea rupi timbojigwa ti pehea ga pe javo. Jara'g̃a okytikyti hakã yva hugwi heroporopoa pea rupi imbokatuavo. Nahã g̃a Jesus'ga mbojiroviari ga rerua nhanderuvihavuhuhete'ga u kiro javo.
8 Sabuw rou’ay gagamin na’in hai faifuw hibosairen hiyabar afa ai raurih hi’afuw hiyabar.
9 Jara'g̃a oho ga renonde. Jara'g̃a oho ga reviri. Nahã he'yjuhuheteve'g̃a hoi ga rupi. Hahyahi hete g̃anhi'ig̃a g̃a erame:
9 Sabuw Jesu nanane hinan, naatu ufunane hinan fanah sib hiwow hio,
10 Jesus'ga rerovahemame cidade de Jerusalém me ipypeve'g̃a py'a myi.
10 Jesu na Jerusalem rur, kawasa ra’at uruw giririf retenafut, sabuw hibatebat hio, “Iti orot yait?”
11 A'ero he'yjuhuve'g̃a ei g̃a pe:
11 Rou’ay gagamin hiyafutih hio, “God ana dinab orot wabin Jesu, Galilee wanawananamaim tafaram Nazareth orot.”
12 Kiro Jesus'ga hoi oje'yja'g̃a jatykahavuhu pe Tupana'ga mbohetehai pe ovahema. Pevo okara hugwi mytu'ẽva'ea hugwi ga g̃a mo'embavi ima'ẽhara'g̃a ipyhyhara'g̃a ndeheve – kiroki g̃a oma'ẽ mbatera ipyhyga no – perope Tupana'ga mbohetehava pyri. Pevo ga imbojirevi g̃a'apoa mesas – kiroki g̃a hajiheve'g̃a itambere'ia pyhy judeus'g̃a itambere'ia mondovo nahã ikwepyga. G̃a'apykava no – kiroki g̃a omondo inambua itambere'ia rehe – g̃a'apykava ga imbojirevi.
12 Naatu Jesu na Tafaror Bar run. Sabuw iyab nati hima hai sawar hitotobon rauw nunih hai urama’ama, hai gemogem bora’aten, kabay hisuwa hire, urama’ama afe’eh hima mamu imak hitotobon bow israuwen ufun hitit.
13 G̃a pe ga ei:
13 Naatu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God eo hikikirum i iti na’atube eo, ‘Ayu au Tafaror Bar i yoyoban ana bar,’ baise kwa abisa kwasisinaf i kwabotabir bainowah hai watu matar.”
14 Heakwagweve'g̃a nduri oje'yja'g̃a jatykahavuhua pype ipyka'naka'nauhũve'g̃a pavẽi. Jesus'ga pyri g̃a nduri ovahema a'ero. A'ero ga imombyryvi g̃a pe g̃a mboheakwakatuavo ipyka'nave'g̃a mopo'ag̃atua'java.
14 Sabuw matah fim naatu ah umah kakafih hina Tafaror Bar hirun Jesu etei iyawasih.
15 Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi gwepia ahemonhimomby'ava'ea Jesus'ga imombyryvame g̃a pe. G̃wendu g̃a tayri'g̃a Jesus'ga mboheterame ojatykahavuhua pype javo:
15 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu sawar gewasih sisinaf hi’itin yah so’ar. Kek auman Tafaror Bar wanawanan fanah sib Jesu hibora’ara’ah hio, “Orokaiwa David natun, ensairen.”
16 A'ero g̃a ei Jesus'ga pe:
16 Jesu hiu, “Iti kek teo kunonowar?” Jesu iyafutih eo, “Anonowar. Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwa’itin, mi’itube hikirum?
17 O'erame a'ea Jesus'ga hoi g̃a hugwi a'ero ogwovo cidade de Jerusalém hugwi. Oho ga cidade'i pe Betânia pe. Pevo ga kiri ypytunimo.
17 Naatu nati’imaim ihamiyih hima i tit in Bethany bar merar imaim mar fo in.
18 Ko'emame ypyhajive Jesus'ga hoa'javame cidade de Jerusalém me ty'ara ga jukai.
18 Mar auman Jesu au merar gagamin matabir inan, basit bayumih morob.
19 Pea rupi ga hepiagi figo'yva figueira ogwovo ipyri ta'u ti yva'ia javo. Ndi'ai reki ka'atehea herekovo. A'ero ga ei jupe:
19 Naatu ef rewanamaim ai fafou batabat itin, basit na ai an tit, baise men ro’on ta itin, raurinawat. Basit ai isan eo, “O i boro men iniw.” Mar ta’imonamo ai fenem.
20 He'õa repiagame Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a nhimomby'ai. A'ero g̃a ei:
20 Ana bai’ufununayah hi’itin hifofor men kafaita, naatu hio, “Ai fafou mi’itube’emih mar ta’imon fenem?”
21 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
21 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Men erekasiy auman kwanasinafumih, baise kwanitumatum. Karam abis iti boun ai fafou isan asisinaf boro kwanasinaf namatar. Baise men iti akisin. Karam oyaw isan kwanao, kumisir kwen riy yan kubat boro namatar.
22 Po pe jikogi Tupana'ga rehe, a'ero po ti Tupana'ga penhi'ig̃a rendukatui pe erame ga pe nahanahã ore oropota javo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
22 Initumatum abisa isan kuyoyoban boro inab.”
23 Kiro Jesus'ga hoi cidade de Jerusalém me ovahema ogwovo ja oje'yja'g̃a jatykahavuhua pype templo pype. Ga g̃a mbo'erame Tupana'ga nhi'ig̃a rehe ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a nduri ga pyri xava'eve'g̃a pavẽi. A'ero g̃a ei Jesus'ga pe:
23 Jesu matabir maiye Tafaror Baremaim run bat bi’obaibiyih. Basit Firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “O yait fair it iti sawar kusisinaf, naatu yait ibasit ina kubowabow?”
24 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
24 Jesu iyafutih eo, “Ayu auman au baibat ta’imon kwa anibatiyi kwanao ananowar, imaibo ayu boro anao kwananowar, ayu fair menamaim abai abowabow.
25 Pemombe'u ti ji ve a'ero. Ma'g̃a ombuhuruka João Batistava'ea tomobatiza ti ga g̃a javo? “Tupana'ga yvagipeve'ga ombuhuruka ahe,” pe'ji po pe. “Yvyakotyve'ga ombuhuruka ahe,” pe'ji po pe. Marã pendeaporog̃ita a'ero naerũ? ei Jesus'ga g̃a pe.
25 John ana fair menane bai sabuw bapataito itih Godane bai, ai orot maiyow biyahine bai?” Hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? Godane tanao’o i boro nao bo aisim John men kwaitumitum.
26 Po ti nhande ei: Yvyakotyve'ga ombuhuruka João Batistava'ea, a'ero po ti nhandegwyripeve'g̃a henduvi nhanenhi'ig̃a okote'varuhuavo nhande ve nehẽ, ei g̃a xakyhyji nhande g̃a hugwi javo. A'ereki nhandegwyripeve'g̃a epavi: “João Batistava'ea ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharamo. Tupana'ga ahe mbuhuruka nhande pyri. A'iti a,” ei nhandegwyripeve'g̃a, ei g̃a ojohupe.
26 Baise it orot biyanane fair bain tanao, sabuw isah tabirubir anayabin sabuw etei tebitumatum John i God ana dinab orot ta.”
27 Nurã g̃a ei Jesus'ga pe:
27 Imih sabuw Jesu isan hiya’afut hio, “Aki men aso’ob.” Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman boro men anao kwananowar, baibasit menane abai iti sawar asisinaf.
28 —Marã pendeaporog̃ita? ei Jesus'ga g̃a pe. Kiro po ti ji imombe'ui pe me, a'ero ti ji nhi'ĩpondekwa nehẽ, ei Jesus'ga.
28 “Kwa mi’itube kwanotanot? Ana veya ta orot natunatun bairi hima’am basit orot natun ain isan eo, ‘Aro ayu akokok boun inan grape ana masaw inabow.’
29 —Emo gara'yra'ga e'i: “Ndahoi tuhẽ po ti ji nehẽ,” ei ga uva'ga pe. Aerẽ ga japyakakatui. A'ero ga herojijyi ojeaporog̃ita ogwovo oporavykyavo uva'ga pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo.
29 “Naatu kek tamah iya’afut eo, ‘Ayu men akokok.’ Baise ma kafai ana not botabir re in masaw bow.
30 —Aerẽ garuva'ga hoi ojipe'ga pyri gwa'yra'ga pyri, ei Jesus'ga. Na jitehe ga ei ga pe eho ti kiro eporavykyavo ko pe javo.
30 “Naatu orot na maiye natun uf isan tit tur i ta’imonaban eo, naatu kek rufut eo, ‘Basit, Regah boro anan.’ Baise kwahir bar ma men in masaw bowamih.
31 —Manamo gara'yra'g̃a oko ganhi'ig̃a rupi? ei Jesus'ga ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pe xava'eve'g̃a pe no.
31 Naatu kek menatan i tamah fanan bai?”
32 —Ymya'ĩ João Batistava'ea ruri pe pyri ikwahavuka pe me nahanahã Tupana'ga opota javo ikwehe. Ndaperoviari pe ga pejikokatue'yma, ei Jesus'ga. Itambere'ia mono'õhara'g̃a akwaimbae'g̃a upahara'g̃a pavẽi ga reroviari reki ojeaporog̃ita rerojijyita. G̃andeaporog̃ita rerojijyja pe hepiagi. Hepiagirẽ vehevi pe ndaperojijyi ve pejeaporog̃ita ga reroviare'yma, ei Jesus'ga g̃a pe. Nurã ji ei: Okogypy g̃a Tupana'ga rehe pe nenonde, ei Jesus'ga g̃a pe.
32 Anayabin John Baptist na ef gewasin bai’ufnunin isan bi’obaiyi, kwa men kwaitumitumimih, baise kabay o’onayah, naatu sagasagadiy hitumitum, sawar i kwa’itin, baise men kafa’imo a not uf kwabotabir kwaitumitumimih.”
33 —Ojipea rehe kiro po ti ji pe mbo'ei ojo'java'ea pyvõ. Pehendu ti, ei Jesus'ga ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pe xava'eve'g̃a pe no. Kohoa jara'ga itymi yhypoa'javuhuva'ea uva'yva ko pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo. Aerẽ ga g̃wemityma rokairug̃i, ei Jesus'ga. Aerẽ ga japoi uva mu'umu'ũhava tyhya rupiaramo. Aerẽ ga japoi tapyjo'ara ko pe. “A'ea hugwi po ti g̃a hepiakatui nhiremitymipyra videira ji ve nehẽ,” ei ga.
33 Jesu eo maiye, “Oroubon tabo kwananowar. Orot me matuwan ana veya ta masaw bo grape tanum, fur ear ituwafut naatu Wine bunubunuw ana hub bai naatu ana masaw sabuw bowayah uwih hima’uh hima i tafaram afa bai nanawanamih in.
34 Aerẽ kiro jykyhava reki, ei Jesus'ga. A'ero kohoa jara'ga ei ojipyrive'g̃a pe: “Peho ti g̃a pyri nhiremitymipyra repiakatuhara'g̃a pyri. Toyky ti g̃a yva'ia imbuhuruka jiapoa ji ve,” ei ga.
34 Naatu grape hiyamur bairuhin ana veya kakabom, basit orot ana akir wairafih iyafarih hina bowayah biyah ibo au nowahine ai ro’oh bairut isan.
35 Emo g̃a nomondopotari yva'ia g̃a pe okote'varuhuavo g̃a pe, ei Jesus'ga. Jara'ga g̃a ga nupanupã. Jara'ga g̃a ga juka. Jara'ga rehe g̃a omombomombo ita, ei Jesus'ga. Nahã garemitymipyra repiakatuhara'g̃a jigwarai gapyrive'g̃a ndehe, ei Jesus'ga.
35 “Baise bowayah himisir orot ana akir wairafih hibow, ta hibai hirab, ta hi’asabun morob, naatu ta kabayamaim hirab.
36 —A'ero kohoa jara'ga ojipe'g̃a mondoi ojipyrive'g̃a. G̃a ko he'yi ohoypyve'g̃a hohe. A'ero ga g̃a mondoi togweru ti g̃a yva'ia g̃a hugwi javo novĩa. G̃a vahemame pevo garemitymipyra repiakatuhara'g̃a ndekote'varuhui g̃a pe no.
36 Orot ana akir wairafih afa’abo iyafarih hina, moumurihika men marasika biyafarih na’atube’emih, baise bowayah himisir akir wairafih hibow, wan hinan isah hisisinaf na’atube hisinaf hibow hirouw.
37 —A'ero kohoa jara'ga gwa'yra'ga mondoi gaha ti togweru yva'ia g̃a hugwi javo novĩa. “Ga pe po ti g̃a ndekokatui nehẽ,” ei ga, ei Jesus'ga.
37 Uftoro’ot i natun iyun na bowayah isah, not eo, ‘Sabuw boro natu hinakakafiy.’
38 Kiro gara'yra'ga vahemi yva'ia tymipyra repiakatuhara'g̃a pyri. Ga repiagame g̃a ei ojohupe: “Avova'ea ko gayvyag̃wama. He tijuka ti ga. A'ero po ti nhande tireko pa yvya nehẽ,” ei g̃a.
38 “Baise bowayah orot natun nan hi’itin hio, ‘Iti orot masaw matuwan natun enan kwanatabai tarab emorob, saise iti sawar etei boro it ata sawaramih tanabow.’
39 A'ero g̃a gara'yra'ga pyhygi ga momboa kohoa hugwi ga jukavo, ei Jesus'ga imombe'gwovo.
39 Hina kek hibai fur ufunane hirouw re hitit hibai hi’asabun morob.”
40 —A'ero kohoa jara'ga vahemame marã po ti ga g̃a nderekoi nehẽ? ei Jesus'ga g̃a pe.
40 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Masaw matuwan namatabir nanan iti sabuw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?”
41 A'ero g̃a ei ga pe:
41 Hiya’afut hio, “Nati orot bowayah etei boro narauw hinamorob, naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif, saise ai ro’oh hinabiyamur bowayah boro hinirut ibo au nowan hinitin.”
42 —Na tuhẽ po ti nehẽ, ei Jesus'ga. Napemonhi'ig̃i pe Tupana'ga rembikwatijarukara naerũ? A'ea e'i:
42 Imaibo Jesu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin.
43 —Nurã ji ei pe me: Tupana'ga ndokoa'javi penduvihavuhuhetero judeus'g̃a nduvihavuhuhetero pe ndepiakatua'jave'yma nehẽ, ei Jesus'ga. Oko po ti ga ojipe'g̃a nduvihavuhuhetero – kiroki g̃a ga nhi'ĩpo'ru ojikoga ga rehe, ei Jesus'ga.
43 “Isan imih a tur ao’owen. Mar ana aiwob kwa biyamaim tema’am boro nabosairen sabuw iyab ub gewasih hitanum teyey boro i nitih.
44 —Kiroki g̃a o'a akoja rehe ita rehe – g̃ahã po ti onhika'mbika'mbi nehẽ, ei Jesus'ga. Po ti akoja ita ihiri g̃a ndehe nehẽ, a'ero po ti ita g̃a ka'mbika'mbigi g̃a mongu'iuhuavo nehẽ.
44 “Orot yait iti agim afe’en nare narabirab i boro natarsisib, baise agim nare orot babin narabirab boro mutufor nifofob.”
45 Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a henduvi fariseus'g̃a pavẽi Jesus'ga imombe'urame ojo'java'ea. A'ero g̃a ikwahavi Jesus'ga nhande mombe'ui reki javo. Jesus'ga arõe'yma a'ero g̃a ei:
45 Firis hai ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu ana oroubon eo hinowar hitatam.
46 Nurã g̃a Jesus'ga pyhypotarahivi novĩa. Emo g̃a okyhyji pevove'g̃a hugwi. A'ereki pevove'g̃a oarõ hete Jesus'ga onhimongyavo ga ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga javo.
46 Imih bain fatuminamih himisir, baise sabuw rou’ay hina hima’ama isah hibir. Anayabin sabuw etei Jesu hi’i’itin i God ana dinab orot ta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.