Lucas 21
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 Kiro judeus'g̃a jatykahavuhu pe Jesus'ga imbateve'g̃a ndepiagi g̃a imondorame itambere'ia hyrua pype.
1 Jesu Tafaror Bar wanawanan siwar ya’aya ana efamaim mare ma sabuw kabay wairafih hina hai siwar tew wanawanan hibiwanen itih.
2 Ga aherembirekokwerahẽa repiagi hẽa imondorame oitambere'ia ipype imbatere'ỹvehẽa. Mokõi itambere'ia hẽa imondoi ipype duas moedas.
2 Naatu kwafur babin yababan wairafin auman na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan biwan itin.
3 A'ero Jesus'ga ei:
3 Naatu sabuw iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin, yababan wairafin ana siwar God bitin i sabuw etei natabirih.
4 A'ereki he'yiva'ea g̃a omombyta itambere'ia ojive imondorame Tupana'ga pe hyrua pype. Hẽa ki a'e te mokoi'ĩ te hẽa herekoi itambere'ia. Hẽa imondopavi reki oapoa ipype, ei Jesus'ga.
4 Anayabin sabuw afa i totobuyoy wairafih, imih hai siwar gagamin na’in hiyai, baise iti kwafur babin ana efanamaim abisa i isan yai inu’in i etei bai na ana siwar yai.”
5 Aerẽ ojipe'g̃a ei:
5 Jesu ana bai’ufununayah afa Tafaror Bar hiwowowab ana gewasin hi’itin, naatu kabay hitar hikikirum isan, na’atube siwar ta ta God isan hiyasairen bar hibi’abur hi’itah isan hio hibifofofor. Baise Jesu eo,
6 —Pehepia pe nhandejatykahavuhua avo. Aerẽ po ti ndojikojikoga'javi ojogwehe itauhua nehẽ. Omonduru pa po ti g̃a inog̃a nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
6 “Sawar iti etei kwa’itih kwa’o, mar boro kabay iti etei boro nihururuw nare narubar na’in, boro men ta iti hai efanamaim hina’inumih.”
7 A'ero g̃a ei ga pe:
7 Sabuw Jesu hibatiy hio, “Bai’obaiyenayan, mar i boro biy iti sawar hinamatar, naatu ina’inan i boro abisa namatar saise aki ana’itin ana so’ob veya i na tit?”
8 A'ero Jesus'ga ei:
8 Jesu iuwih eo, “Mata toniwa’an, men koko’aw na’atube hinifufuwimih. Anayabin orot moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinao, ‘Ayu i Keriso, naatu Veya i na kabom.’ Men kwani’ufnunih.
9 —Aerẽ po ti ojipe'g̃a tavukari ojipe'g̃a pe nehẽ. Ojipe'g̃a po ti ndokopotari gwuvihavuhu'g̃a nhi'ig̃a rupi nehẽ. A'ero po ti g̃a ndekoi ojogwehe nehẽ. Imombe'urame pe me ti tapenhimongyhyjiukari g̃a pe. Otavuka tuhẽ po ti g̃a nehẽ. A'ea rupi rũi po ti mbapavakotyva'ea nehẽ, ei Jesus'ga.
9 Hinabiyow tur kwananonowar men kwanabir, naatu yababan nara’at ef hinafofokar auman men kwanabir, anayabin sawar nati na’atube boro wan hinamatar, baise men kwananot mar yomanin i na kabom.”
10 —G̃agwyripeve'g̃a po ti oko na'ẽ ojipe'g̃a gwyripeve'g̃a ndehe otavuka g̃a pe nehẽ. Ojipe'g̃a nduvihavuhu'g̃a po ti omondo ojigwyripeve'g̃a otavuka ojipe'g̃a nduvihavuhu'g̃a gwyripeve'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
10 Naatu iban iuwih maiye eo, “Tafaram ta ta boro taiyuwih hinagam hiniyow na’atube bar merar ta ta boro taiyuwih hinagam hiniyow.
11 Omyomyi po ti yvya avo nehẽ. Pevo po ti yvya imyimyi nehẽ no, ei Jesus'ga. Ahã po ti g̃a pe mbatera avo nehẽ. Pevo po ti ty'ara g̃a jukai nehẽ no, ei Jesus'ga. Itetiruamba po ti g̃a nehẽ. Opihipihi po ti g̃a karugwara ojohugwi nehẽ, ei Jesus'ga. Yvaga hugwi ahemongyhyjiva'ea jipiukari ikwahavukava'ea ahe mongyhyjiavo nehẽ, ei Jesus'ga.
11 Iriyoy gagamih boro hinamatar, baimar kakafin, sawow yumatah ta ta tafaram wanawanan boro awan nakaratan, maramaim sawar itah birubir boro hinamatar.
12 —A'ea renonde po ti g̃a pe pyhygi okote'varuhuavo pe me nehẽ. G̃a po ti pe nderohoahyi pende'yja'g̃a jatykahai pe ipypeve'g̃a nduvihava'g̃a ndovai pyteri pe pe mondovouka cadeia pype nehẽ. G̃a po ti pe nderohoukari huvihavuhu'g̃a ndovai pyteri pe nehẽ governador'g̃a ndovai pyteri pe no. G̃andovai pyteri pe po ti g̃a pe nderohoukari nehẽ timboja tehe ti g̃a ndehe javo. Nahã po ti g̃a ndekote'varuhui pe me pejikoga g̃waramo ji rehe nehẽ, ei Jesus'ga.
12 Wabu’umaim kwabowabow isan, hinarab hini’a’akir, hinabuw hinafatumi kwanan Kou’ay Bar hai ukwarih umahimaim hinayai, naatu i boro hinabuw kwanan dibur hinayariyi, tafaram ana aiwob na’atube orot gagamih nahimaim kwanatit hinibabatiy.
13 —A'ea rupi po ti pe ji mombe'ui g̃a pe nehẽ tojiko ti g̃a Jesus'ga rehe javo. Nahã po ti pe pyryva'ea mombe'ui g̃a pe nehẽ.
13 Imih nati’imaim kwanatitit, veya keboroban i nati, ayu mi’itube kwaitutumu kwabowabow i hai tur kwana’owen.
14 Tape'ei na'ẽ ti pejiyvyteri pe: “Maramarã po ti nhande nhi'ig̃i g̃a pe nehẽ?” A'ea ti tape'ei pevy'are'yma. Pe'ji ti kiro pejiyvyteri pe: “Ndiajapyakai nhande nhanenhi'ig̃a rehe.” A'ea ti pe'ji, ei Jesus'ga g̃a pe.
14 Naatu baibatiyimih hinabuw kwananan men bogaigiwas taiyuw was fafari isan kwananot kwaniyababanamih.
15 Jihi po ti akwahaheteuka pe me pe mbo'eavo nehẽ. Nurã po ti pe ekatui penhiarõe'ỹve'g̃a pe nehẽ. A'ero po ti g̃a ndipopoakari pe me pe nhi'ig̃ame nahã. Tegwete po ti g̃a'ete'varuhua penhi'ig̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
15 Anayabin ayu boro tur anit a not hinarerekab tur kwanao a kamabiy sabuw hinanonowar boro men karam a tur hinarukouw naatu bairi kwanibasamih.
16 —Penduva'g̃a vehevi po ti pe pyhygukari pey'g̃a vehevi peirũ'g̃a vehevi pende'yja'g̃a vehevi. Kiroki g̃a ojikoty'a pe pavẽi – g̃ahã pe pyhyguka no. G̃a nhaporemo po ti pe pyhygukari pe mondouka gwuvihavuhu'g̃a pe nehẽ. Jararamo pe g̃a pe jukauka nehẽ.
16 Hinat, tamat, taituwa, a ofonah boro baba hinao, hinabuw orot gagamih umahimaim hinaya’i, baimakiy hinit naatu kwa afa boro hina’asbuni kwanamorob.
17 Nahã po ti g̃a ndekopavi pe ndehe pe arõhetee'yma nehẽ pendekoro g̃waramo jireheva'ero, ei Jesus'ga.
17 Sabuw etei boro hinifa’ifai, anayabin ayu kwabi’ufnunu isan.
18 —A'ero po ti Tupana'ga pe pokogi pe moka'nhymbavukare'yma g̃a pe nehẽ. Pe'ava vehevi po ti Tupana'ga hepiakatui nehẽ.
18 Baise ukwarimaim arib ta boro men nakasiyomih.
19 Penhimboitaro g̃waramo pejikoga ga rehe po ti pe ndekoi avuirama Tupana'ga pyri nehẽ, ei Jesus'ga.
19 Naatu kwa a batkikinamaim yawas boro kwanatita’ur kwanab kwanama gewas.
20 —Aerẽ po ti pe hepiagi soldados'g̃a cidade de Jerusalém atimaname nehẽ. Nahã po ti he'yjuhuve'g̃a tavukari Jerusalémmeve'g̃a pe nehẽ. A'ea repiagame po ti pe ikwahavi Jerusalém mondurug̃werĩhava nehẽ, ei Jesus'ga.
20 Baiyowayah sabuw Jerusalem hina’ar bebera’uh kwana’i’itin kwa i kwanaso’ob, Jerusalem rabin baitaiyin isan ana veya i kabom.
21 A'ero Judéiapeve'g̃a ti toka'nhy onhana yvytyruhu pe onhimima nehẽ xamanoyme ti javo, ei Jesus'ga. Jerusalémmeve'g̃a ti toho Jerusalém hugwi nehẽ. Nhuhumeve'g̃a ti tokiyme Jerusalém me nehẽ xamanoyme ti javo, ei Jesus'ga.
21 Sabuw iyab Judea wanawanan tema’am boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen, sabuw iyab Jerusalem tema’am boro tafaram hinihamiy, sabuw iyab bar meraramaim tema’am boro men hinan Jerusalem hinatit.
22 A'ereki Jerusalém monduruga rupi po ti Tupana'ga jipygi nehẽ. Nahã po ti hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo pa ymyahũva'ea po'ruavo pa. A'ereki ymyahũ ga e'i ikwatijaruka nahanahã po ti ji jipygi nhiarõe'ỹve'g̃a ndehe nehẽ javo, ei Jesus'ga.
22 Anayabin nati i baimakiy ana veya, saise abisa bukamaim hikirum inu’in nan niturobe.
23 —Iporia'i po ti ipuru'ave'g̃a a'ea rupi oka'nhypotarame nehẽ. Iporia'i po ti g̃a nehẽ no – kiroki g̃a omoka'mbuka'mbu gwa'yra'g̃a nenonhapotarame, ei Jesus'ga.
23 Nati ana veya’amaim baibin iyab yah auman naatu hai kek sosof auman bihir isan boro nafokar, yababan gagamin na’in boro iti tafaramamaim namatar naatu sabuw boro baimakiy hinab.
24 Judeus'g̃arũive'g̃a pe ti Tupana'ga g̃a jukaukari nehẽ. Itakyhea'javuhuva'ea pyvõ po ti judeus'g̃arũive'g̃a jara'g̃a jukai nehẽ. G̃a po ti opyhy jara'g̃a nderogwovo ogwyri pe nhaporemo nehẽ no. Nahanahã po ti g̃a g̃a mbokwaki'opavi Jerusalém hugwi nehẽ. A'ero Jerusalém g̃a imondurupavi nehẽ. Nahanahã po ti Tupana'ga Jerusalém rerekote'vate'varuhuukari judeus'g̃arũive'g̃a pe nehẽ. Emo po ti aerẽ ga ndogwerekoa'javukari g̃a pe g̃a mombiguka nehẽ, ei Jesus'ga.
24 Sabuw afa boro ahay wan hinayen hina morob, afa boro hinabow hinan tafaram ta ta’amaim dibur hinaya. Naatu Eteni Sabuw Jerusalem boro hinarab nare tafan hinatet, naatu hinama hinakaif hai veya God bitih na’atube nan niturobe.
25 —Aerẽ po ti ahemongyhyjiva'ea jipiukari okovo kwara rehe jahya rehe jaytata'ia rehe ikwahavuka nehẽ. A'ero po ti yvyakotyve'g̃a gwyripeve'g̃a py'a ndukatui nehẽ. Ndovy'arihu po ti g̃a nehẽ.
25 “Maramaim veya, sumar, daman boro ina’inan yumatah ta ta hinamatar. Tafaram tutufin wanawan etei boro ayay hinabosair abisa namamatar isan, yabat boro namisir, gis nayen ana’itin boro birubir kakafin.
26 —Og̃wyg̃wy po ti ipopoakava'ea yvagipeva'ea nehẽ, ei Jesus'ga. A'ero po ti yvyakotyve'g̃a mano'ãtehei okyhyjiavo nehẽ. “Marã po ti nhande rekoi nehẽ?” e po ti g̃a onhimboko'iavo nehẽ.
26 Sabuw boro hai bir nara’at hinimamayay hinao, ‘Abisa tafaram wanawan emamatar.’ Anayabin maramaim sawar etei ti’inu’in hai efan boro hinasa’iren nanabin hinan.
27 —A'ero po ti g̃a ji repiagi ji rura'javame yvag̃atig̃a pyteri pe nehẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero. Jipopoakara po ti g̃a gwepia nehẽ no. Nhirendy'jandy'java po ti g̃a hepiagi nehẽ no jikatuhetea, ei Jesus'ga.
27 Imaibo Orot Natun sakukuw wanawanan ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit nanan hina’itin.
28 Ahemongyhyjihava ug̃werĩrame Tupana'ga po ti pe mbopiro'yg̃werĩ pendekote'varuhua hugwi nehẽ. Nurã po ti pepo'ã pejovavua tahepia ti ji Jesus'ga rura javo pejoryjoryvamo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
28 Sawar iti hinabusuruf hinamamatar ana veya’amaim, kwanamisir kwananuw ra’at, anayabin God ana sabuw baiyawasih isan ana veya i na rukabom.”
29 Kiro Jesus'ga g̃a mbo'ei ojo'java'ea pyvõ. Imombe'gwovo ga ei:
29 Imaibo Jesu oroubon ta eo, “Ai fafou kwana’itin naatu ai afa auman kwana’itah.
30 Henhunhame huangyra pe tuhẽ pe'e hepiaga: “Kwaria g̃werĩ kiro,” pe'e pe.
30 Hiw ana veya natitit kwa boro kwanao, ai abeb ana veya na, ai rourih hina’abebemih.
31 Na jitehe hepiagame akoja ahemongyhyjiva'ea po ti pe ikwahavi nehẽ, kiro Tupana'ga oko g̃werĩ yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero javo, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.
31 Imih ef i boro nati ta’imon, ana veya’amaim sawar iti na’atube hinamatar kwana’i’itah, kwa boro kwanaso’ob, God ana aiwob namih ana veya i na kabom.
32 —Imombe'ukatuavo ji ei pe me, ei Jesus'ga. Ag̃wamove'g̃a ndekojirame po ti akoja ihopavi japiavo, ei Jesus'ga.
32 Anababatun a tur ao’owen sabuw iti tema’am boro moroboe hinama’am sawar iti hinamatar.
33 Opa po ti yvaga yvya pavẽi nehẽ. Nhinhi'ig̃a po ti ndopavag̃wami opopoakapige'yma okovo a'itituhẽva'ero avuirama nehẽ, ei Jesus'ga.
33 Mar tafaram boro nasawar, baise ayu au tur i boro men nasawaramih.
34 —Penhimboko'i ti ite'varuhuva'ea hugwi pejikokatuavo ji mboha'uva. Tape'ui ti ahemboheagwyryva'ea pejigwojigwovo toryvi pe. A'ereki i'urame ahe ndojapyakakatui jirura'java rehe. Tape'ei ti pejiyvyteri pe: “Maramarã po ti nhande rekoi nehẽ?” Tape'ei ti na. Tapejapyakauhui ti pejihe mbatera rehe no. A'ereki hehe pa pejapyakauhurame pe napenhimboko'i ji mboha'uve'yma. Naname po ti ji pe mo'mag̃i a'ero ji rurame pendekote'varuhua repiaga nehẽ.
34 Mata toniwa’an, men aa tom namomon, naatu iti tafaram ana yawas isan a yababan nara’at, anayabin veya i boro naniyan meyemeye
35 Nahã po ti yvyakotyve'g̃a pe nhaporemo g̃a ji mboha'uve'ymame. Noka'nhymi g̃a ji hugwi jirura'javame nehẽ, ei Jesus'ga.
35 warasa na’atube nabuw kwana’oror. Sabuw iti tafaram wanawanan boro etei isah namatar.
36 —Penhimboko'i ti ite'varuhuva'ea hugwi pejikokatuavo ji mboha'uva. Pe'ji ti Tupana'ga pe jipi nehẽ: “Ore mbopopoaka ti toromboita ti oroka'nhyma hahyva'ea hugwi nehẽ aerẽva'ea hugwi nehẽ. Ore mbopopoaka ti torepoyja hete ti oro'ama Jesus'ga rovai pyteri pe orokoheteavo g̃waramo ganhi'ig̃a rupi.” Nahã ti pe'ji Tupana'ga pe jipi nehẽ, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.
36 Imih mata toniwa’an mar etei kwanayoyoban, saise fair kwanab sawar iti hinamamatar wanawanahimaim kwanahaiw kwan Orot Natun nanamaim kwanabat.”
37 Nane'ymi arimo Jesus'ga g̃a mbo'ei g̃ajatykahavuhua pype templo pype. Ypytuna nanani ga hoi Jerusalém hugwi ogwovo yvytyri pe monte das Oliveiras pe opytavo pevo ypytunimo.
37 Jesu veya etei Tafaror Baremaim na sabuw bi’obaibiyih, baise rabirab en Olive Oyawemaim inu’in.
38 Ypyhajive ojatykave'g̃a uhu pa ga pyri ojatykahavuhua pype tihendu ti ganhi'ig̃a javo.
38 Baise mar etei mar auman sabuw i tena Tafaror Baremaim eo tema tenonowar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.