Lucas 20
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 Aerẽ Jesus'ga g̃a mbo'ei g̃ajatykahavuhua pype templo pype. Omombe'u katu ga g̃a pe pyryva'ea onhimombe'ua. Ga nhi'ig̃ame uhu ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi xava'eve'g̃a pavẽi no.
1 Veya ta Jesu in Tafaror Bar run ma sabuw i’obaiyih Tur Gewasin binan hima hinonowar, basit firis ukwarih, ofafar bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in bairi hina
2 Jesus'ga pe g̃a ei:
2 Jesu hibatiy. “Kuo anowar, a fair menane ibai iti bowabow kusisinaf? Naatu iti fair i yait it?”
3 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
3 Jesu iyafutih eo, “Bo ayu’ubo kwa abibatiyi.
4 Ma'g̃a ombuhuruka João Batistava'ea? A'ero ga g̃a mobatiza okovo garemimbotarimova'ea rupi. “Tupana'ga yvagipeve'ga ombuhuruka ahe,” pe'ji po pe. “Yvyakotyve'ga ombuhuruka ahe,” pe'ji po pe. Marã pendeaporog̃ita a'ero naerũ? ei Jesus'ga g̃a pe.
4 John fair i menane bai sabuw bapataito itih, God biyanane ai sabuw biyahine? Kwao anowar.”
5 A'ero g̃a eg̃a'ei ojohupe:
5 Baise sabuw hikasiy taiyuwih hitatabir hima hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? God biyanane tanao, boro nao, ‘Bo aisim John bibinan men kwaitumitum.’
6 Po ti nhande ei: Yvyakotyve'ga ombuhuruka João Batistava'ea, a'ero po ti nhandegwyripeve'g̃a henduvi nhanenhi'ig̃a imombomomboa ita nhande rehe nhande jukavo ipyvõ nehẽ. A'ereki nhandegwyripeve'g̃a e'i oyvyteri pe: “João Batistava'ea ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharamo. Tupana'ga ahe mbuhuruka nhande pyri. A'iti a.” Nahã nhandegwyripeve'g̃a heroviari javo ahe ve oyvyteri pe, ei g̃a ojohupe.
6 Naatu sabuw biyahine fair bain tana rouw tanao, iti sabuw rau’ay gagamin tema’am boro kabayamaim hinarabit, anayabin etei tibitumatum John i God ana dinab orot ta.”
7 Nurã g̃a ei Jesus'ga pe:
7 Iti na’at hio sawar, basit hiya’afut hio, “Aki men aso’ob John ana fair menane bai.”
8 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
8 Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman au fair menane abai abowabow boro men anao kwananowar.”
9 A'ero pevove'g̃a pe Jesus'ga imombe'ui ojo'java'ea. G̃a mbo'eavo ga ei:
9 Naatu Jesu sabuw oroubonamaim iti na’atube eo, “Ana veya ta orot masaw bow, ana ai grape tanum naatu sabuw masaw bowayah afa tubunih hima hikaif, i ef yok bai nanawanamih in.
10 —Aerẽ kiro jykyhava reki, ei Jesus'ga. A'ero kohoa jara'ga ei ojipyrive'ga pe: “Eho ti g̃a pyri nhiremitymipyra repiakatuhara'g̃a pyri. Toyky ti g̃a yva'ia imbuhuruka jiapoa ji ve,” ei ga.
10 Naatu grape hiw hi’inu’in hiyamur, basit bairut ana veya natit, orot ana akir wairafin ta iyafar eo, ‘Inan ai ro’oh hibirut ayu au nowau ta inab inan initu ana’aan, baise nan masaw bowayah himisir akirwairafin hibai hirab uman en hiyafar matabir.
11 —Aerẽ kohoa jara'ga ojipe'ga mondoi ojipyrive'ga togweru ti ga yva'ia g̃a hugwi javo novĩa. A'ero gapyrive'ga hoi. Ga vahemame pevo garemitymipyra repiakatuhara'g̃a ga nupanupãi ojigwaraita ga rehe ga mondovo ojihugwi. Gapojate oho g̃a hugwi a'ero.
11 Naatu akir wairafin tabo iyafar maiye na tit, baise masaw bowayah hibai hirab hiu kwanikwaniy naatu hi’i’iyab uman en matabir maiye in.
12 —Aerẽ kohoa jara'ga ojipe'ga mondoi g̃a pyri novĩa ojipyrive'ga. Gapyrive'ga vahemame g̃a pyri g̃a ga kyti ga mu'umu'uma ga momboa.
12 Iban maiye ana aki wairafin baitounin iyafar na tit, baise masaw bowayah hibai hirab feher hitin hibai hitit ufun hisaroun re.
13 —A'ero kohoa jara'ga ei: “Marã po ti ji nhiremitymipyra repiakatuhara'g̃a nderekoi? Amondo po ti ji jira'yra'ga g̃a pyri nhiremia'nguhete'ga nehẽ. Po ti g̃a ga rerekokatui imondovo ga pe ga repiagame nehẽ,” ei ga gwa'yra'ga mondovo novĩa.
13 Imaibo orot masaw matuwan eo, ‘Abisa boro anasinaf? Anotanot ayu natu ta’imon isan abiyabow aniyafar nan, saise i boro hina’itin hinakakafiy.’
14 —Ogwovo gara'yra'ga vahemi uva'ga remitymipyra repiakatuhara'g̃a pyri. Gara'yra'ga repiagame g̃a ei ojohupe: “Avova'ea ko gayvyag̃wama. Tijuka ti ga. A'ero po ti nhande tireko pa yvya nehẽ,” ei g̃a.
14 Baise orot natun iyafar na titit ana veya sabuw masaw bowayah hi’itin taiyuwih himare hiyabuna sawar hio, ‘Iti i masaw matuwan natun enan, gewasin i boro tanarab namorob, saise iti sawar boro it ninowat.’
15 —A'ero g̃a gara'yra'ga mombori kohoa hugwi ga jukavo, ei Jesus'ga imombe'gwovo. Marã po ti kohoa jara'ga g̃a nderekoi a'ero nehẽ?
15 Basit orot natun hibai hirab masaw ana fur ufunane hitaiy re hi’asabun morob.’” Naatu Jesu sabuw ibatiyih eo, “Iti orot masaw matuwan nanan sabuw masaw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?
16 Ovahẽ po ti ga onhimitymipyra repiakatuhara'g̃a moka'nhymbava gwa'yra'ga repyga nehẽ. A'ero ga ojipe'g̃a mongoi g̃wemitymipyra repiakatuharamo, ei Jesus'ga.
16 I boro sabuw nabow narouw hinamorob, naatu masaw i boro nab sabuw afa nitih hinakaif hinama.” Iti na’at eo sabuw hinonowar hio, “Iti na’at i men namatar!”
17 G̃a ndepiaheteavo Jesus'ga ei g̃a pe:
17 Baise Jesu nuw sabuw itih sawar, basit eo, “Buk Atamaninamaim hikikirum anayabin i kwaso’ob.
18 —Kiroki g̃a o'a akoja rehe ita rehe – g̃ahã po ti onhika'mbika'mbi nehẽ, ei Jesus'ga. Po ti akoja ita ihiri g̃a ndehe nehẽ, a'ero po ti ita g̃a ka'mbika'mbigi g̃a mongu'iuhuavo nehẽ.
18 Imih sabuw iyab iti kabay afe’en hinare nararabih boro hina taweyaweyar, baise iti kabay i tafah nare nararabih boro hinimusumus.
19 A'ea rupi g̃a ei ojohupe Jesus'ga mombe'gwovo judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pavẽi. Ga arõe'yma g̃a ei:
19 Ofafar bai’obaiyenayah naatu firis ukwarih hikok Jesu nati ana veya’amaim hitab hitafatum, anayabin ana oroubon eo naniyan hibaib i iuwih, baise sabuw isah hibir.
20 Nurã g̃ambo'ehara'g̃a ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pavẽi Jesus'ga rapekouhui okovo ganhi'ig̃a rerojijyi pota. Ojipe'g̃a pe g̃a enhimimi:
20 Imih hin sabuw afa hitobon, hiyafarih ana itinin sabuw gewasih na’atube hina Jesu hibabatiy abitur tao na’at, saise Jew sabuw hitab Roman gawan hititin baimakiy titin isan ana ef hinuwet.
21 Kiro g̃a ei Jesus'ga pe:
21 Basit iti oro’orot hina Jesu hibatiy, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob abisa o sabuw kubi’obaiyih i tur anababatun naatu ana efamaim kuo, naatu o i men sabuw ufuhine ku’i’itinimih, baise o i anababatun God ana efamaim sabuw kubi’obaiyih.
22 Marã ndereaporog̃ita? César'gareheve'g̃a e'i: “Pemondomondo ti itambere'ia César'ga pe nhanderuvihavuhu'ga pe ga imono'og̃ukarame,” ei g̃a. Mara'ngu po nde javo: “Timondo ti”? Mara'ngu po nde javo: “Timondoyme ti”? Marãi nde? ei g̃a Jesus'ga pe.
22 Imih kuo anowar, Rome Ana Aiwob isan kabay tabibaiyan i ata ofafar ta’a’astu’ub ai en?”
23 Ojohupe g̃a ei:
23 Baise Jesu hai baifuwen itin, naatu iuwih eo,
24 —Pehepiuka ti ji ve itambere'ia moeda.
24 “Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.” Naatu kabay hibai hitin basit ibatiyih, “Iti kabay wanawanan i yait ana yumat naatu wabin tema’am?” Hiya’afut hio, “Caesar.”
25 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
25 Jesu iuwih eo, “Caesar nowan Caesar kwanitin naatu God nowan God kwanitin.”
26 Hupi hete Jesus'ga imombe'ui tomondo ti g̃a César'ga pe javo. A'ero tegwete g̃a pe Jesus'ga moandyandyihava pevove'g̃a ga renduvame a'ero. Onhimomby'avo Jesus'ga nhi'ig̃a rehe g̃a nonhi'ig̃a'javi.
26 Fatumin isan hai tur hibogaigiwas hina hibikubibiruw sabuw nahimaim iyafutih gewas hai kasiy ra’at, naatu men abisa hisinaf.
27 Kiro saduceus'g̃a nduri Jesus'ga pyri. Saduceus'g̃a ndogweroviari omanove'g̃a mbogwerahava. Ua g̃a ei ojohupe:
27 Nati’imaim Sadducee orot afa morob ufunamaim yawas maiye isan men tibitumatum i hina Jesu hibatiy,
28 Nde ko orembo'eharamo javo, g̃a ei Jesus'ga pe:
28 “Bai’obaiyenayan, Moses ofafar ta aki isai iti na’atube kirum, orot natabin nama’am aurin kek en namorob, kwafur i boro nati tain ni’awan, saise kek hinatufuw orot murubin efanin.
29 Kiro g̃a imombe'ui omanove'g̃a Jesus'ga pe. G̃a e'i:
29 Imih, marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin naatu aurin kek en morob.
30 A'ero aheakoindava rembirekoro aherembirekokwerava'ea pavẽi oirũva'ea py'rovo Moisésva'ea nhi'ĩpo'ruavo. Ndata'yri ahe aherembirekokwerava'ea pe. Aerẽ ahe manoi no.
30 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’awan, i auman kek en morob.
31 Na jitehe aheakoindava pe a'ero. Omano ahe ta'yre'yma aherembirekokwerava'ea pe, ei g̃a. Na jitehe jarava'ea onhoirũva'ea nhaporemo ahe rembirekoro aherembirekokwerava'ea pavẽi. Ndata'ypavi reki seteva'ea aherembirekokwerava'ea pe. Omanomba ahe kako. Nahã ahe rekoi ojopy'ropy'rovo.
31 Naatu orot baitounin kwafur i’awan, kek en morob naatu orot ufi’uf kwafur hibi’awan kek en etei himorob in sawar.
32 Aerẽ mbapavamo aherembirekokwerava'ea manoi kunhangwerava'ea kako, ei g̃a Jesus'ga pe.
32 Basit uftoro’ot kwafur babin morob.
33 —Marã po ti a'ero nehẽ? ei g̃a Jesus'ga pe. Omanove'g̃a mbogweravame po ti Tupana'ga seteva'ea mbogweravi kunhangwerava'ea reheve nehẽ. Ma'g̃a nembirekoro po kunhangwerava'ea rekoi nehẽ ahe kwerava'javame nehẽ? A'ereki seteva'ea onhoirũva'ea hembireko kunhangwerava'ea pavẽi, ei g̃a. Emombe'u ti ore ve. Marã po ti a'ero nehẽ? ei g̃a Jesus'ga pe.
33 Imih morobone hinayawas maiye hinamimisir ana veya, iti babin boro yait ni’awan, anayabin orot ain uf nah seven etei iti babin ta’imon hi’awan?”
34 Kiro Jesus'ga ei g̃a pe:
34 Jesu iyafutih eo, “Orot babin iti tafaramamaim tema’am ana veya i tetatabin.
35 Jara'g̃a pe po ti Tupana'ga ei nehẽ: “Jihi a'e pe me: Pepyry pe. A'ero po ti ji pe mbogweravi omanove'g̃a mbogwerahava rupi pe mombytavo ji pyri nehẽ.” Nahã po ti Tupana'ga ei g̃a pe nehẽ. G̃ahã kirẽ nahembirekoa'javi nehẽ akwaimbae'g̃a kunhangwera'g̃a no.
35 Baise sabuw iyab gewasih nati efan gewasinamaim ma isan hirurubih naatu morobone misir maiye isan hirurubinih i morobone hinamimisir maiye boro men hinatabin.
36 Tegwete g̃amanoa'java no. A'ereki g̃a oko Tupana'gapyrive'g̃a ja yvagipeve'g̃a ja. Yvagi pe Tupana'gapyrive'g̃a oko omanoe'yma. Na jitehe po ti Tupana'ga remimbogwerave'g̃a nomanoa'javi nehẽ no. Tupana'ga ra'yramo g̃a ndekoi Tupana'ga remimbogwerava'ero g̃waramo, ei Jesus'ga.
36 I boro tounamatar na’atube hinama naatu men hinamorob. Nati sabuw i God natunatun na’atube hinama, anayabin morobone himisir maiye.
37 —Moisésva'ea vehevi imboukwahavi nhande ve ikwahavuka ahembogwerahava ikwatijarame i'yva mombe'ua ikaja pyteripeva'ea mombe'ua. A'ereki imombe'urame a'ea ahe okwatija javo:
37 Moses bebeyan ebi’obaiyit i turobe, morobone boro hinamisir maiye anayabin buk wanawanan wairaf toto’ab isan kirum. Nati’imaim Moses Regah isan eo, ‘O i Abraham ana God, Isaac ana God, naatu Jacob ana God.’
38 A'ereki Moisésva'ea nde'i: “Tupana'ga ei: ‘Abraãova'ea ji mbohete’.” A'ea rũi ahe e'i ikwatija. A'ereki Tupana'ga pe g̃a okoji. “Oko pa g̃a avuirama,” ei Tupana'ga ikwahava, ei Jesus'ga saduceus'g̃a pe.
38 Imih iti God i ma’ama wanatowan ana God, men murubih hai Godamih. Sabuw iyab i wanawananamaim tema’am i yawasih.”
39 Kiro judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a ei Jesus'ga pe:
39 Ofafar bai’obaiyenayah afa nati’imaim hima hinonowar himisir hio, “Anababatun turamaim iyafutih bai’obaiyenayan!”
40 A'ero g̃a nhaporemo nde'ia'javag̃wami tuhẽ Jesus'ga pe maramarã jave'yma. A'ereki g̃a okyhyji ga hugwi ga okwaha pa javo.
40 Nati ufunamaim men yait ta baibat afa bow na Jesu ibatiyimih.
41 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
41 Imaibo Jesu ibatiyih eo, “Aisim sabuw teo Roubinenayan orot i boro aiwob orot David ana rara’ane natufuw?
42 A'ereki ymyahũ Daviva'ea tuhẽ okwatija inog̃a livro de Salmos rehe. Ikwatijarame ahe ei hako:
42 Anayabin David akisin iti na’atube eorereb Buk Atamanin wabin Psalm imaim kirum,
43 Tamongo ti ji nearõe'ỹve'g̃a neremimbotarimova'ea rehe nehẽ,’ ei Tupana'ga,” ei Daviva'ea ikwatija hako, ei Jesus'ga.
43 Ina ma’am ayu boro a rakit sabuw
44 A'ea Daviva'ea ei imombe'gwovo Cristo'ga ko jipojykaharetero oko javo. Ga ko Daviva'ea rymymino'ga jate rũi naerũ, ei Jesus'ga onhimombe'gwovo g̃a pe g̃a mbojapyakavo.
44 David Roubinenayan orot isan i ana Regah rouw eo, naatu mi’itube’emih Roubinenayan i boro David ana rara’ane nan natufuw?”
45 Pevove'g̃a nhaporemo g̃wenduvame Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:
45 Jesu eo sabuw hima hinonowar auman, ana bai’ufununayah iuwih eo,
46 —Penhimboko'i ti. Tapekoi ti judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a ja. A'ereki g̃a onhimboheteuhu. Omongi pota g̃a opipukuhua tianderepia ti g̃a nhande mboheteavo javo. Ikatuuhu g̃a pe ojipe'g̃a mbaragwahavame g̃a ndehe ima'ẽhai pe feira pe onhi'ig̃atuavo g̃a pe orembo'ehara javo g̃a pe.
46 “Mata to niwa’an Ofafar Bai’obaiyenayah hinanan kwanahaiwih, anayabin i hai kok faifuw manih hina’osen hinabat hinaremor, ahar hai efanamaim sabuw hina’itih hai merar hinay hinakakafiyih, naatu Kou’ay Bar wanawanan efan gewasih hinabow hinamare hinama, na’atube hiyuw ana veya efan gewasih hinabow saise sabuw hai merar hinay.
47 —Opojykaahy g̃a mbatera aherembirekokwera'g̃a hugwi, ei Jesus'ga. Onhi'imbukuhu tehe g̃a Tupana'ga pe. Oyvyteri pe g̃a ei: “Nhande renduvame po ti ojipe'g̃a ei nhande ve oarõ hete g̃a Tupana'ga javo,” ei g̃a oyvyteri pe. Nurã jate g̃a nhi'inhi'ig̃i Tupana'ga pe ahe moandyandyita, ei Jesus'ga. A'ero kaitu po ti hahy hete g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
47 Kwafur baibin hai sawar boro asir hinabow kwanekwan, yoyoban manimanih hinayoyoban, nati sabuw hai baimakiy i boro kakafin anababatun hinab.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.