Lucas 14

Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Aerẽ sábado rupi Jesus'ga hoi fariseus'g̃a nduvihava'ga ronga pe ta'u ji pevo javo. Ga vahemame garonga pe g̃a Jesus'ga repiahetei fariseu'ga fariseu'ga pavẽive'g̃a pavẽi javo ojohupe:
1 Certo sábado, Jesus foi comer na casa de um líder fariseu, onde o observavam atentamente.
2 Jesus'ga rovai pyteri pe oko itetirũave'ga. Ovuvu pa ga hugwi gapya gajyva.
2 Estava ali um homem com o corpo muito inchado.
3 Kiro Jesus'ga ei judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pe a'ero – kiroki g̃a ombo'e jipi Moisésva'ea rembikwatijara rehe. G̃a pe fariseus'g̃a pe no Jesus'ga ei:
3 Jesus perguntou aos fariseus e aos especialistas da lei: “A lei permite ou não curar no sábado?”.
4 Emo g̃a nonhi'ĩpondekwavi. A'ero Jesus'ga pokogi itetirũave'ga rehe imombiga gavuvura ga mondouka garonga pe.
4 Eles nada responderam, e Jesus tocou no homem enfermo, o curou e o mandou embora.
5 G̃a pe Jesus'ga ei:
5 Depois, perguntou a eles: “Qual de vocês, se seu filho ou seu boi cair num buraco, não se apressará em tirá-lo de lá, mesmo que seja sábado?”.
6 Nonhi'ĩpondekwavi g̃a. A'ereki g̃a g̃wenohẽ tuhẽ sábado rupi.
6 Mais uma vez, não puderam responder.
7 Kiro g̃a nduri fariseus'g̃a ojipe'g̃a ndeheve – kiroki g̃a fariseu'ga g̃a mono'og̃uka g̃a mbuhuruka g̃wonga pe i'gwovouka g̃a pe. Oapy g̃a huvihava'g̃a apykava rehe ikatuva'ea rehe. “Tianderepia pa ti g̃a nhande mboheteavo,” ei g̃a. “A'ereki nhande g̃a hohe,” ei g̃a oyvyteri pe.
7 Quando Jesus observou que os convidados para o jantar procuravam ocupar os lugares de honra à mesa, deu-lhes este conselho:
8 —Po toryva jara'ga pe mono'og̃ukari pe'u ti javo toryvi pe g̃amohembirekohai pe. Pehorame toryva repiaga ti tapeapygi huvihava'g̃a apykava rehe ikatuva'ea rehe tianderepia pa ti g̃a jave'yma. Mara'ngu po ijara'ga javo ndehoheve'ga pe: “Herejo toryva repiaga”?
8 “Quando você for convidado para um banquete de casamento, não ocupe o lugar de honra. E se chegar algum convidado mais importante que você?
9 A'ero po ti ga ruri nehẽ. Nurã po ti ijara'ga ei pe me nehẽ: “Na ga apygi pe py'rovo huvihava'ga apykava rehe ikatuva'ea rehe.” Ga erame na pe me, a'ero po ti pe ndapepoyjayjari nehẽ pejigwovo peapyga irupe okoteheve'g̃a apykava rehe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
9 O anfitrião virá e dirá: ‘Dê o seu lugar a esta pessoa’, e você, envergonhado, terá de sentar-se no último lugar da mesa.
10 —Po toryva jara'ga pe mono'og̃ukari toryva repiagauka pe me nehẽ. Peapy na'ẽ ti okoteheve'g̃a apykava rehe. Aerẽ po ti ijara'ga ruri javo pe me nehẽ. “Pejikoty'a pe ji pavẽi,” e po ti ga pe me nehẽ. “Ikatuva'ea rehe ti peapy huvihava'g̃a apykava rehe.” Ga erame na, po ti ojipe'g̃a ga renduvi – kiroki g̃a oapy pe pyri. A'ero po ti g̃a ei pe mombe'gwovo: “G̃ahã ore hohe.” Nahã po ti g̃a ei pe mboheteavo nehẽ, ei Jesus'ga.
10 “Em vez disso, ocupe o lugar menos importante à mesa. Assim, quando o anfitrião o vir, dirá: ‘Amigo, temos um lugar melhor para você!’. Então você será honrado diante de todos os convidados.
11 —Po pe ei: “Jihi ko huvihavamo ojipe'g̃a hohe pa.” Po pe ei a'ea penhimboheteavo pepopoakaramo pejikovo aha huvihavamo, a'ero po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: “Pe ndapekoi huvihavamo. Napenhimbohetei po pe hamo a'ero!” A'ea po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ, ei Jesus'ga. Po pe napenhimbohetei ojipe'g̃a pokokatuavo, a'ero po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: “Peko ti huvihavamo.” A'ea po ti ga ei pe me nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
11 Pois os que se exaltam serão humilhados, e os que se humilham serão exaltados”.
12 Jesus'ga ei fariseu'ga pe – kiroki ga ombuhuruka ga g̃wonga pe e'u ti ji pyri javo. Ga pe Jesus'ga ei:
12 Então Jesus se voltou para o anfitrião e disse: “Quando oferecer um banquete ou jantar, não convide amigos, irmãos, parentes e vizinhos ricos. Eles poderão retribuir o convite, e essa será sua única recompensa.
13 —Po nde japorame toryva koji'i pyry nde g̃a mbuhurukari imbatere'ỹve'g̃a, ika'naka'nauhũve'g̃a, ipyka'naka'nave'g̃a, heakwagweve'g̃a. Nanongara'g̃a embuhuruka ti to'u ti g̃a ji pyri javo.
13 Em vez disso, convide os pobres, os aleijados, os mancos e os cegos.
14 A'ero po ti pyryhetero nde ve nehẽ. G̃a po ti ndokwepygi toryva nde ve nehẽ. Tupana'ga reki ga pyryhetero nde ve nehẽ omanove'g̃a mbogweravame pyryve'g̃a mbogweravame nehẽ, ei Jesus'ga ga pe.
14 Assim, na ressurreição dos justos, você será recompensado por ter convidado aqueles que não podiam lhe retribuir”.
15 Jesus'ga pyri g̃a i'ui oapyga mesa pyri Jesus'ga renduva. G̃apyteripeve'ga ei Jesus'ga pe:
15 Ao ouvir isso, um homem que estava à mesa com Jesus exclamou: “Feliz será aquele que participar do banquete no reino de Deus!”.
16 A'ero Jesus'ga ga mbo'ei ojo'java'ea pyvõ. Imombe'gwovo ga ei ga pe:
16 Jesus respondeu com a seguinte parábola: “Certo homem preparou um grande banquete e enviou muitos convites.
17 Omboavujikwepavuka ga inog̃uka. A'ero ga ojipyrive'ga mondoukari g̃a pyri. Ga pe ga ei: “Eho javo g̃a pe: ‘Hepejijo kirog̃we. A'ereki ga omboavujikwepavuka mbatera pe me’.”
17 Quando estava tudo pronto, mandou seu servo dizer aos convidados: ‘Venham, o banquete está pronto’.
18 —Ganhi'ig̃a renduvame g̃a ndohopotari toryvi pe. Ga pe g̃a eg̃a'ei: “Ndorohoi ore. A'ereki nahanahã ore oroko,” ei g̃a.
18 Mas todos eles deram desculpas. Um disse: ‘Acabei de comprar um campo e preciso inspecioná-lo. Peço que me desculpe’.
19 —Ojipe'ga pyri ga hoi ovahema a'ero javo: “Herejo i'gwovo.”
19 Outro disse: ‘Acabei de comprar cinco juntas de bois e quero experimentá-las. Sinto muito’.
20 —Ojipe'ga pyri ga hoi ovahema a'ero.
20 Ainda outro disse: ‘Acabei de me casar e não posso ir’.
21 —A'ero gapyrive'ga jivyri ua gwuvihava'ga pyri. Omombe'u pa ga ga pe g̃anhi'ig̃agwera. “Nduri tuhẽ g̃a,” ei ga. “A'ereki nahanahã g̃a oko.”
21 “O servo voltou e informou a seu senhor o que tinham dito. Ele ficou furioso e ordenou: ‘Vá depressa pelas ruas e becos da cidade e convide os pobres, os aleijados, os cegos e os mancos’.
22 —Kotihĩ gapyrive'ga hoi ga nhi'ĩpo'ruavo. Iporia'ive'g̃a pe nhaporemo ga ei: “Hepejijo ji rupi. Pe'u ti jiruvihava'ga pyri.” Nahã ga g̃a nderuri gwuvihava'ga ronga pe g̃a nderovahema g̃a mongiavo ipype. A'ero ga hoi gwuvihava'ga pyri javo: “Aru pa ji g̃a. Ndohygi reki g̃a mesa rehe,” ei ga gwuvihava'ga pe.
22 Depois de cumprir essa ordem, o servo informou: ‘Ainda há lugar para mais gente’.
23 —A'ero garuvihava'ga ei ga pe: “Eho ti cidade hugwi pepukuhua rupi pehe'ia rupi no pevove'g̃a mbuhuruka tuhẽ nhironga pe. Ohygahi ti g̃a nhironga rehe nehẽ.
23 Então o senhor disse: ‘Vá pelas estradas do campo e junto às cercas entre as videiras e insista com todos que encontrar para que venham, de modo que minha casa fique cheia.
24 A'ereki ji a'e nde ve: Jypyve'g̃a – kiroki g̃a nde hoypyrame nduri – g̃a ndo'ui'i'i po ti nhiremimboavujikwerukava'ea. Iporia'ive'g̃a jate po ti o'u,” ei ga, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.
24 Pois nenhum dos que antes foram convidados provará do meu banquete’”.
25 Aerẽ Jesus'ga hogahoi pehea rupi taho ti ji Jerusalém me javo. Ga rupi he'yjuhuve'g̃a hog̃ahoi. Opyryryma Jesus'ga ei g̃a pe:
25 Uma grande multidão seguia Jesus, que se voltou para ela e disse:
26 —Po ga uhu ji pyri tako ji neremimbo'eharamo javo. Ji arõheterame po ti ga rekoi nhiremimbo'eharamo nehẽ. Koji'i ti ga tanhiarõ hete gwuva'ga arõa hohe, oyhẽa arõa hohe, g̃wembirekohẽa arõa hohe, gwa'yra'g̃a arõa hohe, oirũ'g̃a arõa hohe, okuvyra'g̃a arõa hohe g̃wendyra'g̃a arõa hohe. Koji'i ji arõheterame g̃a'arõa hohe po ti ga rekoi nhiremimbo'eharamo nehẽ. Koji'i ga g̃a arõrame nhiarõa hohe, namongoi po ti ji ga nhiremimbo'eharamo nehẽ. G̃wemimbotarimo rehe ga rekorame po ti ji namongoi ga nhiremimbo'eharamo nehẽ. Ji rehe jate ti ga toko ji arõheteavo, ei Jesus'ga.
26 “Se alguém que me segue amar pai e mãe, esposa e filhos, irmãos e irmãs, e até mesmo a própria vida, mais que a mim, não pode ser meu discípulo.
27 —Po ti ojipe'g̃a imbohahyukari ga pe ga jukavo vehevi nehẽ ereko nde Jesus'gareheva'ero javo ga pe, toko jitehe ti ga nhiremimbotarimova'ea rehe opohire'yma ji hugwi. Okoe'ymame nhiremimbotarimova'ea rehe ti ga tokoyme nhiremimbo'eharamo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
27 E, se não tomar sua cruz e me seguir, não pode ser meu discípulo.
28 —Po peapo pota onga jo'ara, a'ero pe peapyna'ẽi pejapyakakatuavo hehe. Pejiyvyteri pe pe ei nehẽ: “Marã? Ohy re po ti hehe nhiitambere'ia ikwepykavamo ji japorame nehẽ? Marã? Ndohygi po ti nhiitambere'ia hehe ikwepykavamo nehẽ?” A'ea pe ei pejapyakakatuavo ikwahava. Ihygame jate po ti pe japoi nehẽ, ei Jesus'ga.
28 “Quem começa a construir uma torre sem antes calcular o custo e ver se possui dinheiro suficiente para terminá-la?
29 —Pejapyakakatue'ymame ikwahave'ymame po ti pe imbovyri okyta tehe japopave'yma nehẽ herekoa'jave'ymame itambere'ia nehẽ. Hepiagame g̃a nhaporemo g̃a e'ie'i pe me pe jaita a'ero nehẽ.
29 Pois, se completar apenas os alicerces e ficar sem dinheiro, todos rirão dele,
30 “Pehepia ti g̃a! Ndoapoi gweuhu g̃a,” e po ti g̃a pe mombe'gwovo nehẽ, ei Jesus'ga.
30 dizendo: ‘Esse aí começou a construir, mas não conseguiu terminar!’.
31 —Po huvihavuhu'ga oho pota ojipe'g̃a nduvihavuhu'ga rovatiamo ga rurame otavuka ga pe, a'ero ga apyna'ẽi ojapyakakatuavo hehe. Oyvyteri pe ga ei nehẽ:
31 “Ou que rei iria à guerra sem antes avaliar se seu exército de dez mil poderia derrotar os vinte mil que vêm contra ele?
32 —Ojapyakarẽ hehe ga ei oyvyteri pe: “Nhipavẽive'g̃a po ti ndipopoakari g̃a pe nehẽ. Nduri ve ga. Irupe hete ga ji hugwi. Amondouka po ti ji ojipejipejiteve'g̃a nhipavẽive'g̃a ga pyri nehẽ te'i katu ti g̃a ga pe ga ma'ngoma'ngoga. Nurã ndura'javi po ti ga otavuka ji ve nehẽ.” A'ea huvihavuhu'ga ei ikwahava ojapyakakatuavo, ei Jesus'ga.
32 E, se concluir que não, o rei enviará uma delegação para negociar um acordo de paz enquanto o inimigo está longe.
33 —Na jitehe penhimbopiro'y ti pejeaporog̃ita hugwi peapoa hugwi no pejapyakakatuavo na'ẽ. Pe'ji ti: “Kiro ti ji tako Jesus'ga remimbotarimova'ea rupi jate. Jiapoa ko ga'apoa kiro.” Po pe ndape'ei a'ea penhimbopiro'ye'yma pejeaporog̃ita hugwi, a'ero po ti pe ndapekoi nhiremimbo'eharamo nehẽ, ei Jesus'ga.
33 Da mesma forma, ninguém pode se tornar meu discípulo sem abrir mão de tudo que possui.
34 —Jukyra ko pyry. A'ereki omongo katu mbatera imonemukare'yma jupe. Pyry mbatera a'ero, ei Jesus'ga. Po jukyra ndapyryva'javi, marã po ti ahe imombyryva'javi jukyra a'ero nehẽ? Ahe nombyryva'javi tuhẽ jukyra! ei Jesus'ga.
34 “O sal é bom para temperar, mas, se perder o sabor, como torná-lo salgado outra vez?
35 A'ero ahe ndopo'rua'javi jukyra. Ahe nomondoi yja pype tombohory nhiremityma javo. A'ereki nombohoryvi aheremityma. Ahe nombojihe'arukari i'atagwera rehe imondovo yja pype nhiremityma tombohory javo. A'ereki jukyra ndapyryva'javi. Omombo ahe a'ero.
35 O sal sem sabor não serve nem para o solo nem para adubo; é jogado fora. Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.