João 8
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 Kiro Jesus'ga hoi oliveira ndyvuhu pe monte das Oliveiras pe.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Ypyhajive ga rura'javi judeus'g̃a jatykahavuhua rokari pe. Kiro g̃a ndupavi a'ero onhimongyavo ga pyri. A'ero ga reni g̃a mbo'embo'eavo.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 A'ea rupi judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a hẽa pyhygi hẽa rerua fariseus'g̃a pavẽi. Hẽa g̃wembireko'garũive'ga rerekorame g̃a hẽa pyhygi hẽa rerua hẽa mo'ama Jesus'g̃a pyteri pe.
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 Igwete g̃a ei Jesus'ga pe:
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Ahe mbo'erame Moisésva'ea ei ikwatija hako: “Peapi ti nanongara'g̃a jukavo kunhangwera'g̃a,” ei ahe hako. Oro nde? ei g̃a Jesus'ga pe. Marãi re po nde naerũ? Toroapi ti hẽa naerũ? ei g̃a.
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 A'ereki g̃a e'i jipe ojohupe:
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Ndopigi reki g̃a ja'javo ga pe. A'ero ga po'ami javo g̃a pe:
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Igwete ga nhova'apyna'javi oina a'ero yvya rehe ikwatijara'java.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Ganhi'ig̃a renduvame kiro onhinanhinani g̃a hog̃ahoi. Xava'eve'g̃a ypy oho. A'ero g̃a hopavi Jesus'ga reja – kiroki g̃a gweru hẽa. Pevo hẽa ami a'ero ga pyri jara'g̃a pyteri pe.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Kiro Jesus'ga po'ama'javi javo hẽa pe.
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 —Ahã tuhẽ, ei hẽa.
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Aerẽ Jesus'ga nhi'ig̃a'javi he'yive'g̃a pe:
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Igwete fariseus'g̃a ei ga pe:
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 A'ero ga ei g̃a pe:
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Ojipe'g̃a ara tehe pe pehepia. Ikwahahetee'yma pe etehei g̃a pe a'ero peko te'varuhu pe javo, ei ga. Nahã ko yvyakotyve'g̃a jipi. Ji ki a'e te nda'ei poa ojipe'g̃a pe, ei Jesus'ga g̃a pe.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Ji erame poa g̃a pe a'itituhẽva'ea rupi katu nhirembi'ea a'ero. A'ereki ji tehe rũi a'e. Ore memei oro'e jihi jiruva'ga pavẽi nhimbuhurukara'ga pavẽi, ei ga.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Peapoa aherembikwatijara e'i no: “Mokonha'g̃a imombe'urame mbatera na tuhẽ javo a'ero hupi katu g̃anembi'ea,” e'i. “A'ereki g̃a memei e'i a jupe,” e'i ikwatijara, ei Jesus'ga.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Jihi anhimombe'u, ei ga. Jiruva'ga ji mombe'u jitehe no nhimbuhurukara'ga, ei ga. Ore memei ji mombe'u a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe.
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 A'ero g̃a ei ga pe:
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 A'ea Jesus'ga ei g̃a mbo'erame judeus'g̃a jatykahavuhua pype – perope hyru'ia pyri. A'ea pype judeus'g̃a omondomondo itambere'ia Tupana'ga pe jipi. Pevo Jesus'ga ei g̃a pe g̃a mbo'eavo. A'ero jara'g̃a ga pyhypotari novĩa. Emo g̃a ndopyhygi ga. A'ereki ndohoi ve gapyhyhava apiavo.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Aerẽ Jesus'ga nhi'ig̃a'javi judeus'g̃a nduvihava'g̃a pe:
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Igwete judeus'g̃a nduvihava'g̃a ei ojohupe:
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Nurã ji ei pe me ko: “Pemano po ti pe imomborukare'ymame pejikote'varuhua nehẽ,” ei ga g̃a pe. Na tuhẽ, ei ga. Ji ko Tupanamo ako. Po ti pe ndaperoviari a'ea nehẽ, a'ero po ti pe manoi pejikote'varuhuro g̃waramo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 —Mome ahe tuhẽ nde naerũ? ei g̃a ga pe.
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 Opomombe'uahivuhu tuhẽ po ji hamo pe ndekote'varuhuro g̃waramo. Emo ganhi'ig̃a jate ko ji amombe'u yvyakotyve'g̃a pe nhiremienduvamo, ei ga. Ganhi'ig̃a ko a'itituhẽva'ea nhimbuhurukara'ga nhi'ig̃a, ei Jesus'ga g̃a pe.
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Gwuva'ga pe Tupana'ga pe Jesus'ga ei gaha ji mbuhuruka javo. A'ea onhimi reki judeus'g̃a nduvihava'g̃a pe ga erame g̃a pe.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Nurã Jesus'ga ei g̃a pe:
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Kiroki ga ji mbuhuruka – gaha ji pavẽi oko jipi. Ga ndopohiri ji hugwi, ei ga. A'ereki ji ako garemimbotarimova'ea rehe jipi ganhimohemag̃wama ji rehe, ei Jesus'ga g̃a pe.
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Henduvame ganhi'ig̃a jara'g̃a jikogi ga rehe onhimongyavo.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Igwete Jesus'ga ei judeus'g̃a pe – kiroki g̃a ojiko ga rehe:
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Igwete po ti pe Tupana'ga kwahavi nehẽ a'itituhẽve'ga. Ga kwahava g̃waramo po ti pe piro'yro nehẽ, ei ga g̃a pe.
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Igwete g̃a ei ga pe:
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Nahã aherongapypeve'g̃a, ei ga. Xava'eve'ga po omondomondo ojipyrive'g̃a okoteheve'g̃a jipi. G̃a potara'jave'ymame ga g̃a mondohetei ojihugwi, ei ga. Gwa'yra'ga ki a'e te ga nomondoi tuhẽ. Gae'ỹe'ymi opyta uva'ga pyri gara'yra'ga g̃waramo, ei ga.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Ji ko Tupana'ga ra'yramo, ei ga g̃a pe. Gara'yra g̃waramo ji imombigi aherekote'varuhua popoakara ahe hugwi. Po ti ji imombigi pe hugwi nehẽ, a'ero po ti ndipopoakari tuhẽ pe ndehe nehẽ, ei ga.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 Pe ko Abraãova'ea rymyminoro peko novĩa. Emo pe ji juka pota reki. A'ereki pe me ndatekwavi nhiremimbo'ea rehe, ei ga.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Ahepia ji jiruva'ga rekoa. Nhirembiepiaga ji amombe'u katu pe me a'ero, ei ga. Pehe pehendu penduva'ga Diabo'ga. Penemienduva pe pehendu katu a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe.
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 —Abraãova'ea ko oreramonhava'ea, ei g̃a ga pe.
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Pe ki a'e te ji juka potaruhu, ei ga. Amombe'umbe'u ji pe me a'itituhẽva'ea Tupana'ga remimombe'ua. Pe ki a'e te ji juka potaruhu, ei ga. Na rũi ko Abraãova'ea rekoi hako!
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Pejijuvete'ga javijitehe ko pe ndekote'varuhui! ei ga g̃a pe.
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 Marã pe ndapekwahavihu nhinhi'ig̃a naerũ? ei ga. Pe napehendupotari nhiremimombe'ua. Nurã pe ndapekwahavihu, ei ga g̃a pe.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Pe ko Diabo'ga ra'yramo tuhẽ peko okote'varuhuve'ga ra'yramo. A'ero pe ndekote'vapotaruhui Diabo'ga remimbotarimova'ea rehe pejikovo, ei ga g̃a pe. Tupana'ga rembiapoypyagwera jate Diabo'ga ahe momanomanoukari kiromo jate. Ga ndokoi a'itituhẽva'ea rehe. A'ereki a'itituhẽva'ea rehe ndatekwava'javi ga pe, ei ga g̃a pe. O'mberame ga rekoi gweaporog̃ita rupi. A'ereki ga i'mbeuhuve'ga tuhẽ. Gaha ahe mo'mbeuhu okovo no, ei ga.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Peroviaruhu pe ga'mbea jipi. Nurã ko pe ndajireroviarihu reki a'ero. A'ereki ji a'itituhẽva'ea mombe'u pe me, ei ga g̃a pe.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 Manamo po ti pe hepiukari jirekote'varuhua naerũ? Ndapehepiukari tuhẽ po ti pe jirekote'varuhue'yma g̃waramo, ei ga. Marã naerũ? Ji a'itituhẽva'ea mombe'urame pe me maraname pe ndajireroviarihu naerũ? ei ga g̃a pe.
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Tupana'gareheve'g̃a g̃wendu katu ganhi'ig̃a. Pe ki a'e te napehendukatui ganhi'ig̃a gareheva'ero pejikoe'yma g̃waramo, ei ga g̃a pe.
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Igwete judeus'g̃a nduvihava'g̃a ei Jesus'ga pe:
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Ji nda'ei reki ojipe'g̃a pe tanhimbohete ti g̃a javo. Ojipe'ga e'i nhimbohetea rehe tombohete ti g̃a ga javo. Gaha okwaha hete javo a'itituhẽva'ea rupi katu Tupana'ga, ei ga g̃a pe.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Tamombe'u katu tuhẽ pe me, ei ga. Kiroki g̃a g̃wendu katu nhinhi'ig̃a – okoe'ymi po ti g̃a nehẽ, ei ga g̃a pe.
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 Igwete g̃a ei Jesus'ga pe:
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 Omano ko oreramonhava'ea Abraãova'ea hako. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea omano jitehe no, ei g̃a. Nde po nderuvihavuhu Abraãova'ea hohe naerũ nhirendukatuve'g̃a po ti okoe'ymi javo naerũ? ei g̃a. Mome ahe tuhẽ nde naerũ poha nde eag̃wama? ei g̃a ga pe.
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Pe ndapekwahavi reki ga. Ji ki a'e te akwaha ga. Po ji ei hamo ji ndakwahavi ga javo, a'ero po ji mbero pe javijitehe hamo no, ei ga g̃a pe. Ji ki a'e te akwaha tuhẽ ga. Igwete ji hendukatui ganhi'ig̃a no, ei ga.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Penamonhava'ea Abraãova'ea jirurag̃wama gwepia potarahi hete hako. Igwete ahe hepiagi reki gworygworyvamo hehe, ei Jesus'ga g̃a pe.
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Igwete g̃a ei ga pe:
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 —Tamombe'u katu tuhẽ ti pe me, ei Jesus'ga g̃a pe. Abraãova'ea are'ymame kiromo tuhẽ ji rekoi Tupanamo, ei ga g̃a pe.
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 A'ero g̃a ipyhygi ita tiapi ti ga javo. “A'ereki ga onhimongo Tupanamo o'mbero,” ei g̃a ojohupe. Kiro Jesus'ga nhimimi g̃a hugwi a'ero ogwovo judeus'g̃a jatykahavuhua rokara hugwi.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.