João 13

Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Aerẽ Jesus'ga ei oyvyteri pe: “Kiro po ti g̃a japoi toryva Páscoa nehẽ,” ei ga. “Oho kiro a'ero nhimanoa apiavo. A'ero po ti ji hoi yvagi pe jiruva'ga pyri nehẽ,” ei ga oyvyteri pe.
1 Tar Nowaten ana Hiyuw nanamaim. Jesu so’ob i isan veya na kabom iti tafaram nihamiy naatu nan Tamah isan. Sabuw i nowan iti tafaramamaim tema’am isah i yabow men kafaita, naatu bounabo ana yabow yomanin ni’obaiyih nan na’asa’ub.
2 Kiro Jesus'ga i'ui mbatera g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi. Ojikwe Diabo'ga omboheaporog̃ita te'varuhu Judas Iscariotesva'ea Simão'ga ra'yrava'ea raikwehe. Nurã ahe ei oyvyteri pe:
2 Rabirab ana bay hibusuruf hi’aa’u, naatu demon ana not kakafin Judas Iscariot, Simon natun marasika ana notamaim yaru’uy Jesu baban eo rabin isan.
3 Kiro Jesus'ga i'ui g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi. Igwete ga ei oyvyteri pe: “Tupana'ga ji mbopopoakaruka togwereko pa ti ga g̃wemimbotarimo javo,” ei Jesus'ga. “Ajo ji Tupana'ga hugwi ikwehe. Kiro po ti ji hoa'javi ga pyri jitehe nehẽ no,” ei Jesus'ga oyvyteri pe.
3 Jesu so’ob Tamah sawar etei i ana fair babanamaim ya, naatu i Godane na naatu God boun isan emamatabir maiye.
4 A'ea kwahava Jesus'ga po'ami hekyita opira i'arimova'ea ojihugwi. Igwete ga ipyhygi imomikãhava a'ea pyvõ onhimamana oku'a rupi.
4 Imih bay hi’aa wanawanan misir, ana faifuw tafan iyoun ma’am bosair, naatu biya rarouw bai naiwan fifin.
5 Igwete ga heka'vogi yhya nhaembeva pype g̃wemimbo'ehara'g̃a pya iheiheita imomikamikag̃a tapy'ynhapira pyvõ oku'arupiva'ea pyvõ.
5 I ufunamaim harew bai tew yan isuwei naatu busuruf ana bai’ufununayah ah souwen, naatu biya rarouw naiwanamaim fifin ma’am bai ah safamen.
6 Igwete ga ruri Simão Pedro'ga pyri tahei ti ndepya kiro javo. A'ero Pedro'ga ei ga pe:
6 Jesu na Simon Peter biyan titit ana veya, Simon Jesu isan eo, “Regah ayu au inasouwimih?”
7 Igwete Jesus'ga ei ga pe:
7 Jesu iyafut eo, “Ayu abisa boun asisinaf o boro men inaso’ob, baise boro ufibo inaso’ob.”
8 —Nderehei tuhẽ po ti nde jipya nehẽ, ei Pedro'ga ga pe.
8 Peter eo, “Aiyabin, ayu men abibasit au inasouwen.”
9 —Jesus, jipya jate rũi ti ehei a'ero. Jipoa ti ehei no nhiakag̃a reheve, ei Pedro'ga ga pe.
9 Naatu Simon Peter iyafut eo, “Regah, Men au akisih, baise umou naatu ukwaru auman kwikifuwu.”
10 Igwete Jesus'ga ei ga pe:
10 Jesu iyafut eo, “Orot yait biyan tutufin ekifukif? I an akisinamo tanasouw, i biyan tutufin etei i gewasin. Naatu kwa etei i gewas, baise men etei gewasamih.”
11 Jesus'ga okwahavipe reki ojipeva'ea rekote'varuhua. Oyvyteri pe ga ei a'ero: “Ji mondouka po ti ga guardas'g̃a po pe ji pyhygauka nehẽ,” ei ga oyvyteri pe. Nurã ga ei Pedro'ga pe: “Pe hugwi nhaporemo rũi ji amombo pendekote'varuhua,” ei ga javo ga pe.
11 Jesu so’ob yait boro nayanuw, naatu anayabin iti isan i eo kwa etei i men gewas.
12 G̃apya iheipavirẽ Jesus'ga imongia'javi opira ojivyra'java mesa pyri oina. Igwete ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:
12 Ah souwen sasawar ufunamaim, ana faifuw bosair yai inu’in bai iyoun naatu matabir maiye ana efan mara’iy. Jesu ibatiyih, “Kwa isa ayu abistan asisinafuban kwaso’ob?”
13 Pe'ji pe ji ve nhanembo'ehara'ga. Nhandepojykaharete'ga pe'ji pe ji ve no, ei ga g̃a pe. Pyry hete pe ei poa ji ve. A'ereki na tuhẽ ko ji, ei ga.
13 Kwa ayu isou “Bai’obaiyenayan naatu Regah kwarouw kwa’o’o, nati i gewasin maiyow. Anayabin i nati, Ayu i nati na’atube ama’am.
14 Ji pepya ihei reki pe pokoga pepojykaharetero pembo'eharamo. Ji javijitehe po pe jopokopokogi hamo, ei ga.
14 Boun ayu kwa a Regah, a bai’obaiyenayan a souwen, kwa auman turanah ah kwanasouwen.
15 Opopoko ji hepiuka pe me tapepoko ti ojipe'g̃a ji javijitehe, ei Jesus'ga g̃a pe.
15 Ayu bai’obaiyen kwa isa asinaf, kwa isa iti boun asisinaf i na’atube kwanasinaf.
16 Tamombe'u katu tuhẽ pe me: Okoteheve'ga ko garuvihava'ga hohe rũi. Kiroki ga oho okovo okoteheva'ero – ga ko omondohara'ga hohe rũi, ei Jesus'ga g̃a pe. Pepojykaharetero ji pe pokogi nhinhimbohetee'yma, ei ga. Pe ko ji hohe rũi reki. Nurã ti tapenhimbohetei a'ero ndorojopokogi po ti ore jave'yma, ei Jesus'ga g̃a pe.
16 Ayu turobe a tur ao’owen, akir orot i men ebi’ukwarin ana orot ukwarin isan, o tur abarayan i men orot baiyuninenayan na’atube.
17 Pekwaha pe nhinhi'ig̃a kiro. Pe ji nhi'ĩpo'rurame po ti pyryvamo pe me nehẽ, ei ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
17 Bounabo kwa sawar etei kwaso’ob, kwa iti kwanasisinaf na’at, kwa boro baigegewasin kwanab.
18 —Pe nhaporemo rũi ji opomombe'u pyry po ti pe me javo, ei Jesus'ga. A'ereki ji akwaha pa pendeaporog̃ita pemo'ẽrame ikwehe, ei ga. Akwaha ji okote'varuhuve'ga reaporog̃ita a'ero. Opo'ru ti ga Tupana'ga rembikwatijarukaragwera, ei ga. Nahã ko Tupana'ga okwatijaruka ahe ve nhinhi'ig̃ag̃wama mombe'gwovo hako:
18 “Ayu men kwa etei isa ao’omih; ayu iyab arurubiniyih i aso’ob. Baise iti i mi’itube Buk Atamaninamaim hikikirum i tan titurobe. ‘Yait ayu airi rafiy afafaram, i koun ayu itu.’
19 Amombe'u jipe ko ji pe me kiro garekote'varuhua, ei ga. A'ero ga rekote'varuhurame ji ve po ti pe heroviari nhiremimombe'uagwera nehẽ. A'ero ti pe ei pa ji ve ga ko Tupanamo tuhẽ javo nehẽ, ei ga.
19 “Ayu bounaika a tur a’o’owenabo namatar, saise anamaramaim abistan namamatar kwa boro kwanitumatum Ayu i Yait?
20 Tamombe'u katu tuhẽ pe me: Kiroki g̃a oko nhiremimondohara'ga rehe – g̃a oko ji rehe no, ei ga. Kiroki g̃a oko ji rehe – g̃a oko nhimbuhurukara'ga rehe no, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.
20 Turobe a tur ao’owen, yait ayu aiyun en ebaib, nati i Ayu ebubuwu; naatu yait Ayu ebubuwu, nati i yait Ayu iyunu anan i ebaib.”
21 Jesus'ga erame g̃a pe omyi hete gapy'a. Igwete ga ekatui g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:
21 Jesu iti tur eo’o ufunamaim, dogoron yababan awan karatan naatu eorereb, Turobe kwa a tur ao’owen, kwa wanawanamaim orot ta ayu boro babu nao.
22 A'ero garemimbo'ehara'g̃a nhimomby'ahetei onhi'ig̃a renduva ojogwepigwepiaga ma'g̃a pe Jesus'ga ei javo ojohupe.
22 Ana bai’ufununayah taiyuwih hima hinubunibun, hai kasiy ra’at yait isan eo’o.
23 Jesus'ga remiarõhara'ga oko Jesus'ga ypyvo mesa pyri.
23 Jesu ana bai’ufnunenayan orot ta i biyabuw, sisibinamaim ma’am.
24 Ga pe Simão Pedro'ga pova'eg̃i javo.
24 Simon Peter isan itarasib eo, “Kwaibatiy, ait isan eo’o.”
25 A'ero ga jitygi Jesus'ga pyri javo ga pe.
25 Naatu Bai’ufununayan na fufufur Jesu sisibinika tit naatu ibatiy, “Regah yaita?”
26 —Ga pe po ti ji imondoi pão raygwe'ria imondevirẽ tyhya pype, ei Jesus'ga ga pe. Ga pe ko ji ei ko: “Gaha po ti ji pyhyguka g̃a pe nehẽ,” ei ga.
26 Jesu iyafutih eo, “Ayu rafiy anab tew yan anabutu’ub anabitin i orotoban nati.” Anamaramaim rafiy butu’ub, Judas Iscariot, Simon natun itin.
27 A'ero Judasva'ea ipyhygi ga hugwi. Ipyhygame Satanás'ga ahe pojykai ahe rerekovo. A'ero Jesus'ga ei ahe ve:
27 Judas rafiy baib ana mar Satan marta’imon dogoron wanawanan run.
28 Igwete jara'g̃a ei – kiroki g̃a u mesa pyri g̃a pavẽi – igwete g̃a ei oyvyteri pe: “Maraname po Jesus'ga ei poro ga pe naerũ?” ei g̃a.
28 Baise bay hi’aa wanawanan Jesu tur abistan i isan eo’o men yait ta naniyan bai.
29 “Mara'ngu po ga ga mondovo mbatera pyhygauka toryva rupiaramo?” e'i tehe g̃a oyvyteri pe. “Mara'ngu po Jesus'ga ga mondovo imbatere'ỹve'g̃a pyri tomondo ti ga itambere'ia g̃a pe javo?” e'i tehe g̃a oyvyteri pe. A'ereki Judasva'ea gwereko g̃a pe g̃aitambere'ia jipi. Nurã g̃a etehei a'ea oyvyteri pe Jesus'ga ahe mondorame.
29 Nati ana veya Judas i kabay kakaif, imih Jesu iti tur eo’o i hinot na bay tobon bow na hiyuw isan, o sabuw aurih sawar meyemeye bow na baitih hirouw.
30 Ipyhygame pão raygwe'ria Jesus'ga hugwi Judasva'ea hoi g̃a hugwi ogwovo. Kiro ypytunimo a'ero.
30 Nati gugumin wanawanan. Judas faraw bai eani’aan ana veya, i misir ufun tit.
31 Judasva'ea horẽ Jesus'ga ei jara'g̃a pe:
31 Judas ufun titit anamaramaim, Jesu eo, “Sabuw bounabo Orot Natun ana aiwob nab nibirerereb hina’itin. Naatu Jesu wanawananamaim God ana fair natit sabuw hina’itin.
32 Ji imboukwahavame Tupana'ga ruvihavuhuhetea po ti ga tuhẽ imboukwahavi jiruvihavuhuhetea nehẽ. Kotihĩ tuhẽ po ti ga imboukwahavi a'ea nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
32 Naatu God ana fair i wanawananamaim nabirerereb na’at, naatu God taiyuwin Orot Natun biyanamaim boro ana fair saise’ewat niwa’an nirerereb. God Natun akisinamo wanawananamaim boro nifai nabora’ara’ah naatu boro mar ta’imonamo.
33 —Kiro ji ei pe me jira'yra'java'ea pe, ei ga. Kotihĩ po ti ji hoi pe hugwi kiro, ei ga. Ji reka tehe po ti pe a'ero nehẽ novĩa, ei ga. A'e ko ji judeus'g̃a nduvihava'g̃a pe ikwehe. Kiro ji ei a'ea pe me no: Tegwete pehohava pevo – perope ji aho kiro, ei Jesus'ga g̃a pe.
33 “Natunatu, Ayu boro men manin bairit tanama. Mi’itube Jew sabuw hai tur ao’owen na’atube kwa boun a tur ao’owen. Kwa boro ayu kwananuwuhu. Ayu efan menamaim anan, kwa men karam kwanan.”
34 —Ipyahuva'ea ji imombe'ui pe me kiro, ei Jesus'ga g̃a pe. Penhoarõ hete ti, a'e ji pe me a'ero, ei ga. Ji opoarõ hete pe nderekokatuavo. Na jitehe ti penhoarõarõ hete a'ero pejogwerekokatuavo, ei ga g̃a pe.
34 “Obaiyunen tur boubun kwa abit. Turanah kwaniyabuwih. Ayu kwa abiyabuw na’atube, turanah bairi kwaniyabowbonen.
35 Penhoarõheterame po ti ojipe'g̃a epavi Jesus'gareheve'g̃a javo pe me nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
35 Kwa turanah bairi kwanabiyabowbonen na’at, sabuw etei boro hinaso’ob kwa i ayu au bai’ufununayah.”
36 Igwete Simão Pedro'ga ei Jesus'ga pe:
36 Simon Peter Jesu ibatiy, “Regah, o menika kwenan?”
37 —Jesus, maranuhũrame tegwete jihohava nde pyri naerũ? ei Pedro'ga ga pe. Po ti nhimanoa jihoag̃wamamo nde pyri nehẽ, a'ero po ti ji manoi nderepykavamo nehẽ, e'i tehe ga Jesus'ga pe.
37 Peter ibat “Regah, aisimamih boun men ani’ufnuni? Ayu au yawas boro o isa anaya’ra’iy.”
38 —“Amano po ti ji nde repykavamo nehẽ,” ere tehe nde ji ve? ei Jesus'ga ga pe. Tamombe'u katu tuhẽ nde ve: Inamutig̃a nhi'ig̃a renonde po ti três nde ea'jaa'javi ji ve nehẽ: “Ji ndakwahavi Jesus'ga,” ei ga Pedro'ga pe.
38 Naatu Jesu iya’afut eo, “O anababatun ibogaigiwas ayu isou a yawas inayara’iy? Turobe a tur ao’owen, kokorere o’e nanamaim, o boro mar tounu inao inayoubu, ayu orot nati men aso’ob.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.