1 Coríntios 11
Tupanaʼga nhiʼig̃a (PAHNT) vs AAI
1 Cristo'ga rupi jitehe ji hoi. Na jitehe ti peho ji rupi.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Pyry hete pe napemoka'nhymi jipi jirekoagwera pejipyri. Peho pe nhiremimbo'ea rupi no. A'ereki Cristo'gareheve'g̃a nemimombe'ua rehe ji pe mbo'ei.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Takwahavuka ti a'ero pe me. Cristo'ga ko huvihava'ga akwaimbae'g̃a pe. Akwaimbae'g̃a ko huvihava'g̃a g̃wembireko'g̃a pe. Tupana'ga ko huvihava'ga Cristo'ga pe.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Ndapyryvi a'ero akwaimbae'g̃a nhakag̃ahovi onhi'ig̃ame Tupana'ga pe g̃andovaki Tupana'ga mombe'urame ojipe'g̃a pe no. Onhakag̃ahovame po g̃a imbote'varuhui Cristo'ga pe ga ko jiruvihava'ga rũi javo.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Emo kunhangwera'g̃a nhakag̃ahove'ymame ndapyryvi g̃a nhi'ig̃ame Tupana'ga pe g̃andovaki g̃a Tupana'ga mombe'urame ojipe'g̃a pe no. Onhakag̃ahove'ymame po g̃a ei: “Nhirembireko'ga ko huvihava rũi ji ve,” e po g̃a. Nanongara'g̃a ko g̃a ja – kiroki g̃a, ojipe'g̃a opĩ g̃a'ava g̃a hugwi tipoyjaryme ti g̃a javo.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Onhakag̃ahove'ymame po g̃a tokyti pa o'ava a'ero hamo. Po g̃a ndopotari opoyjayjare'ymamo oapina rehe, a'ero po g̃a tonhakag̃aho hamo. Tonhakag̃aho po g̃a onhi'ig̃ame Tupana'ga pe g̃andovaki ga mombe'urame no hamo.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Akwaimbae'g̃a po nonhakag̃ahovi hamo. A'ereki Tupana'ga oapo akwaimbae'g̃a oji'java'ero. G̃andeaporog̃ita Tupana'ga reaporog̃ita ja. Kunhangwera'g̃a ki a'e te g̃andeaporog̃ita akwaimbae'g̃a ndeaporog̃ita ja.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Tupana'ga ndoapoi reki akwaimba'eva'ea kunhangwerava'ea ra'oa pyvõ. Ga oapo kunhangwerava'ea akwaimba'eva'ea nharukag̃a pyvõ hako.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Na jitehe Tupana'ga ndoapoi akwaimba'eva'ea kunhangwerava'ea pe. Ga oapo kunhangwerava'ea akwaimba'eva'ea pe topoko ti hẽa ga javo hako.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 A'ero po kunhangwera'g̃a tuhẽ e'i onhakag̃ahova pe hamo yvagipeve'g̃a nembiepiaga g̃waramo.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Ojikoty'aro g̃waramo nhandepojykaharete'ga pavẽi g̃a jikogi ojogwehe jipi kunhangwera'g̃a akwaimbae'g̃a pavẽi.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 A'ereki ymya Tupana'ga oapo kunhangwerava'ea akwaimba'eva'ea nharukag̃a pyvõ. Nahã kunhangwerava'ea ohẽ akwaimba'eva'ea hugwi. Emo kiro akwaimbae'g̃a o'a kunhangwera'g̃a hugwi. Tupana'ga reki oapopavuka okovo.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Pehe ti penhimombaragwaha hehe. Pyry pe me kunhangwera'g̃a nhi'ig̃ame Tupana'ga pe g̃andovaki g̃a nhakag̃ahove'ymame naerũ? Ahã, a'e ji.
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Pekwaha pe pejiyvyteri pe akwaimbae'g̃a avukuhua g̃ambopoyjayjare'yma.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Kunhangwera'g̃a avukuhua ki a'e te g̃ambokatua rupiara. A'ereki Tupana'ga omondo a'ea g̃a pe toakag̃aho'i ti g̃a a'ea pyvõ javo.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Momina nhinhi'ig̃a a'ea rehe a'ero. Po ojipe'g̃a ji rayvapotari g̃a'akag̃ahova rehe, a'ero po ji ei g̃a pe: Na tuhẽ ore rekoi. Nahã jara'g̃a ndekoi no Cristo'gareheve'g̃a ojatykarame Tupana'ga mboheteavo.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Kiro pe mbo'erame po ti ji nopombohetei nehẽ. Anhi'ig̃ahy po ti ji pe me nehẽ. A'ereki pe jatykarame Tupana'ga mboheteavo a'ea ko pendekokatuag̃wama rũi reki. Peko te'varuhu reki pe.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Tanhi'ĩ na'ẽ pe me pejogwayvara rehe a'ero. A'ereki ojipe'g̃a omombe'u a'ea ji ve. “Corintopeve'g̃a ojatykarame g̃a jogwayvayvari jipi. G̃a ndojihe'akatui,” ei g̃a pe mombe'gwovo ji ve. Arovia gwere ji g̃anhi'ig̃a.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Tupana'ga po e'i a'ero: “Na g̃a jogwayvari tomboukwaha ti okokatuve'g̃a a'ero.”
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Pejatykarame pe ei: “Ti'u ti nhandejapyakavo nhandepojykaharete'ga rehe,” pe'e tehe pe jipi. Emo reki pe ndapekoi ga rehe pejikote'varuhuro g̃waramo i'urame.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 Pejihe reki pe peko. A'ereki i'urame jararamo pe pe'u jipe ima'ẽa renonde. Jara'g̃a ndogwerekoi reki. Nurã ko ty'ara jara'g̃a jukai. Jara'g̃a ki a'e te heagwyry vinho i'uhetero g̃waramo.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Ndaperekoi tuhẽ po pe onga naerũ tape'u ipype? Ndapekoa'javi po pe Tupana'gareheve'g̃a ndehe naerũ imbatere'ỹve'g̃a mbopoyjayjare'yma naerũ? Marãi po ti ji a'ero pe me nehẽ naerũ? Opombohete po ti ji a'ea rehe naerũ? Nopombohetei tuhẽ po ti pe a'ero nehẽ.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Amombe'u ko ji pe me nhandepojykaharete'ga remimbo'eagwera ikwehe – a'ea ga omombe'uuka ji ve. Nahã a'ero. Omanoa renonde Jesus'ga rekoi g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi ypytunimo ikwehe. Judasva'ea omondouka g̃werĩ ga guardas'g̃a po pe tojuka ti g̃a ga javo. A'ea renonde Jesus'ga ipyhygi pão.
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 Igwete ga ei Tupana'ga pe: “Ndepyry hete nde imbuhua ore ve,” ei Jesus'ga javo ga pe. Igwete ga haygwe'rogwe'rogi imondovo g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. “A'ea ko jira'oa, a'e ji jupe,” ei ga g̃a pe. “Pe'u kiro. A'ereki jira'oa ji anhikwava'ẽ kiro pe ndepykaramo nhimanorame,” ei ga. “Aerẽ ti pe'ua'jaa'ja pão a'ero tanhimoka'nhymyme ti,” ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe ikwehe.
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Na jitehe g̃a i'urẽ mbatera Jesus'ga ipyhygi copo vinho ryrua. Igwete ga imondoi g̃a pe javo. “Pe'u kiro copopypeva'ea,” ei ga. Igwete ga imombe'ui gwekoa g̃a pe. “Aheka'voguka po ti ji jirekoa g̃a pe jijijukauka nehẽ,” ei ga. “Nahã po ti ji manoi yvyakotyve'g̃a ndepyga. A'ereki Tupana'ga e'i ipyahuva'ea imombe'gwovo. ‘Garekoa reka'vogame po ti ji imombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi,’ ei Tupana'ga,” ei ga. “Nurã jirekoa reka'voga g̃waramo a'iti hete tuhẽ po ti Tupana'ga imombori he'yjuhuve'g̃a ndekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ g̃wembi'ea rupi,” ei Jesus'ga g̃a pe. “Pe'u ti a'ero vinho copopypeva'ea. Pe i'ua'jaa'javame ji kwahava'ja a'ero nehẽ,” ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 A'ea ko Jesus'ga nhi'ig̃agwera ikwehe. Igwete ji ei pe me: Garura'java renonde nahã po ti pe i'ua'jaa'javi pão copopypeva'ea reheve. I'ua nanani po ti pe ikwahavukari ojipe'g̃a pe gamanoagwera nehẽ.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Peko katu ti a'ero i'urame pão copopypeva'ea reheve Cristo'ga manoagwera herekokatuavo. Kiroki ga oko te'varuhu i'gwovo – ga ombotegwete Cristo'ga ra'oa garekoa reheve, ga ombotegwete gamanoagwera a'ero.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Nurã ti pekwaha na'ẽ pejeaporog̃ita i'ua renonde. Pendeaporog̃ita pyryvame ti pe'u pão copopypeva'ea reheve herekokatuavo a'ero nehẽ.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 — ausente —
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 — ausente —
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Po ti nhande ikwahavi nhandereaporog̃itapyryva na'ẽ i'ua renonde, a'ero po ti ga nombohahyukari nhande ve nehẽ.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Imbohahyukarame nhande ve ga nhande mbo'ei nhanderekote'varuhua rehe tomombi ti g̃a a'ea javo. Ga nhande mbo'ei te'iyme ti ga nhanderekote'varuhua pe o'erame oarõe'ỹve'g̃a pe nehẽ g̃a mondovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Nhiirũ, pejatykarame i'gwovo Cristo'ga manoagwera kwahava'java tape'una'ẽi ti a'ero. Pe'ji ti pejohupe: “Na ti g̃a ndupavi na'ẽ,” pe'ji ti.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Tape'una'ẽi ti mbatera Tupana'ga ti tombohahyukaryme pe me. Po ti ty'ara jara'g̃a jukahetei, a'ero po ti g̃a g̃wonga pe na'ẽ i'ui mo hamo.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.