Lucas 23
Tenharim NT (PAH_TBL) vs AAI
1 A'ero g̃a po'ambavi Jesus'ga rerogwovo Pilatos'ga rovai pyteri pe ga rerovahema. Pilatos'ga ko governador'ga Judéiapeve'g̃a gwyri pe.
1 Kou’ay tutufin etei himisir Jesu hibai hina Pilate nanamaim hitit.
2 Kiro g̃a imbojambojari ite'varuhuva'ea Jesus'ga rehe Pilatos'ga rovai pyteri pe. O'mbero g̃a ei ga pe: —Oropyhy ore Jesus'ga ga orere'yja'g̃a mongoukarame oreruvihava'g̃a nhi'ig̃a rupi rũi. E'i ga g̃a pe: “Tapemondoi ti itambere'ia César'ga pe nhande ruvihavuhu'ga pe.” A'ea ga ei, ei g̃a. Ojipea ga ei: “Ji tuhẽ ko Cristo huvihavuhuhetea.” A'ea Jesus'ga ei g̃a pe, ei g̃a Pilatos'ga pe o'mbero.
2 Nati’imaim ubar hitin hio, “Iti orot i ma kakaf bai na ai sabuw nawiyih tafaram hiti’afiyimih aki atita’ur, naatu sabuw eo’otanih Caesar isan kabay men hinibaiyan, naatu i taiyuwin isan eo, ‘Ayu i Keriso aiwob orot.’”
3 A'ero Pilatos'ga ei Jesus'ga pe: —Marãi nde? Ndehe ko judeus'g̃a nduvihavuhuhetero ra'e? A'ero Jesus'ga ei ga pe: —Ndehe ko ere poha, ei Jesus'ga.
3 Imaibo Pilate Jesu ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?” Jesu iya’afut eo, “Nati kuo.”
4 A'ero Pilatos'ga ei ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pe pevove'g̃a pe no: —Kiro ji ga mohemukari. A'ereki ndojari ga rehe. Ga ndokote'varuhui governo pe, ei Pilatos'ga.
4 Pilate firis ukwarih naatu sabuw hiru’ay hibatabat iuwih eo, “Iti orot baimakiyin isan anunuwet men ana kakafin ta atita’urimih.”
5 Koji'i g̃a eg̃a'ehetei reki Pilatos'ga pe: —Nombuhukatuukari ga orere'yja'g̃a py'a pe g̃a mbo'eavo g̃waramo. Ga ombo'e pa Judéiapeve'g̃a. Galiléiapeve'g̃a na'ẽ ga g̃a mbo'ei. Avove'g̃a vehevi ga g̃a mbo'ei ag̃wamo, ei g̃a Pilatos'ga pe.
5 Baise abisa hio i hiukikin. “Iti orot i kougeyageyayan, ana bai’obaiyenamaim Galilee wanawanan busuruf sabuw etei hai ma bi’a’afiy boun na Judea wanawanan sabuw etei kugiyigiyih hai ma eafe’af.”
6 A'ea renduvame Pilatos'ga ei g̃a pe: —Ga po Galiléiapeve'ga ra'e?
6 Pilate iti na’atube hio nonowar ufunamaim, ibatiyih eo, “Iti orot i Galilee matuwan?”
7 —Pevove'ga tuhẽ ko, ei g̃a. A'ea kwahavame Pilatos'ga Jesus'ga mondoukari Herodes'ga pyri. A'ereki Herodes'ga omondomondo Galiléiapeve'g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi g̃agwyri pe. A'ea rupi ga opytaahi'vi Jerusalém me no.
7 Pilate nati ana veya’amaim so’ob Jesu i Herod ana aiwob babanamaim ma’am, imih Herod isan iyafar hibai hin. Anayabin nati ana veya Herod auman i na Jerusalem ma’am.
8 Kiro Pilatos'ga Jesus'ga mondoukari Herodes'ga pyri a'ero. Horyory Herodes'ga Jesus'ga repiagame. A'ereki ymya ga ga repia pota gamombe'umbe'ua renduva g̃waramo. Ga gwepia pota Jesus'ga remimonhimomby'ava'ea no.
8 Herod Jesu i’itin ana maramaim yansisir gagamin maiyow, anayabin ana tur marasika nowar naatu kok kwanekwan Jesu taitin, ina’inan auman ta tiwa’an ta’itin.
9 A'ero ga nhi'imbukui Jesus'ga pe. “Maramarã?” ei ga ga pe novĩa. Jesus'ga nonhi'ig̃i reki ga pe.
9 Imih Herod tur moumurih maiyow Jesu ibabatiy, baise Jesu men iya’afut tur ta eomih.
10 Kiro ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a ami judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi onhi'ĩranuhũavo imbojamboja Jesus'ga rehe.
10 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hitit tur fokarin maiyow hio ubar hitin hiu kwanikwaniy.
11 A'ero Herodes'ga Jesus'ga mbotegwetei ga jagajaita onhipavẽive'g̃a pavẽi soldados'g̃a pavẽi. Omongiuka g̃a Jesus'ga pe tapy'ynhapipyryva i'arimova'ea hendy'java'ea tirekomemua Jesus'ga javo. Aerẽ ga Jesus'ga mondoukari ga mbojivyruka Pilatos'ga pyri.
11 Imaibo Herod ana baiyowayah bairi Jesu hi’iyab hiu kwanikwaniy. Naatu faifuw gewasin hibai hi’us hiyafar maiye matabir in Pilate biyan tit.
12 G̃a nonhoarõhetei ymya Herodes'ga Pilatos'ga pavẽi. Kiro g̃a nhoarõi Jesus'ga arõe'yma g̃waramo.
12 Nati ana veya’amaim Herod Pilate hairi hitounuw, baise marasika i hairi rakit na’atube nanabih hima’am.
13 Kiro Pilatos'ga g̃a mono'ono'og̃ukari ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a judeus'g̃a nduvihava'g̃a ndeheve ojipe'g̃a ndeheve.
13 Firis ukwarih naatu bonawiyenayah, sabuw ukwarih etei’imak Pilate e’af ayuwih hina
14 G̃a pe ga ei: —Pe Jesus'ga reruri jirovai pyteri pe tokwaha ga garekote'varuhua javo. A'ereki pe pe'e: “Ga he'yjuhuve'g̃a pe'a g̃anduvihava'g̃a hugwi,” pe'e tehe pe. Ji rendu! Ji pendovaki pe nendupavirẽ ji ei ga pe: Marãi nde naerũ? a'e ji ga pe. Erepe'a nde g̃a g̃anduvihava'g̃a hugwi? Marãi? Nanongara ji eji'ei ga pe takwaha ti ji garekote'varuhua javo. Akwaha ji a'ero. Ndojari ga rehe a'ea – kiroki a'ea pe ei imbojateheavo ga rehe.
14 iuwih eo, “Iti orot kwabai kwana biyou kwatit sabuw nawiyih kakaf kwarouw kwa’o, naatu ayu kwa etei namaim ai babatiy kwa’itin, baise ana kakafin kwao anonowar na’atube men ta atita’urimih.
15 Herodes'ga na jitehe ga ei no ndojari ga rehe javo. A'ereki ga omondoukara'ja Jesus'ga nhande pyri imbojare'yma ga rehe. —Ji rendu ti! ei Pilatos'ga. Jukwaha Jesus'ga pyryva. Tojukayme ti ahe Jesus'ga a'ero.
15 Na’atube Herod nunuwet ana kakafin men tatita’ur, imih iyafar maiye matabir na. Anayabin men abisa kakafin ta sinaf boro namorob.
16 Nurã po ti ji ndajukaukari ga nehẽ. Anupanupãuka po ti ji ga mbo'eavo nehẽ tokote'varuhua'javyme ti ga nehẽ javo. A'ea Pilatos'ga ei g̃a pe g̃a mbohorypota ojihe. —A'ero po ti ji ga mohemukari ga mondouka garonga pe nehẽ, ei ga.
16 Isan imih ayu boro anarab naatu anabotait natit nan.”
17 A'ereki ga ombopiro'y cadeiapypeve'ga mohemuka toryva rupi nanani Páscoa rupi nanani. A'ereki ymyahũ judeus'g̃a e'i ga pe: “Emohemuka ti ore ve cadeiapypeve'ga Páscoa rupi nanani tojivyra'ja ti ga g̃wonga pe,” ei judeus'g̃a ymyahũ. Nurã kiro Pilatos'ga ei amohemuka po ti ji Jesus'ga nehẽ javo.
17 Matan fufur Tar Nowaten hiyuw ana veya, Pilate mar etei dibur orot ta’imon sabuw isah ebobotait.
18 A'ero g̃a nhaporemo hapukai. —Ejukauka Jesus'ga, ei g̃a. Emohemuka Barrabás'ga ore ve, ei g̃a ohapukaita.
18 Baise sabuw rou’ay gagamin na’in hibatabat hiwow hio, “Nati orot i na morob! Aki akokok Barabas inabotait natit!”
19 Omongia renonde Barrabás'ga ahe juka. Omovahĩ Barrabás'g̃a gwuvihavuhuva'ea cidade de Jerusalém me no. Nurã Pilatos'ga ga mondoukari cadeia pype.
19 (Barabas i Jerusalemamaim kukugeyagey, naatu orot babin ta easabun momorob isan dibur hiyai ma’am.)
20 Kiro Pilatos'ga ea'javi g̃a pe. A'ereki ga Jesus'ga mohemuka pota.
20 Pilate kok kwanekwan i Jesu tabotait tatit, imih fanan aumetawat na’in eafare maiye sabuw ifefeyanih.
21 Ga renduvame g̃a hapukajahiva'javi ga pe: —Embovyruka ga! Embovyruka ga! A'ea g̃a ei ga pe tomano ti Jesus'ga yva rehe javo.
21 Baise sabuw fah sib hinow hi’af ra’at hio, “Ku’onaf! Ku’onaf!”
22 Mokõi Pilatos'ga onhi'ig̃ipe g̃a pe. Kiro ga ea'javi: —Maranameuhũ naerũ! Gara garekote'varuhua naerũ? Ndojari ga rehe, a'e ji pe me ko. Tojukayme ti ahe Jesus'ga. A'ereki ga pyry. Nurã po ti ji ndajukaukari ga nehẽ. Anupanupãuka po ti ji ga mbo'eavo nehẽ tokote'varuhua'javyme ti ga nehẽ javo. A'ero po ti ji ga mohemukari nehẽ, ei ga.
22 Pilate iban mar baitounin ibatiyih maiye, “Abisa kakafin sinaf? Ayu ana kakafin men ta a’itin boro namorob, imih ayu boro anarab naatu anabotait.”
23 Koji'i g̃a hapukapukajahivi a'ero ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pavẽi. Ga nhi'ig̃ayvayvari ko g̃a. —Embovyruka ga! Embovyruka ga! A'ea g̃a ei ohapukaita tomano ti Jesus'ga yva rehe javo. G̃a hapukapukaita g̃waramo Pilatos'ga ei: —Kwa.
23 Baise sabuw fanah sib Jesu morobomih hiwow hio hinan yomaninamaim hai kok na yabin matar.
24 Na tuhẽ po ti a'ero nehẽ naerũ! ei ga okovo g̃anhi'ig̃a rupi.
24 Basit sabuw hio na’atube hai kokomaim Pilate sinaf, Jesu morob isan ibasit.
25 Nurã Pilatos'ga Barrabás'ga mohemukari cadeia hugwi ga mondovo g̃a pyri – kiroki ga ahe juka gwuvihavuhuva'ea movahĩ no. Ga rehe g̃a oporandu tomohemuka ga javo. Soldados'g̃a pe Pilatos'ga Jesus'ga mondoukari reki tojuka ti g̃a ga javo. A'ereki judeus'g̃a nduvihava'g̃a g̃andeheve'g̃a pavẽi e'ie'i embovyruka ga javo.
25 Naatu orot kougeyageyayan naatu asbunuwayan dibur ma’am isan hibifefeyan i botait, naatu Jesu isan abisa sinafumih hikokok na’atube bai itih.
26 Kiro soldados'g̃a Jesus'ga rerohoi a'ero tijuka ti ga javo. Uhu Simão'ga cidadepeve'ga Cirenepeve'ga pea rupi nhuhũa hugwi. Ga rurame g̃a ga pyhyguhui imondovo yva ga arimo Jesus'ga jukahava rupiara togweroho ti ga Jesus'ga reviri javo.
26 Roman baiyowayah Jesu onafinamih hibai hitit hinan efamaim, Sairini orot wabin Simon ana barene na au Jerusalem rur bairi hitar. Naatu hikwarar tatab, onaf hibai hitin e’abar Jesu ufun bairi hin.
27 He'yjuhuve'g̃a hoi Jesus'ga reviri. Kunhangwera'g̃a hoi g̃a pavẽi ga reviri no ojehe'oranuhũavo kiro po ti ga manoi nehẽ javo.
27 Sabuw rou’ay gagamin na’in Jesu hi’ufunun bairi hinan wanawanahimaim baibin afa Jesu hi’itin yah baban hirerey.
28 A'ero Jesus'ga pyryrymi g̃andovai. —Kunha, Jerusalémmeva'ero ti tapejehe'oi ji rehe. Pejihe ti pejehe'o peja'yra'g̃a ndehe no.
28 Jesu tatabir itih eo, “Jerusalem baibin ayu isau men kwanarerey, baise kwa taiyuw isa naatu natunat isah kwaniyababan kwanarerey.
29 Ji rendu! Aerẽ po ti avove'g̃a ei nehẽ: “Pyry hete kunhangwera'g̃a ndekorame ndata'yriva'ero g̃ambo'are'ỹva'ero g̃amoka'mbue'ỹva'ero,” e po ti g̃a nehẽ.
29 Anayabin mar boro enan sabuw boro hinao, ‘Baibin iyab a’arih, taubu’e tema’am naatu kek men tibitotomanen boro hiniyasisir.’
30 Aerẽ po ti avove'g̃a manopotari hahyhetero g̃waramo g̃a pe nehẽ. A'ero po ti g̃a ei yvytyruhua pe nehẽ: “E'a ore rehe.” Nhyvyapyna pe po ti g̃a ei nehẽ: “Ore tỹ ti,” e po ti g̃a jupe nehẽ, ei Jesus'ga.
30 Nati ana veya’amaim sabuw boro oyaw isah hinao,
31 Po ag̃wamo ji ve okopyryva'ea pe turi hahyva'ea, a'ero kaitu po ti hahyheteva'ea ruri pe me penda'yra'g̃a pe nehẽ no, ei Jesus'ga kunhangwera'g̃a pe.
31 Anayabin sawar iti na’atube ai biyan ahiy ana veya’amaim tisisinaf, baise ai nakekerer ana veya’amaim hinasisinaf boro mi’itube?”
32 Jesus'ga reheve soldados'g̃a mokonhava'ea rerohoi no tijuka ti g̃a javo. A'ereki mokonhava'ea ndokoi gwuvihava'ga nhi'ig̃a rupi okote'varuhuavo.
32 Nati ana veya’amaim orot kakafih rou’ab auman Jesu bairi morobomih hinawiyih hitit hin.
33 A'ero g̃a ahe rerohoi pevo yvytyri pe A Caveira pe ahe rerogwovo i'arimo Jesus'ga reheve. Xa'e nhande A Caveira pe Aheapina. Pevo g̃a Jesus'ga kutugi yva rehe ga mbovya hehe. Ombovy g̃a mokonhava'ea yva rehe no – kiroki mokonhava'ea okote'varuhu. Soldados'g̃a ojipeva'ea mbovyri Jesus'ga pyri gajohukoty rũi. Gajohukoty g̃a ojipeva'ea mbovyri.
33 Hitit hina efan wabin Gifow imaim hitit naatu Jesu hi’onaf orot kakafih rou’ab auman, orot ta ana asukwafune, orot ta ana beyawane. Jesu orot kakafih ro’ab bairi koros afe’en|alt="Jesus and thieves on the cross" src="CN01836B.TIF" size="col" loc="Luk 23.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.33-35"
34 Kiro Jesus'ga nhi'ig̃i Tupana'ga pe. —Apĩ, ei ga Tupana'ga pe. Emombo g̃andekote'varuhua g̃a hugwi ikwahava'jave'yma. A'ereki g̃a ndokwahavi okote'varuhuavo ji ve, ei Jesus'ga. Kiro soldados'g̃a ima'ẽi Jesus'ga pira imombomomboa ita'java'ea dados'java'ea manamo nhande tipojyka gapira javo. Nahã g̃a ima'ẽi gapira ojive.
34 Imaibo Jesu eo, “Tamai hai bowabow kakafih kunotawiyen men hiso’ob abisa tisisinaf.” Naatu ana faifuw hibosairen arowamaim hifaram hibow.
35 Kiro he'yjuhuve'g̃a ndekoi hepiaga onhimongyavo. G̃anduvihava'g̃a ete'varuhui Jesus'ga rerekomemuamo no javo ga pe: —Jesus'ga opoko ojipe'g̃a tomanoyme ti g̃a javo, ei g̃a. Po ga oko tuhẽ Cristoramo Tupana'ga remimbuhurukaramo, a'ero po ga pe Tupana'ga e'i katu eko ti nhiremimbotarimova'ea rupi javo. Po nahã ga rekoi, a'ero po ti ga tojipoko kiro tamanoyme ti ji javo, ei g̃a.
35 Sabuw nati’imaim hibat hi’i’itin ana maramaim, bonawiyenayah orot ukwarih Jesu hi’iyab hio, “Sabuw afa iyawasih bo i Keriso God narurubin na’at taiyuwin niyawasiban tana’itin.”
36 G̃a pavẽi soldados'g̃a Jesus'ga rerekomemui no herua vinho tajahiva'ea ga pe ey'u ti javo.
36 Roman baiyowayah auman hi’iyab, naatu wine tenakuyakuy tomamih hitin
37 —Po nde ereko judeus'g̃a nduvihavuhuhetero, a'ero ejipoko tamanoyme ti ji javo, ei soldados'g̃a Jesus'ga pe.
37 hio, “O Jew sabuw hai aiwob na’at taiyuw kwiyawasi!”
38 Okwatijaripe ko g̃a imondovo Jesus'ga akag̃a arimo yva rehe. Ikwatijaripyra omombe'u Jesus'ga. Imombe'gwovo i'ei: —Agwa'ga ko judeus'g̃a nduvihavuhuhete'ga. Nahã g̃a imondoi ikwatija gregos'g̃a nhi'ig̃imo romanos'g̃a nhi'ig̃imo no hebreus'g̃a nhi'ig̃imo no Jesus'ga mombe'gwovo.
38 Naatu ukwarinamaim hikirum hio, “Iti I Jew Sabuw Hai Aiwob.”
39 Ojipeva'ea g̃anemimbovyva'ea ete'varuhui Jesus'ga mbotegweteavo. Jesus'ga pe ahe ei: —Po nde Cristo Tupana'ga remimbuhurukara, ejipoko ti naerũ. Ore poko no xamanoyme ti, ei ahe heroviare'yma.
39 Orot kakafin ta hi’onaf inu’in Jesu isan eafabon tur kakafih eo. “O Keriso na’at kwiyawas kure naatu aki auman kwiyawasi.”
40 Ojipeva'ea g̃anemimbovyva'ea, ahe ki a'e te e'i ga pe: —Tere'ei ti a'ea Jesus'ga pe! Nderekyhyji nde Tupana'ga hugwi naerũ? Po nde erekyhyji ga hugwi hamo. A'ereki g̃a nhande mbovyruka yva rehe ga reheve peko te'varuhu pe javo.
40 Baise orot ta rounane inu’in turan kwarar iu, “O God isan kubirubir ai en? It etei i baimakiy ta’imon tabaib.
41 Oja hete tuhẽ nhande rehe. Pyry hahyro nhande ve a'ero. A'ereki nhande xako te'varuhu. Jesus'ga ki a'e te ndokote'varuhui, ei ahe.
41 It airit biyababan tabaib i ana efamaim tabaib, anayabin atasisinaf kwanekwanemaim wan tama ra’at biyat ebababan. Baise iti orot i men kafa’imo kakafin ta sinaf, asir biyababan ebaib.”
42 Jesus'ga pe ga ei: —Jipojykaharetero ji kwahava'ja ti imombyryva ji ve ekorame huvihavuhuhetero nehẽ, ei ga Jesus'ga pe.
42 Naatu Jesu isan eafabon eo, “Jesu a aiwobomaim inarur ayu inanuhu.”
43 A'ero Jesus'ga ei ga pe: —Imombe'ukatuavo ji ei nde ve: Ag̃wamo po ti nde rekoi ji pyri ahererekokatuhai pe yvagi pe nehẽ, ei Jesus'ga ga pe.
43 Jesu iya’afut eo, “Ao’omatani, boun ayu Paradise imaim ana rur o boro airit tanarun.”
44 Ahaji katu kwara igwehetei reki ipyryrymame. Ypytunahimba hete yvya koty nhaporemo. Ka'arug̃werĩa rupi às três horas kwara imbokojahua'javi. G̃ajatykahavuhua pype tapy'ynhapira hovapiahava itararagi mbytera rupi.
44 Veya yen na i’ouyit, veya rararan matan gugum tafaram etei fobe inu’in veya re three korok na’atube bai.
45 — ausente —
45 Basit faifuw gagamin Tafaror Bar wanawan hitaiy re efan kakafiyin, kakafiyin hirafut inu’in taseb rou’ab himatar.
46 Tupana'ga pe Jesus'ga hapukajahivi. —Apĩ, ei ga Tupana'ga pe. Kiro ji imondoukari jira'uva nde ve herekokatuuka. Onhi'ig̃irẽ ga pytupavamo omanomo.
46 Imaibo Jesu fanan aumetawat rerey eo, “Tamai umamaim ayubu abit inab.” Iti na’atube eo basit morob.
47 Soldados'g̃a nduvihava'ga gwepia pa hahyhava Jesus'ga pe gajukahava. Hepiagame ga ei: —Ahe ko pyryheteva'ea. A'iti a! ei ga Tupana'ga mboheteavo.
47 Baiyowayah hai ukwarin nati’imaim bat abisa mamatar itin, God wabin bora’ara’ah eo, “Turobe iti orot i gewasin.”
48 Kiroki g̃a uhu tihepia katu gajukahava javo – g̃a gwepia pa. Ojivy g̃a kiro ogwovo g̃wonga pe. Ojipoti'a rehe okwaokwa g̃a opoa pyvõ okoveveuhuavo g̃waramo.
48 Sabuw nati’imaim hiru’ay hibat abisa mamatar hi’itin, dogoroh hirab yababan auman hai ubar himatabitabir hin.
49 Jesus'ga kwahakatuve'g̃a nhaporemo g̃a ami irupe Jesus'ga hugwi hepiapava kunhangwera'g̃a pavẽi – kiroki kunhangwera'g̃a uhu Jesus'ga rupi Galiléiapeve'g̃a gwyra hugwi ga pokoga.
49 Sabuw afa Jesu hisusu’ub, naatu baibin afa Galilee ine hi’ufunun bairi hina hibibais, nabinamaim hibat Jesu momorob hi’itin.
50 Kiro José'ga hoi Pilatos'ga pyri. José'ga ko judeus'g̃a mog̃itaharamo. Ojihe'a ko ga judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a ndehe javo judeus'g̃a pe nahanahã ti peko javo g̃a pe. Pyry hete gareaporog̃ita. A'ereki ga oko Tupana'ga nhi'ig̃a rupi.
50 — ausente —
51 Nurã ga noarõi ojipe'g̃a ndeaporog̃ita judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a ndeaporog̃ita g̃a erame ojohupe tijukauka Jesus'ga javo. Ga nde'i a'ea. A'ereki ga ndopotari gajukahava. G̃a Jesus'ga jukaukarame ga nomoirũi g̃a no. Nahã José'ga oko. Gacidadegwera ko Arimatéia gwe'yja'g̃a cidade judeus'g̃a cidade. Ymya José'ga Cristo'ga rura pota aerẽ po ti ga rekoi nhanderuvihavuhuhetero avo yvya koty nehẽ javo.
51 — ausente —
52 Kiro José'ga hoi Pilatos'ga pyri ogwovo ovahema javo ga pe: —Taroho ti Jesusva'ea ra'oa, ei ga Pilatos'ga pe. —Kwa. Eroho ti, ei ga José'ga pe.
52 Na Pilate nanamaim tit Jesu biyan bai na ya’in isan ifefeyan naatu aiwob orot ibasit.
53 A'ero José'g̃a jivyri ua Jesus'ga pyri. Yva hugwi José'g̃a Jesus'ga ra'oa mbojyvi. A'ero g̃a gara'oa uvani tapy'ynhapipyryva pyvõ linho apopyra pyvõ. A'ero g̃a gara'oa rerohoi inog̃a itaruvihavuhua kwaruhua pype imbogwaipyra pype. Ndogwerekoi ve ojipeva'ea ra'oa ipype. Kiro g̃a Jesus'ga ra'oa rerohoi inog̃a ipype.
53 Joseph na Jesu biyan onaf afe’en inu’in bosair bai re faifuw boubunamaim sum bai in hub boubun to naiwanamaim tar numin inu’in imaim yai.
54 Mbatera mboavujikwehava sexta-feira g̃a inog̃i ipype ka'arugame. A'ero g̃aporavykye'yma g̃werĩ sábado g̃werĩ.
54 Naatu nati veya i Friday, Baiyarir busurufin isan ana veya nakabom.
55 Kunhangwera'g̃a – kiroki g̃a uhu Jesus'ga rupi Galiléiapeve'g̃a gwyra hugwi – g̃ahã oho José'ga rupi ikwaruhu pe. A'ero g̃a hepiagi ikwaruhua Jesus'ga ra'oa nongava. José'g̃a gara'oa nog̃ame ipype kunhangwera'g̃a hepiakatui nahã g̃a ono ahera'oa javo.
55 Baibin Galilee ine Jesu hi’ufunun bairi hinan i Joseph bairi hin hubemaim hitit, Jesu biyan mi’itube ya’iyai i hi’itin.
56 Aerẽ g̃a jivyri ogwovo g̃wonga pe imboavujikwea perfume timongy ti ahera'oa rehe imbojigwaga javo. Perfume ko mohag̃a'java'ea nhandya'java'ea reheve. Oporavykye'yma rupi sábado rupi g̃a pytu'ui oporavykyhava hugwi. A'ereki ymyahũ Tupana'ga e'i judeus'g̃a mbo'eavo tapeporavykyi ti sábado rupi javo.
56 Naatu himatabir hin bar hitit Jesu biyan yabuna’in isan ana raiy hibogaigiwas naatu mar to Baiyarir Ana Veya i hima hiyarir hai ofafar eo na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.