João 9
Tenharim NT (PAH_TBL) vs NAA
1 Aerẽ ohorame Jesus'ga hehae'ỹve'ga repiagi. O'arypyrame vehevi ga ndahehai.
1 Enquanto Jesus caminhava, viu um homem cego de nascença.
2 Kiro Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ei Jesus'ga pe a'ero: —Ma'g̃a ndekote'varuhua ga mbohehate'varuhui? Garekote'varuhua tuhẽ? ei g̃a. Mara'ngu po garuva'g̃a ndekote'varuhua ga mbohehate'varuhuavo? Marã? ei g̃a ga pe.
2 E os seus discípulos perguntaram: — Mestre, quem pecou para que este homem nascesse cego? Ele ou os pais dele?
3 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe: —Garekote'varuhua rũi ga mbohehate'varuhui, ei ga g̃a pe. Garuva'g̃a ndekote'varuhua rũi ga mbohehate'varuhui no, ei Jesus'ga. Tupana'ga omboukwaha pota nhande ve opopoakara ga rehe nehẽ. Nurã ga ndahehai, ei ga.
3 Jesus respondeu:
4 Igwete Jesus'ga ei no: —Kiro arimo nhande poravykyi nhandekovo, ei ga. A'ereki aerẽ ypytunimo tegwete nhandeporavykyhava. A'ea rupi nhande ndiaporavykya'javi a'ero, ei ga. Na jitehe ag̃wamo ti xaporavyky a'ero. Timboukwaha ti g̃a pe Tupana'ga popoakara nhimbuhurukara'ga popoakara, ei ga. A'ereki aerẽ nhande manorẽ tegwete nhande ve Tupana'ga mboukwahahava, ei ga g̃a pe.
4 É necessário que façamos as obras daquele que me enviou enquanto é dia; a noite vem, quando ninguém pode trabalhar.
5 Arimo mytu'ẽ nhande ve. Nurã nhande hepiagi ikwahavag̃wama. Na jitehe ji ruvame yvya koty ji imomytu'ẽi yvyakotyve'g̃a akag̃i pe tokwaha ti g̃a Tupana'ga javo.
5 Enquanto estou no mundo, sou a luz do mundo.
6 Onhi'ig̃irẽ Jesus'ga nyvuni yja rehe ikotiamo. A'ea ga imongyi hehae'ỹve'ga ropepira rehe a'ero.
6 Depois de dizer isso, Jesus cuspiu na terra, fez lama com a saliva e com a lama untou os olhos do cego.
7 —Heregwovo ejovaheita kiro, ei Jesus'ga ga pe. Pevo ypia'i pe Siloé pe ti eho, ei ga. (Siloé ko Imondopyra.) Pevo hehae'ỹve'ga hoi a'ero. Ojovaheirẽ ga hepiakatui ua. Judeus'g̃a poravykye'yma rupi sábado rupi Jesus'ga japoi yja kotimbyra a'ea pyvõ ga mbohehavo katu.
7 Então disse ao cego: Siloé quer dizer “Enviado”. O cego foi, lavou-se e voltou vendo.
8 Aerẽ hehae'ỹgwera'ga rongakotyve'g̃a ga repiagi. Igwete g̃a ei jara'g̃a pavẽi – kiroki g̃a hehae'ỹve'ga repia ga poranduranduvame itambere'ia rehe jipi – igwete g̃a ei: —Akoja'ga rũi novĩa? ei g̃a ojohupe, kiroki ga oporandurandu itambere'ia rehe jipi oina, ei g̃a.
8 Então os vizinhos e os que antes o conheciam de vista, como mendigo, perguntavam: — Não é este o que ficava sentado pedindo esmolas?
9 —Ga tuhẽ, ei jara'g̃a. Emo jara'g̃a e'i: —Akoja'ga'jave'ga tehe, ei g̃a. Hehae'ỹgwera'ga e'i g̃a pe a'ero: —Ji tuhẽ ko a'ea, ei ga.
9 Uns diziam: — É ele. Outros: — Não, mas se parece com ele. O homem dizia: — Sou eu.
10 —Marã nde rehakaturamo kirog̃we a'ero? ei g̃a ga pe.
10 Então lhe perguntaram: — Como foram abertos os seus olhos?
11 —Uhu ga ji pyri – Jesus ei g̃a ga pe, ei ga. Igwete ga ikotĩ yja g̃wendya pyvõ imongyavo jiropepira rehe, ei ga. A'ero ga ji mondoi ypia'i pe Siloé pe ji mbojovaheita, ei ga. Ganhi'ig̃a rupi ji hoi a'ero. Jijovaheipavame kiro ji ma'eg̃atui, ei ga g̃a pe.
11 Ele respondeu: — O homem chamado Jesus fez lama, passou nos meus olhos e disse: “Vá ao tanque de Siloé e lave-se.” Então fui, lavei-me e estou vendo.
12 —Mahã ga naerũ? ei g̃a ga pe. —Ji ndakwahavi, ei ga.
12 Eles perguntaram: — Onde está ele? Respondeu: — Não sei.
13 Judeus'g̃a poravykye'yma rupi sábado rupi Jesus'ga japoi yja kotimbyra a'ea pyvõ ga mbohehavo katu. Kiro g̃a hehae'ỹgwera'ga rerohoi fariseus'g̃a pyri a'ero.
13 Levaram aos fariseus aquele que antes era cego.
14 — ausente —
14 E era sábado o dia em que Jesus fez a lama e lhe abriu os olhos.
15 Igwete fariseus'g̃a ei ga pe no: —Marã nde rehakaturamo ag̃wamo naerũ? —Omongy ga yja kotimbyra jiropepira rehe, ei ga. Igwete ji jovahei nhima'eg̃atuag̃wama, ei ga g̃a pe.
15 Então os fariseus lhe perguntaram outra vez como podia ver. Ele respondeu: — Ele pôs lama sobre os meus olhos, lavei-me e estou vendo.
16 Jararamo g̃a ei ga pe a'ero: —Akoja'ga koi Tupana'ga nombuhurukari ga, ei g̃a. A'ereki ga oapo mbatera sábado rupi nhaneramonhava'ea nhi'ĩpo'rue'ymamo. Oko te'varuhu ga a'ero, ei g̃a. Jara'g̃a e'i: —Po ga rekote'varuhui hamo, a'ero po ga ndoapoi nanongara ahemonhimomby'ava'ea jipi hamo, ei g̃a. A'ero g̃a nhonhi'ig̃ayvari ga rehe.
16 Por isso, alguns dos fariseus diziam: — Esse homem não é de Deus, porque não guarda o sábado. Mas outros diziam: — Como pode um homem pecador fazer sinais como estes? E houve divisão entre eles.
17 Igwete g̃a ea'javi hehae'ỹgwera'ga pe: —Oro nde? ei g̃a ga pe. Po ga nde mbohehakatui marãi re po nde ga pe a'ero? ei g̃a. —Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga po, a'e ji, ei ga g̃a pe.
17 De novo perguntaram ao cego: — O que você diz a respeito dele, uma vez que lhe abriu os olhos? Ele respondeu: — É um profeta.
18 Emo judeus'g̃a nduvihava'g̃a ndogweroviapotari ga mbohehakatua. —Ndahehai po ga raji'i, ei g̃a novĩa. A'ero g̃a hehae'ỹgwera'ga ruva'ga mbuhurukari ojipyri gayhẽa reheve.
18 Os judeus não acreditaram que ele tinha sido cego e que agora podia ver, enquanto não chamaram os pais dele
19 —Pe'ji katu ti ore ve, ei g̃a g̃a pe. Gaha ko ndera'yramo? A'iti ga ndahehai o'arame novĩa? ei g̃a. Pe'ji ti ore ve. Marã kiro ga rehauhuro naerũ? ei g̃a g̃a pe.
19 e lhes perguntaram: — É este o filho de vocês, que vocês dizem que nasceu cego? Como é que agora ele está vendo?
20 —Ga orera'yra'ga tuhẽ, ei g̃a. A'iti tuhẽ ko ga ndahehai o'arame ikwehe novĩa. A'ea ore orokwaha hete, ei g̃a g̃a pe.
20 Então os pais responderam: — Sabemos que este é o nosso filho e que nasceu cego,
21 Emo gambohehakatuagwera – a'ea ore ndorokwahavi. Marã po ga ma'eg̃atui kiro? oro'e ore, ei g̃a. Ma'g̃a omboheha katu ga naerũ? oro'e ore. A'ereki ore ndorokwahavi gambohehakatuagwera, ei g̃a g̃a pe. Pe'ji ti ga pe a'ero. A'ereki ga yvuakaruhu. Gaha po ti onhimombe'u pe me nehẽ, ei g̃a g̃a pe.
21 mas não sabemos como agora está vendo. E também não sabemos quem lhe abriu os olhos. Perguntem a ele, pois já tem idade e poderá falar por si mesmo.
22 A'ea g̃a ei okyhyjiavo. A'ereki ojikwe judeus'g̃a nduvihava'g̃a e'i ojohupe: “Kiroki g̃a e'i Jesus'ga pe: ‘Ga ko Cristoramo Tupana'ga remimbuhurukaramo’ – timo'ẽuka hete ti g̃a mondovouka avuirama nhandejatykahava hugwi nehẽ tura'javyme ti g̃a ipype javo nehẽ,” e'i jipe judeus'g̃a nduvihava'g̃a ojohupe.
22 Os pais dele disseram isso porque estavam com medo dos judeus, pois estes já tinham combinado que, se alguém confessasse que Jesus era o Cristo, seria expulso da sinagoga.
23 Nurã hehae'ỹgwera'ga ruva'g̃a ei g̃a pe: “Orera'yra'ga yvuakaruhu. Pe'ji ti ga pe a'ero tomombe'u ti ga ombohehakatuagwera javo,” ei g̃a g̃a pe. A'ereki g̃a okyhyji hete gwuvihava'g̃a hugwi.
23 Foi por isso que os pais dele disseram: “Ele já tem idade e poderá falar por si mesmo.”
24 Kiro fariseus'g̃a hehae'ỹgwera'ga mbuhurukara'javi ojipyri a'ero. —Ere ti kiro ore ve: “A'itituhẽva'ea jate ti ji amombe'u. A'ereki Tupana'ga ji rendu.” Ere ti poro kiro, ei g̃a ga pe. A'ereki ore orokwaha hete akoja'ga rekote'varuhua, ei g̃a. Jesus'ga pe g̃a ei o'mbero oko te'varuhu ga javo.
24 Então chamaram, pela segunda vez, o homem que tinha sido cego e lhe disseram: — Diga a verdade diante de Deus; nós sabemos que esse homem é pecador.
25 —A'ea ji ndakwahavi, ei ga. Mara'ngu po ga okote'varuhuavo? ei ga. Emo ymya ji ndajirehai hepiage'yma. Ag̃wamo ji rehakaturo hepiakatuavo. A'ea ji akwaha hete reki jitekovo, ei ga g̃a pe.
25 Ele respondeu: — Se é pecador, não sei. Uma coisa sei: eu era cego e agora vejo.
26 Igwete g̃a ei ga pe: —Marã ga nde rerekoi nde mbohehakatuavo? ei g̃a ga pe.
26 Perguntaram-lhe outra vez: — O que ele fez a você? Como lhe abriu os olhos?
27 —Amombe'u ko ji pe me ko, ei ga g̃a pe. Pe ki a'e te napehendukatui, ei ga g̃a pe. Maranuhũrame pe hendupotara'javuhui naerũ? Peko pota pe gareheva'ero no naerũ? ei ga g̃a pe.
27 Ele respondeu: — Já lhes disse, mas vocês não ouviram. Por que querem ouvir outra vez? Por acaso vocês também querem se tornar discípulos dele?
28 A'ero g̃a ete'varuhuhetei ja'javo ga pe. —Ndehe tehe reki erekouhu akoja'gareheva'ero, ei g̃a ga pe. Ore ki a'e te Moisésva'eareheva'ero oroko, ei g̃a.
28 Então o insultaram e lhe disseram: — Discípulo dele é você! Nós somos discípulos de Moisés.
29 Tupana'ga e'i Moisésva'ea pe ahe rerekovo hako. A'ea ore orokwaha orokovo, ei g̃a. Akoja'ga reki ma'g̃a e'i ga pe ga mbuhurukarag̃wama? A'ea ore ndorokwahavi, ei g̃a ga pe.
29 Sabemos que Deus falou a Moisés, mas este nem sabemos de onde é.
30 —Mbiperanuhũ ko a'ea! Anhimomby'a hete ji pe nenduvame, ei ga g̃a pe. Ga ji mboheha katu. Emo pe ndapekwahavi ga ma'g̃a ga mbuhuruka javo, ei ga g̃a pe g̃a nderekomemuamo.
30 O homem respondeu: — É estranho que vocês não saibam de onde ele é, mas ele me abriu os olhos.
31 Tupana'ga nohenduvi te okote'varuhuve'g̃a nhi'ig̃a jipi. Tikwaha pa nhande a'ea, ei ga. G̃a ki a'e te – kiroki g̃a ga mbohete tuhẽ okovo garemimbotarimova'ea rehe – nanongara'g̃a Tupana'ga g̃wendu katu, ei ga g̃a pe.
31 Sabemos que Deus não atende a pecadores. Pelo contrário, se alguém teme a Deus e pratica a sua vontade, a este atende.
32 Yvya apoagwera jate ahe nohenduvangavi hehae'ỹve'g̃a moma'eg̃atua – kiroki g̃a ndahehai o'arame. Kiromo jate nhande nihenduvi no, ei ga g̃a pe.
32 Desde que o mundo existe, jamais se ouviu que alguém tenha aberto os olhos a um cego de nascença.
33 Po Tupana'ga rũi ga mbuhuruka hamo, a'ero po ga ndoapoi ahemonhimomby'ava'ea hepiuka nhande ve hamo, ei ga g̃a pe.
33 Se este homem não fosse de Deus, não poderia ter feito nada.
34 Igwete g̃a ei ga pe: —Na tuhẽ ko nde e'a ereko te'varuhu, ei g̃a. Kiro nde ore mbo'epotaruhui naerũ? ei g̃a ga pe. A'ero g̃a ga mombori pea hugwi.
34 Mas eles disseram: — Você nasceu cheio de pecado e quer nos ensinar? E o expulsaram.
35 Aerẽ Jesus'ga henduvi ga mombe'ua. —Omombo g̃a hehae'ỹgwera'ga onga hugwi, ei g̃a ga mombe'gwovo. Igwete Jesus'ga hoi ga reka. Ga repiagame ga ei ga pe: —Erejiko pota nde Tupana'ga remimbuhurukara'ga rehe? ei Jesus'ga ga pe.
35 Jesus ouviu que eles tinham expulsado o homem. Ao encontrá-lo, perguntou:
36 —Ma'g̃a naerũ? ei hehae'ỹgwera'ga. Tajiko ti ga rehe a'ero javoji, ei ga ga pe.
36 Ele respondeu: — Quem é, Senhor, para que eu creia nele?
37 —Erehepia nde ga'ama ejipyri a, ei Jesus'ga. Erehendu nde ganhi'ig̃a no, ei ga. Jihi ko a'ea, ei ga ga pe.
37 E Jesus lhe disse:
38 —Ajiko ji nde rehe, ei ga Jesus'ga pe a'ero. Igwete ga Jesus'ga mbohetei jipojykahara'ga javo ga pe.
38 Então ele afirmou: — Eu creio, Senhor! E o adorou.
39 Aerẽ Jesus'ga ei: —Jirura g̃waramo ti ji avove'g̃a mboja'oja'ogi ojohugwi, ei ga. Jara'g̃a po ti ojiko ji rehe. Jara'g̃a po ti ndojikogi ji rehe, a'e ji, ei ga. Jukwaha reki g̃andekote'varuhua a'ero, ei ga. Nahã, ei Jesus'ga. Hehae'ỹve'g̃a ndokwahavi jipi hepiage'yma g̃waramo. Yvyakotyve'g̃a hehae'ỹve'g̃a ja a'ero, ei ga g̃a pe. Jara'g̃a e'i reki: “Ore ko hehae'ỹve'g̃a ja ikwahave'yma. Ekwahavuka ti ore ve a'ero,” ei g̃a ji ve, ei ga. Nurã po ti g̃a Tupana'ga kwahavi tuhẽ a'ero nehẽ ojikogame ji rehe nehẽ, ei ga. Jara'g̃a ki a'e te e'i tehe ojive: “Ore ko hehae'ỹve'g̃a ja rũi oroko. Orokwaha hete ore,” ei g̃a novĩa, ei ga. Ki g̃a tuhẽ po ti ndokwahavi Tupana'ga a'ero nehẽ. A'ereki g̃a ndojikopotari ji rehe. G̃a nde'i ji ve: “Ekwahavuka ti ore ve,” ei Jesus'ga g̃a pe.
39 Jesus continuou: —
40 Jararamo fariseus'g̃a g̃wendu ganhi'ig̃a okovo ga pyri. Igwete g̃a ei ga pe: —Ore ve po nde ei naerũ: “G̃a ko hehae'ỹve'g̃a ja ndokwahavi”? ei g̃a ga pe.
40 Alguns dos fariseus que estavam perto dele perguntaram-lhe: — Por acaso também nós somos cegos?
41 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe: —Pyry po pe ei hamo: “Ore ko hehae'ỹve'g̃a ja ndorokwahavi. Ekwahavuka ti ore ve a'ero,” pe'ji po pe hamo, ei ga g̃a pe. Po pe ei poha hamo, a'ero po pe napenhimongote'varuhui hamo. Emo pe pe'ji: “Ore ko hehae'ỹve'g̃a ja rũi. Orokwaha hete ore,” pe'ji pe, ei ga. A'ero pe nhimongote'varuhui jipi, ei ga. Naname Tupana'ga nomombori pendekote'varuhua pe hugwi a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe.
41 Jesus respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.