João 8

Tenharim NT (PAH_TBL) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Kiro Jesus'ga hoi oliveira ndyvuhu pe monte das Oliveiras pe.
1 Mas Jesus foi para o Monte das Oliveiras.
2 Ypyhajive ga rura'javi judeus'g̃a jatykahavuhua rokari pe. Kiro g̃a ndupavi a'ero onhimongyavo ga pyri. A'ero ga reni g̃a mbo'embo'eavo.
2 Pela manhã cedo voltou ao templo, e todo o povo vinha ter com ele; e Jesus, sentando-se o ensinava.
3 A'ea rupi judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a hẽa pyhygi hẽa rerua fariseus'g̃a pavẽi. Hẽa g̃wembireko'garũive'ga rerekorame g̃a hẽa pyhygi hẽa rerua hẽa mo'ama Jesus'g̃a pyteri pe.
3 Então os escribas e fariseus trouxeram-lhe uma mulher apanhada em adultério; e pondo-a no meio,
4 Igwete g̃a ei Jesus'ga pe: —Jesus, gwereko hẽa g̃wembireko'garũive'ga. Nurã ore hẽa pyhygi hẽa rerua, ei g̃a.
4 disseram-lhe: Mestre, esta mulher foi apanhada em flagrante adultério.
5 Ahe mbo'erame Moisésva'ea ei ikwatija hako: “Peapi ti nanongara'g̃a jukavo kunhangwera'g̃a,” ei ahe hako. Oro nde? ei g̃a Jesus'ga pe. Marãi re po nde naerũ? Toroapi ti hẽa naerũ? ei g̃a.
5 Ora, Moisés nos ordena na lei que as tais sejam apedrejadas. Tu, pois, que dizes?
6 A'ereki g̃a e'i jipe ojohupe: —Tihendu ti ganhi'ig̃a, ei g̃a. Ga nhanenhi'ĩpondekwate'varuhurame po ti nhande imombe'ui nhanderuvihava'g̃a pe nehẽ. “Nohendukatui ga Moisésva'ea nhi'ig̃a,” xa'e ti ga mombe'gwovo a'ero g̃a pe nehẽ, ei g̃a ojohupe. Nurã g̃a ei Jesus'ga pe: “Marãi re po nde naerũ?” Kiro Jesus'ga nhova'apyni oina opũa pyvõ ikwatija yvya rehe.
6 Isto diziam eles, tentando-o, para terem de que o acusar. Jesus, porém, inclinando-se, começou a escrever no chão com o dedo.
7 Ndopigi reki g̃a ja'javo ga pe. A'ero ga po'ami javo g̃a pe: —Kiroki ga ndokote'varuhuangavi – ga ypy ti toapi hẽa, ei Jesus'ga g̃a pe.
7 Mas, como insistissem em perguntar-lhe, ergueu-se e disse-lhes: Aquele dentre vós que está sem pecado seja o primeiro que lhe atire uma pedra.
8 Igwete ga nhova'apyna'javi oina a'ero yvya rehe ikwatijara'java.
8 E, tornando a inclinar-se, escrevia na terra.
9 Ganhi'ig̃a renduvame kiro onhinanhinani g̃a hog̃ahoi. Xava'eve'g̃a ypy oho. A'ero g̃a hopavi Jesus'ga reja – kiroki g̃a gweru hẽa. Pevo hẽa ami a'ero ga pyri jara'g̃a pyteri pe.
9 Quando ouviram isto foram saindo um a um, a começar pelos mais velhos, até os últimos; ficou só Jesus, e a mulher ali em pé.
10 Kiro Jesus'ga po'ama'javi javo hẽa pe. —Mahã akoja'g̃a naerũ? ei ga. G̃a nde'ia'javi nde ve teremano javo? ei ga hẽa pe.
10 Então, erguendo-se Jesus e não vendo a ninguém senão a mulher, perguntou-lhe: Mulher, onde estão aqueles teus acusadores? Ninguém te condenou?
11 —Ahã tuhẽ, ei hẽa. —Ji na jitehe nda'ei nde ve, ei ga. Heregwovo a'ero, ei ga. Epohi ti kiro ekote'varuhua hugwi, ei Jesus'ga hẽa pe.]
11 Respondeu ela: Ninguém, Senhor. E disse-lhe Jesus: Nem eu te condeno; vai-te, e não peques mais.
12 Aerẽ Jesus'ga nhi'ig̃a'javi he'yive'g̃a pe: —Arimo ko nhande hepiakatui mbatera ikwahavag̃wama. A'ereki mytu'ẽ nhande ve, ei ga. Na jitehe ji amomytu'ẽ yvyakotyve'g̃a pe. A'ereki ji akwahavuka Tupana'ga g̃a pe, ei Jesus'ga g̃a pe. Kiroki g̃a ojiko ji rehe ji nhi'ĩpo'ruavo – g̃a po ti nde'ia'javi: “Ndakwahavi ji Tupana'ga,” ei ga. Okwaha tuhẽ po ti g̃a Tupana'ga gweaporog̃itapyahuro nehẽ, ei ga g̃a pe.
12 Então Jesus tornou a falar-lhes, dizendo: Eu sou a luz do mundo; quem me segue de modo algum andará em trevas, mas terá a luz da vida.
13 Igwete fariseus'g̃a ei ga pe: —Nde tehe erenhimombe'u, ei g̃a. Nurã ore ndorogweroviari nenhi'ig̃a ndetehero g̃waramo, ei g̃a ga pe.
13 Disseram-lhe, pois, os fariseus: Tu dás testemunho de ti mesmo; o teu testemunho não é verdadeiro.
14 A'ero ga ei g̃a pe: —A'iti ji tehe anhimombe'u pe me. Emo a'itituhẽva'ea rupi katu nhinhimombe'ua a, ei ga. A'ereki ji hete tuhẽ akwaha jiruhava – perope ji ajo jugwi – perope ji aho jupe no, ei ga. Pe ki a'e te ndapekwahavi pea – perope ji ajo jugwi – perope ji aho jupe, ei ga g̃a pe.
14 Respondeu-lhes Jesus: Ainda que eu dou testemunho de mim mesmo, o meu testemunho é verdadeiro; porque sei donde vim, e para onde vou; mas vós não sabeis donde venho, nem para onde vou.
15 Ojipe'g̃a ara tehe pe pehepia. Ikwahahetee'yma pe etehei g̃a pe a'ero peko te'varuhu pe javo, ei ga. Nahã ko yvyakotyve'g̃a jipi. Ji ki a'e te nda'ei poa ojipe'g̃a pe, ei Jesus'ga g̃a pe.
15 Vós julgais segundo a carne; eu a ninguém julgo.
16 Ji erame poa g̃a pe a'itituhẽva'ea rupi katu nhirembi'ea a'ero. A'ereki ji tehe rũi a'e. Ore memei oro'e jihi jiruva'ga pavẽi nhimbuhurukara'ga pavẽi, ei ga.
16 E, mesmo que eu julgue, o meu juízo é verdadeiro; porque não sou eu só, mas eu e o Pai que me enviou.
17 Peapoa aherembikwatijara e'i no: “Mokonha'g̃a imombe'urame mbatera na tuhẽ javo a'ero hupi katu g̃anembi'ea,” e'i. “A'ereki g̃a memei e'i a jupe,” e'i ikwatijara, ei Jesus'ga.
17 Ora, na vossa lei está escrito que o testemunho de dois homens é verdadeiro.
18 Jihi anhimombe'u, ei ga. Jiruva'ga ji mombe'u jitehe no nhimbuhurukara'ga, ei ga. Ore memei ji mombe'u a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe.
18 Sou eu que dou testemunho de mim mesmo, e o Pai que me enviou, também dá testemunho de mim.
19 A'ero g̃a ei ga pe: —Mahã nderuva'ga naerũ? ei g̃a ga pe. —Pe ndajikwahavi tuhẽ, ei Jesus'ga. Ndapekwahavi jitehe pe jiruva'ga a'ero, ei ga g̃a pe. Po pe ji kwahavi tuhẽ hamo, a'ero po pe jiruva'ga kwahavi hamo no, ei Jesus'ga g̃a pe.
19 Perguntavam-lhe, pois: Onde está teu pai? Jesus respondeu: Não me conheceis a mim, nem a meu Pai; se vós me conhecêsseis a mim, também conheceríeis a meu Pai.
20 A'ea Jesus'ga ei g̃a mbo'erame judeus'g̃a jatykahavuhua pype – perope hyru'ia pyri. A'ea pype judeus'g̃a omondomondo itambere'ia Tupana'ga pe jipi. Pevo Jesus'ga ei g̃a pe g̃a mbo'eavo. A'ero jara'g̃a ga pyhypotari novĩa. Emo g̃a ndopyhygi ga. A'ereki ndohoi ve gapyhyhava apiavo.
20 Essas palavras proferiu Jesus no lugar do tesouro, quando ensinava no templo; e ninguém o prendeu, porque ainda não era chegada a sua hora.
21 Aerẽ Jesus'ga nhi'ig̃a'javi judeus'g̃a nduvihava'g̃a pe: —Aho po ti ji avo hugwi nehẽ, ei ga. Ji reka po ti pe nehẽ ore poko ti javo nehẽ novĩa. Pejikote'varuhua momborukare'ymame po ti pe manoi pejigwovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei ga. Perope ji aho – pevo ki a'e te tegwete pehohava ji pyri, ei Jesus'ga g̃a pe.
21 Disse-lhes, pois, Jesus outra vez: Eu me retiro; buscar-me-eis, e morrereis no vosso pecado. Para onde eu vou, vós não podeis ir.
22 Igwete judeus'g̃a nduvihava'g̃a ei ojohupe: —Marãi ga a'ero? Ojijukauhu po ti ga nehẽ naerũ? ei g̃a. A'ereki ga e'i: “Perope ji aho – tegwete pehohava ji pyri,” ei ga, ei g̃a. Gara pe po ga ei? ei g̃a ojohupe.
22 Então diziam os judeus: Será que ele vai suicidar-se, pois diz: Para onde eu vou, vós não podeis ir?
23 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe: —Pe ko yvyakotyva'ea. Ji ki a'e te yvagipeva'ea, ei ga. Pendeaporog̃ita te'varuhu pe yvyakotyva'ero g̃waramo. Ji ko na rũi, ei ga g̃a pe.
23 Disse-lhes ele: Vós sois de baixo, eu sou de cima; vós sois deste mundo, eu não sou deste mundo.
24 Nurã ji ei pe me ko: “Pemano po ti pe imomborukare'ymame pejikote'varuhua nehẽ,” ei ga g̃a pe. Na tuhẽ, ei ga. Ji ko Tupanamo ako. Po ti pe ndaperoviari a'ea nehẽ, a'ero po ti pe manoi pejikote'varuhuro g̃waramo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
24 Por isso vos disse que morrereis em vossos pecados; porque, se não crerdes que eu sou, morrereis em vossos pecados.
25 —Mome ahe tuhẽ nde naerũ? ei g̃a ga pe. —A'ea ypy tuhẽ ko ji a'e pe me, ei Jesus'ga g̃a pe.
25 Perguntavam-lhe então: Quem és tu? Respondeu-lhes Jesus: Exatamente o que venho dizendo que sou.
26 Opomombe'uahivuhu tuhẽ po ji hamo pe ndekote'varuhuro g̃waramo. Emo ganhi'ig̃a jate ko ji amombe'u yvyakotyve'g̃a pe nhiremienduvamo, ei ga. Ganhi'ig̃a ko a'itituhẽva'ea nhimbuhurukara'ga nhi'ig̃a, ei Jesus'ga g̃a pe.
26 Muitas coisas tenho que dizer e julgar acerca de vós; mas aquele que me enviou é verdadeiro; e o que dele ouvi, isso falo ao mundo.
27 Gwuva'ga pe Tupana'ga pe Jesus'ga ei gaha ji mbuhuruka javo. A'ea onhimi reki judeus'g̃a nduvihava'g̃a pe ga erame g̃a pe.
27 Eles não perceberam que lhes falava do Pai.
28 Nurã Jesus'ga ei g̃a pe: —Ji ko Tupana'ga remimbuhurukara, ei ga. Pe ji mbovyrame ji mo'ama yva rehe po ti pe ji kwahavi nehẽ, ei ga. “Ga ko Tupanamo tuhẽ oko,” pe'ji po ti pe ji ve nehẽ, ei ga. “Ga ko ndokoi g̃wemimbotarimova'ea rehe. Uva'ga remimbo'ea jate ga omombe'u okovo,” pe'ji po ti pe ji ve nehẽ, ei ga g̃a pe.
28 Prosseguiu, pois, Jesus: Quando tiverdes levantado o Filho do homem, então conhecereis que eu sou, e que nada faço de mim mesmo; mas como o Pai me ensinou, assim falo.
29 Kiroki ga ji mbuhuruka – gaha ji pavẽi oko jipi. Ga ndopohiri ji hugwi, ei ga. A'ereki ji ako garemimbotarimova'ea rehe jipi ganhimohemag̃wama ji rehe, ei Jesus'ga g̃a pe.
29 E aquele que me enviou está comigo; não me tem deixado só; porque faço sempre o que é do seu agrado.
30 Henduvame ganhi'ig̃a jara'g̃a jikogi ga rehe onhimongyavo.
30 Falando ele estas coisas, muitos creram nele.
31 Igwete Jesus'ga ei judeus'g̃a pe – kiroki g̃a ojiko ga rehe: —Po ti pe ndekoi nhinhi'ig̃a rupi jipi jireheva'ea tuhẽ po ti pe ndekoi nehẽ, ei ga.
31 Dizia, pois, Jesus aos judeus que nele creram: Se vós permanecerdes na minha palavra, verdadeiramente sois meus discípulos;
32 Igwete po ti pe Tupana'ga kwahavi nehẽ a'itituhẽve'ga. Ga kwahava g̃waramo po ti pe piro'yro nehẽ, ei ga g̃a pe.
32 e conhecereis a verdade, e a verdade vos libertará.
33 Igwete g̃a ei ga pe: —Maraname nde euhui poha ore ve? ei g̃a ga pe. Oreremimbotarimova'ea rehe jate tuhẽ ore rekoi. Ore ko Abraãova'ea rymyminoro oroko, ei g̃a. Orepiro'y tuhẽ ore ojipe'g̃a hugwi jipi. Ndipopoakari tuhẽ g̃a ore rehe, ei g̃a. Marãi nde ore ve naerũ: “Pepiro'y po ti pe nehẽ”? ei g̃a ga pe.
33 Responderam-lhe: Somos descendentes de Abraão, e nunca fomos escravos de ninguém; como dizes tu: Sereis livres?
34 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe: —Tamombe'u katu tuhẽ pe me, ei ga. Kiroki g̃a oko te'varuhu jipi – g̃a ndipiro'yi tuhẽ okote'varuhua hugwi. G̃andekote'varuhua ipopoaka hete g̃a ndehe a'ero, ei ga g̃a pe.
34 Replicou-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo que todo aquele que comete pecado é escravo do pecado.
35 Nahã aherongapypeve'g̃a, ei ga. Xava'eve'ga po omondomondo ojipyrive'g̃a okoteheve'g̃a jipi. G̃a potara'jave'ymame ga g̃a mondohetei ojihugwi, ei ga. Gwa'yra'ga ki a'e te ga nomondoi tuhẽ. Gae'ỹe'ymi opyta uva'ga pyri gara'yra'ga g̃waramo, ei ga.
35 Ora, o escravo não fica para sempre na casa; o filho fica para sempre.
36 Ji ko Tupana'ga ra'yramo, ei ga g̃a pe. Gara'yra g̃waramo ji imombigi aherekote'varuhua popoakara ahe hugwi. Po ti ji imombigi pe hugwi nehẽ, a'ero po ti ndipopoakari tuhẽ pe ndehe nehẽ, ei ga.
36 Se, pois, o Filho vos libertar, verdadeiramente sereis livres.
37 Pe ko Abraãova'ea rymyminoro peko novĩa. Emo pe ji juka pota reki. A'ereki pe me ndatekwavi nhiremimbo'ea rehe, ei ga.
37 Bem sei que sois descendência de Abraão; contudo, procurais matar-me, porque a minha palavra não encontra lugar em vós.
38 Ahepia ji jiruva'ga rekoa. Nhirembiepiaga ji amombe'u katu pe me a'ero, ei ga. Pehe pehendu penduva'ga Diabo'ga. Penemienduva pe pehendu katu a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe.
38 Eu falo do que vi junto de meu Pai; e vós fazeis o que também ouvistes de vosso pai.
39 —Abraãova'ea ko oreramonhava'ea, ei g̃a ga pe. Igwete Jesus'ga ei: —Abraãova'ea rymyminoro po pe ndekoi, a'ero po ahe javijitehe pe ndekokatui hamo, a'e ji pe me, ei ga g̃a pe.
39 Responderam-lhe: Nosso pai é Abraão. Disse-lhes Jesus: Se sois filhos de Abraão, fazei as obras de Abraão.
40 Pe ki a'e te ji juka potaruhu, ei ga. Amombe'umbe'u ji pe me a'itituhẽva'ea Tupana'ga remimombe'ua. Pe ki a'e te ji juka potaruhu, ei ga. Na rũi ko Abraãova'ea rekoi hako!
40 Mas agora procurais matar-me, a mim que vos falei a verdade que de Deus ouvi; isso Abraão não fez.
41 Pejijuvete'ga javijitehe ko pe ndekote'varuhui! ei ga g̃a pe. A'ero g̃a ei ga pe: —Tupana'ga ra'yreteramo jate ore rekoi, ei g̃a. Ndorogwerekoi ore jara'ga orojuvetero, ei g̃a ga pe.
41 Vós fazeis as obras de vosso pai. Replicaram-lhe eles: Nós não somos nascidos de prostituição; temos um Pai, que é Deus.
42 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe: —Po Tupana'ga penduvetero oko hamo, a'ero po pe ji arõhetei hamo, ei ga g̃a pe. A'ereki ji Tupana'ga hugwi ajo. Ji nanhimbuhuri avo. Gaha ji mbuhuruka kokoty, ei ga g̃a pe.
42 Respondeu-lhes Jesus: Se Deus fosse o vosso Pai, vós me amaríeis, porque eu saí e vim de Deus; pois não vim de mim mesmo, mas ele me enviou.
43 Marã pe ndapekwahavihu nhinhi'ig̃a naerũ? ei ga. Pe napehendupotari nhiremimombe'ua. Nurã pe ndapekwahavihu, ei ga g̃a pe.
43 Por que não compreendeis a minha linguagem? é porque não podeis ouvir a minha palavra.
44 Pe ko Diabo'ga ra'yramo tuhẽ peko okote'varuhuve'ga ra'yramo. A'ero pe ndekote'vapotaruhui Diabo'ga remimbotarimova'ea rehe pejikovo, ei ga g̃a pe. Tupana'ga rembiapoypyagwera jate Diabo'ga ahe momanomanoukari kiromo jate. Ga ndokoi a'itituhẽva'ea rehe. A'ereki a'itituhẽva'ea rehe ndatekwava'javi ga pe, ei ga g̃a pe. O'mberame ga rekoi gweaporog̃ita rupi. A'ereki ga i'mbeuhuve'ga tuhẽ. Gaha ahe mo'mbeuhu okovo no, ei ga.
44 Vós tendes por pai o Diabo, e quereis satisfazer os desejos de vosso pai; ele é homicida desde o princípio, e nunca se firmou na verdade, porque nele não há verdade; quando ele profere mentira, fala do que lhe é próprio; porque é mentiroso, e pai da mentira.
45 Peroviaruhu pe ga'mbea jipi. Nurã ko pe ndajireroviarihu reki a'ero. A'ereki ji a'itituhẽva'ea mombe'u pe me, ei ga g̃a pe.
45 Mas porque eu digo a verdade, não me credes.
46 Manamo po ti pe hepiukari jirekote'varuhua naerũ? Ndapehepiukari tuhẽ po ti pe jirekote'varuhue'yma g̃waramo, ei ga. Marã naerũ? Ji a'itituhẽva'ea mombe'urame pe me maraname pe ndajireroviarihu naerũ? ei ga g̃a pe.
46 Quem dentre vós me convence de pecado? Se digo a verdade, por que não me credes?
47 Tupana'gareheve'g̃a g̃wendu katu ganhi'ig̃a. Pe ki a'e te napehendukatui ganhi'ig̃a gareheva'ero pejikoe'yma g̃waramo, ei ga g̃a pe.
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus; por isso vós não as ouvis, porque não sois de Deus.
48 Igwete judeus'g̃a nduvihava'g̃a ei Jesus'ga pe: —Nde ko judeuramo rũi reki, e'i tehe g̃a. Nde ko Samariapeva'ea ekote'varuhuva'ea. Anhag̃a nde pojykauhu Diabo'gapyriva'ea, ei g̃a. Oromombe'u katu nde a, e'i tehe g̃a Jesus'ga pe.
48 Responderam-lhe os judeus: Não dizemos com razão que és samaritano, e que tens demônio?
49 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe: —Anhag̃a ndajipojykai tuhẽ, ei ga. Jihi ambohete jiruva'ga. Pe ki a'e te ji mbotegweteuhu, ei ga g̃a pe.
49 Jesus respondeu: Eu não tenho demônio; antes honro a meu Pai, e vós me desonrais.
50 Ji nda'ei reki ojipe'g̃a pe tanhimbohete ti g̃a javo. Ojipe'ga e'i nhimbohetea rehe tombohete ti g̃a ga javo. Gaha okwaha hete javo a'itituhẽva'ea rupi katu Tupana'ga, ei ga g̃a pe.
50 Eu não busco a minha glória; há quem a busque, e julgue.
51 Tamombe'u katu tuhẽ pe me, ei ga. Kiroki g̃a g̃wendu katu nhinhi'ig̃a – okoe'ymi po ti g̃a nehẽ, ei ga g̃a pe.
51 Em verdade, em verdade vos digo que, se alguém guardar a minha palavra, nunca verá a morte.
52 Igwete g̃a ei Jesus'ga pe: —Nurã ore kiro ikwahahetei a'ero. Anhag̃a nde pojyka tuhẽ, ei g̃a ga pe. Abraãova'ea omano hako. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea na jitehe omanomba hako, ei g̃a. Marã kiro nde euhui naerũ? “Kiroki g̃a g̃wendu katu nhinhi'ig̃a – g̃a po ti okoe'ymi nehẽ,” ereteheuhu nde, ei g̃a ga pe.
52 Disseram-lhe os judeus: Agora sabemos que tens demônios. Abraão morreu, e também os profetas; e tu dizes: Se alguém guardar a minha palavra, nunca provará a morte!
53 Omano ko oreramonhava'ea Abraãova'ea hako. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea omano jitehe no, ei g̃a. Nde po nderuvihavuhu Abraãova'ea hohe naerũ nhirendukatuve'g̃a po ti okoe'ymi javo naerũ? ei g̃a. Mome ahe tuhẽ nde naerũ poha nde eag̃wama? ei g̃a ga pe.
53 Porventura és tu maior do que nosso pai Abraão, que morreu? Também os profetas morreram; quem pretendes tu ser?
54 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe: —Po jiteheuhu anhimbohete, a'ea po ndapyryvi hamo, ei ga. Jiruva'ga reki ji mbohete Tupana'ga – ga pe jitehe pe'e tehe reki orombohete ore ga javo tehe, ei ga g̃a pe.
54 Respondeu Jesus: Se eu me glorificar a mim mesmo, a minha glória não é nada; quem me glorifica é meu Pai, do qual vós dizeis que é o vosso Deus;
55 Pe ndapekwahavi reki ga. Ji ki a'e te akwaha ga. Po ji ei hamo ji ndakwahavi ga javo, a'ero po ji mbero pe javijitehe hamo no, ei ga g̃a pe. Ji ki a'e te akwaha tuhẽ ga. Igwete ji hendukatui ganhi'ig̃a no, ei ga.
55 e vós não o conheceis; mas eu o conheço; e se disser que não o conheço, serei mentiroso como vós; mas eu o conheço, e guardo a sua palavra.
56 Penamonhava'ea Abraãova'ea jirurag̃wama gwepia potarahi hete hako. Igwete ahe hepiagi reki gworygworyvamo hehe, ei Jesus'ga g̃a pe.
56 Abraão, vosso pai, exultou por ver o meu dia; viu-o, e alegrou-se.
57 Igwete g̃a ei ga pe: —Nandexava'ejuhu nde. Cinquenta kwara ndohoi ve nde rehe, ei g̃a. Marã nde Abraãova'ea repiaguhui naerũ? ei g̃a ga pe.
57 Disseram-lhe, pois, os judeus: Ainda não tens cinqüenta anos, e viste Abraão?
58 —Tamombe'u katu tuhẽ ti pe me, ei Jesus'ga g̃a pe. Abraãova'ea are'ymame kiromo tuhẽ ji rekoi Tupanamo, ei ga g̃a pe.
58 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo que antes que Abraão existisse, eu sou.
59 A'ero g̃a ipyhygi ita tiapi ti ga javo. “A'ereki ga onhimongo Tupanamo o'mbero,” ei g̃a ojohupe. Kiro Jesus'ga nhimimi g̃a hugwi a'ero ogwovo judeus'g̃a jatykahavuhua rokara hugwi.
59 Então pegaram em pedras para lhe atirarem; mas Jesus ocultou-se, e saiu do templo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.