Atos 8
Tenharim NT (PAH_TBL) vs AAI
1 Igwete Saulo'ga ei: —Na g̃a ga jukai tuhẽ, ei ga. Kiro Tupana'gareheve'g̃a Estêvãova'ea ra'oa rerohoi ityma. Igwete g̃a jehe'ohetei ahe rehe upa. Saulova'ea ojigwarai Jesus'gareheva'ea rehe A'ea rupi tuhẽ ojipe'g̃a jigwarai hete Jesus'gareheve'g̃a ndehe Jerusalém me. Nurã gareheve'g̃a kwaki'opavi g̃a hugwi ogwovo Judéiapeve'g̃a gwyri pe Samariapeve'g̃a gwyri pe no. Jesus'ga moirũhara'g̃a jate ndohoi upa.
1 Stephen hi’asabun momorob isan Saul auman isaito.
2 — ausente —
2 Kwafirenayah sabuw afa Stephen hiyai naatu isan hiyababan rerey gagamin maiyow hima hirererey.
3 Oro Saulo'ga, ojigwarajuhu hete ga Jesus'gareheve'g̃a ndehe. Igwete ga imbojoapiapi ogwovo g̃anonga pype g̃a pyhyga akwaimbae'g̃a kunhangwera'g̃a no. Igwete ga g̃a nderohyryrygi g̃a nderogwovo g̃a mongiavo cadeia pype jipi.
3 Naatu Saul ekaleisia gurusin busuruf bar awan awan run tit orot babin bow rouw fatum iteten in dibur baremaim yaririyen.
4 Okwaki'opavame ogwovo Jesus'gareheve'g̃a hog̃ahoi Jesus'ga mombe'gwovo ojipe'g̃a pe ikwehe.
4 Iyab hitagey nanabin hititit i God ana tur hibinan auman hinan.
5 Igwete Filipe'ga hoi cidade de Samaria pe. Pevo ga Jesus Cristo'ga mombe'umbe'u ga ko Tupana'ga remimbuhurukara'ga javo g̃a pe.
5 Philip re in Samaria bar merar gagaminamaim Keriso ana tur binan in.
6 Igwete ga japojapoi ahemonhimomby'ava'ea g̃apyteri pe no. Igwete pevove'g̃a henduvi Filipe'ga nhi'ig̃a hepiaga ahemonhimomby'ava'ea. A'ero g̃a nhaporemo g̃a japyakahetei ganhi'ig̃a rehe.
6 Philip eo sabuw hinonowar naatu ina’inanen sinaf hi’i’itan etei hina hiyubin ana tur nowar isan.
7 Anhag̃a ohapukajahi opohia g̃wembipojykahara'g̃a hugwi he'yjuhuve'g̃a hugwi. Filipe'ga omopo'ag̃atu nomyive'g̃a ipyka'nauhũve'g̃a no.
7 Sabuw moumurih maiyow wanawanahimaim afiy kakafih tarsumih hima’am erefanah auman hititit, naatu ah umah kafikafirih naatu ah umah murumurubih moumurih maiyow auman iyayawasih
8 A'ero Samariapeve'g̃a horyory hete a'ea rupi onhimongyavo.
8 Imih nati bar meraramaim yasisir gagamin maiyow tafair tit.
9 Igwete Filipe'ga Jesus Cristo'ga mombe'umbe'ui g̃a pe. —Tupana'ga ombuhuruka ga yvya koty nhande pyri, ei ga. Pejikogame ga rehe po ti Tupana'ga pe mongoi ojiheva'ero nehẽ, ei Filipe'ga g̃a pe. Igwete g̃a heroviari ganhi'ig̃a ojikoga Jesus'ga rehe akwaimbae'g̃a kunhangwera'g̃a no. A'ero ga g̃a mobatizai yhya pyvõ Jesus Cristo'gareheva'ero g̃a ndekoro g̃waramo. A'ea rupi Tupana'ga ra'uva nduri ve g̃a pyri g̃a nderekovo. Kiro ipajive'ga na jitehe heroviari Filipe'ga nhi'ig̃a no Simão'ga. Igwete ga nhimobatizaukari Filipe'ga pe. Ymya Simão'ga omonhimomby'a Samariapeve'g̃a opajia pyvõ jipopoaka hete ji javo novĩa. A'ea rupi g̃a hopavi Simão'ga nhi'ig̃a rupi a'ero huvihava'g̃a okoteheve'g̃a pavẽi. E'i tehe g̃a ga pe: “Agwa'ga ko ipopoakaheteve'ga Tupanamo,” e'i tehe g̃a ga pe. A'ea rupi g̃a hopavi Simão'ga nhi'ig̃a rupi. Ombokwara'ara'a ga g̃a monhimomby'avo opajiro g̃waramo. Emo kiro hendukaturame Filipe'ga nhi'ig̃a g̃a gwerovia hete ga onhimobatizauka. Simão'ga g̃a javijitehe gwerovia no. Igwete ga nhimobatizaukari Filipe'ga pe. A'ero ga rekoi Filipe'ga pavẽi jipi onhimomby'avo hepiaga Filipe'ga japojaporame ahemonhimomby'ava'ea. Aerẽ ojipe'g̃a Samariapeve'g̃a mombe'ui Jerusalém me. —Samariapeve'g̃a g̃wendu katu kiro Tupana'ga nhi'ig̃a Jesus'ga mombe'ua, ei g̃a g̃a pe. Jesus'ga moirũhara'g̃a ikwahavame kiro g̃a ei Pedro'ga pe a'ero: —Heregwovo kiro Samaria pe g̃a ndepiaga a'ero. João'ga ti toho nde rupi no, ei g̃a ga pe. —Kwa. Oroho ti a'ero nehẽ, ei Pedro'g̃a g̃a pe. A'ero g̃a jogwerohoi Samaria pe Jesus'gareheve'g̃a pyri. G̃a ndepiagame Pedro'g̃a nhi'ig̃i Tupana'ga pe: —Embuhu kiro eja'uva g̃a pyri g̃a nderekokatuavo. A'ereki nduri ve, ei g̃a Tupana'ga pe.
9 Baise nati bar meraramaim i orot ta wabin Simon ma farum eafusar farum Samaria orot babin bibibiruwih, naatu taiyuwin wabin bora’ara’ah orot gagamin rouw eo.
10 — ausente —
10 Naatu sabuw etei nati bar merar hima’am, orot kikimin yen in orot gagamin etei fanan akisin hinonowar hio, “Iti orot i God ana fair bai, wabin ‘Fair Gagamih.’”
11 — ausente —
11 Sabuw etei hibi’ufunun anayabin manin maiyow ana farumamaim bibibiruwih.
12 — ausente —
12 Baise ana maramaim Philip na tur gewasin God ana aiwob isan naatu Jesu Keriso ana fair isan binan hinonowar, orot babin etei hitumatum naatu bapataito hibai.
13 — ausente —
13 Simon taiyuwin auman itumatum naatu bapataito bai misir Philip mi’itube inan na’atube i’ufunun hairi hin naatu ina’inan gagamih maiyow himamatar i’itah isan ifofofor morob.
14 — ausente —
14 Tur Abarayah Jerusalem hima’am Samaria sabuw God ana tur hibasit hibaib tur hinowar, Peter John hairi hiyafarih isah hin.
15 — ausente —
15 Hin hititit ana veya isah hiyoyoban, saise Anun Kakafiyin hitab.
16 — ausente —
16 Anayabin Jesu Keriso wabinamaim bapataito hibaib ana veya, Anun Kakafiyin men yait ta tafanamaim yenamih.
17 Igwete Pedro'ga pokogi g̃a ndehe João'ga pavẽi. Kiro turi Tupana'ga ra'uva g̃a pyri g̃a nderekokatuavo a'ero.
17 Imaibo Peter John hairi umah tafah hiyara’aten isah hiyoyoban naatu Anun Kakafiyinane hibai.
18 Igwete Simão'ga hepiagi no ipajive'ga. —Nahã, ja'gwy, ei ga. Jesus'ga moirũhara'g̃a pokogame g̃a ndehe a'ero Tupana'ga imbuhuri gwa'uva g̃a pyri imongovo, ei ga. Igwete ga ei Pedro'ga pe: —Koro itambere'ia, ei ga.
18 Sabuw tafah umah hiyara’aten Anun Kakafiyin re hibaib Simon i’itin ana veya, kabay baih tur abarayah itih naatu
19 Ji mbopopoaka ti nanongara rehe no, ei ga. Nurã ji pokogame ojipe'g̃a ndehe po ti Tupana'ga imbuhuri gwa'uva g̃a pyri nehẽ, ei ga g̃a pe novĩa.
19 eo, “Ayu auman akokok nati fair ayu kwanitu, saise sabuw iyabowat tafah ayayara’aten i auman Anun Kakafiyin hinab.”
20 —Ereho ti nde hahyva'ea ruvihava pype eitambere'ia pavẽi nehẽ, ei Pedro'ga ga pe. A'ereki nde ere'euhu: “Tamondo ti nhiitambere'ia Tupana'ga ra'uva mbuhura kwepyguka,” ereuhu nde, ei ga Simão'ga pe.
20 Baise Peter iya’afut eo “O akabay airi mi’itube kwatamorob, anayabin o kunotanot God ana siwar i boro kabayamaim inatubun.
21 Ore Tupana'ga ra'uva mbuhurukarame ko nde orereheva'ea rũi. A'ereki nde ndepy'a te'varuhu Tupana'ga pe, ei Pedro'ga ga pe.
21 O a bowabow ta men aki biyai’imaim ema’am, anayabin o dogor God nanamaim i men mutufurinamih.
22 Erojijyi ti ejeaporog̃itate'varuhua. Enhi'ĩ ti Tupana'ga pe tomombo ti ga nderekote'varuhua nde hugwi nehẽ, ei ga.
22 Iti not kakafihine dogor kwikitabir naatu Regah isan kuyoyoban ta’itin a not kakafin nati dogoromaim ema’am boro nanotawiy.
23 A'ereki ji anhimombaragwaha nenhimyrouhũhetea rehe. Nandepiro'yi nde ete'varuhua hugwi, ei ga Simão'ga pe.
23 Anayabin ayu ai’iti o dogor wanawanan i bahiy iwansumi mata ebifefek naatu bowabow kakafin ana dibur irun kuma’am.”
24 Igwete ga ei Pedro'g̃a pe: —Pehe ti penhi'ĩ Tupana'ga pe ji repyga tanhimondoukaryme ti ga hahyva'ea ruvihava pype penembi'eagwera rupi nehẽ, ei Simão'ga g̃a pe.
24 Imaibo Simon iyafutih eo, “Regah isan kwayoyoban wainu, saise sawar iti na’atube men ta isou namataramih.”
25 Aerẽ Pedro'ga imombe'ui g̃wembikwahava pevove'g̃a pe João'ga pavẽi Jesus'ga nhi'ig̃a imombe'gwovo g̃a pe. A'ero g̃a jivyri imbojoapiapiavo ogwovo cidades pe Samariapeve'g̃a gwyri pe Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe. Aerẽ g̃a vahemi Jerusalém me.
25 Regah ana yawas hio’orereb naatu ana tur hibibinan ufunamaim, Peter John hairi himatabir maiye au Jerusalem hiyey ana veya, Samaria bar merar ta ta wanawanahimaim tur gewasin hibinan auman hin.
26 Aerẽ nhandepojykaharete'gapyrive'ga yvagipeve'ga ruri javo Filipe'ga pe: —Heregwovo ypiahua koty pehe pe – kiroki pehea oho Jerusalém hugwi ongae'yma rupi ogwovo cidade de Gaza pe, ei Tupana'gapyrive'ga ga pe.
26 Imaibo God ana tounamatar Philip iu, “A ef asukwafune inab, arar yan ana ef Jerusalemane re in Gaza titit iwat inab inare inan.” Ethiopian orot Philip hairi hitar|alt="Ethiopian eunuch and Philip" src="cn01931B.tif" size="col" loc="Act 8.26" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="8.26-30"
27 A'ero Filipe'ga hoi ogwovo. A'ea ja huvihava'ga hoi pea rupi Etiópiapeve'g̃a gwyripeve'ga. Oporavyky ga Candacehẽa pe jipi – kiroki hẽa g̃anduvihavuhuhẽa Etiópiapeve'g̃a gwyri pe. Gwepia katu ga itambere'ia hẽa pe. Uhu na'ẽ ga Jerusalém me Tupana'ga mboheteavo. Kiro ga hoa'javi pea rupi ojivya ojigwyri pe jitehe Etiópia pe. Igwete ga reni gwyrua pype g̃wenonhandavuhua pype ogwovo. Ohorame ga nhi'ig̃i ikwatijara pe oina – kiroki Isaíasva'ea Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea okwatija inog̃a.
27 Imih Philip misir ef nati butitiy inan founamaim Ethiopia orot gagamin hairi hitar. Iti orot i Ethiopia hai queen ana kabay etei ana nutitiyenayan gagamin, aiwob babin ana aiwob wabin i Kandis. Iti orot gagamin yena Jerusalem God kwafir sawar,
28 — ausente —
28 me yan ana wa bai ana ubar matabir maiye re’er, ef yanamaim dinab orot Isaiah ana buk rusasar ma iyab auman inan.
29 A'ea ja Filipe'ga hoi pehea rupi ogwovo no. Igwete Tupana'ga ra'uva ei ga pe: —Heregwovo garyruhua pyri ekovo jypyvo.
29 Naatu Anun Kakafiyin Philip iu, “Kwen ni’i wa sisibinamaim kwiyubin.”
30 A'ero Filipe'ga hojipei ipyri ogwovo. Igwete Etiópiapeve'ga nhi'inhi'ig̃i Isaíasva'ea rembikwatijaragwera pe oina – kiroki Tupana'ga okwatijaruka ahe ve hako. Aherembikwatijara e'i:Igwete Etiópiapeve'ga nhi'inhi'ig̃i jupe oina gwyrua pype. Henduvame ganhi'ig̃a Filipe'ga ei ga pe: —Erekwaha po nde aheremimombe'ua? ei Filipe'ga onhi'ig̃a mondovo ga pe. —Avi ahã novĩa, ei ga. Marã po ji ikwahavi? A'ereki nimombe'uhavi ji ve, ei ga. Ejiupi ji pyri eina, ei ga Filipe'ga pe. Igwete Filipe'ga jiupiri oina ga pyri a'ero ga rupi ogwovo.
30 Philip imaibo nunuw yen na iyubin, tainin i’abar dinab orot Isaiah ana tur biyab nowar, naatu Philip orot ibatiy, “Nati buk kubiyab anayabin iso’ob?”
31 — ausente —
31 Orot iya’afut eo, “Mi’itube boro anaso’ob? Orot ta isou nakubuna boro anaso’ob?” Naatu Philip ifefeyan yen sisibin mare.
32 — ausente —
32 Orot gagamin i buk firorow wanawanan ana hanef iti rusasar ma biyab.
33 — ausente —
33 Taiyuwin yare, ma gewas ana baitafen tutur isan men hinuwet gewas,
34 Igwete ga ei Filipe'ga pe: —Ji mbo'e ti a'ea rehe. Ma'g̃a pe ahe ei ikwatija Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea? ei ga. Ojive ahe ei? Mara'ngu po ojipe'ga pe javo? ei Etiópiapeve'ga ga pe.
34 Naatu Ethiopia orot Philip ibatiy, “Ku’o anowar, yait isan iti dinab orot eo? I taiyuwin isan, ai orot babin ta isan?”
35 —Jesus'ga pe ahe ei gweroho g̃a ga jukavo javo, ei Filipe'ga ga pe. Kiro Filipe'ga Jesus'ga mombe'umbe'ui aherembikwatijara mombe'ukatuavo a'ero ga pe.
35 Imaibo Philip Buk ana hanef menamaim busuruf biyab imaim tur gewasin Jesu isan ana tur eowen.
36 Ohorame pea rupi kiro g̃a vahemi ypiahu'ia pyri. Igwete Etiópiapeve'ga ei: —Agwa reki yhya, ei ga. Nanhimobatizai po ti nde nehẽ? ei ga ga pe. Igwete Etiópiapeve'ga imombigukari g̃wenonhandavuhua. A'ero g̃a jogwerojyvi ojogwerogwovo y pe. Igwete Filipe'ga ga mobatizai.
36 Ef yan hire hinan auman hina harew soson ta’amaim hitit naatu orot gagamin eo, “Harew iti, tare bapataito kwitu.”
37 — ausente —
37 Philip iya’afut eo, “O karam boro bapataito inab, dogor tutufin etei inabitumatum na’at.” Iya’afut eo, “Ayu abitumatum Jesu Keriso i God Natun.
38 — ausente —
38 Orot gagamin ana wa rowenatan naatu Philip hairi hire hin harew yan hire nati’imaim Philip orot bapataito itin.
39 G̃a ẽrame yhya hugwi nhandepojykaharete'ga ra'uva Filipe'ga rerohojipei. Etiópiapeve'ga ndohepiaga'javi ga a'ero. Igwete ga hoi ogwovo pea rupi gworyvamo Etiópiapeve'ga.
39 Harewane hiyeye ana maramaim, Regah Anunin Philip bora’ah. Orot gagamin men itin maiye, baise ereyasisir auman ana ef rura’ah maiye remor in.
40 Kiro Filipe'ga ukwahavi cidade de Azoto pe. Aerẽ ga imbojoapiapi ogwovo cidades pe Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe. Aerẽ ga vahemi cidade de Cesaréia pe.
40 Nati ana veya’amaim Philip i Azotus imaim rouwatait, naatu in Caesarea tit, efamaim inan bar awan, awan run tit tur gewasin binan auman remor in.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.