Atos 27
Tenharim NT (PAH_TBL) vs AAI
1 Aerẽ Festo'ga ei soldados'g̃a pe: —Pembo'avuka ti kiro cadeiapypeve'g̃a Paulo'g̃a kiro itayharuhua pype g̃a mondovo César'ga gwyri pe Itália pe, ei ga soldados'g̃a pe. Igwete g̃a Paulo'g̃a nderohoi Júlio'ga pyri. Ga ko soldados'g̃a nduvihava'ga. G̃a oporavyky gwuvihavuhu'ga pe Roma pe onhimongyavo. Igwete soldados'g̃a Paulo'g̃a nderohoi javo Júlio'ga pe: —Embo'a ti cadeiapypeve'g̃a nderogwovo kiro, ei g̃a ga pe.
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Jihi Lucasramo aho Paulo'g̃a ndupi no. Igwete ore avi itayharuhua pype cidades de Adramítiohugwiva'ea pype. —Toroho ti imbojoapiapiavo cidades Ásiapeve'g̃a gwyri pe, ei g̃a. Igwete ore avi ipype orogwovo. Aristarco'ga oho ore rupi no Macedôniapeve'g̃a gwyripeve'ga cidade de Tessalônicapeve'ga.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Igwete ore hoi. Ko'emame ore vahemi cidade de Sidom me. Igwete Júlio'ga pyryvamo Paulo'ga pe javo. —Eho ti g̃a pyri, ei ga, ejiheve'g̃a pyri tomondo ti g̃a mbatera nde ve, ei ga Paulo'ga pe. A'ero ore hoi.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Aerẽ ore ava'javi orogwovo pea hugwi. Kiro yvyturanuhũa ruri ore rovatiamo. Nurã ore hoi ypa'ouhũ yvyri Chipre yvyri oronhimima yvytua hugwi.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Aerẽ ore yahavi okwava Cilíciapeve'g̃a gwyra pyvõ. Panfíliapeve'g̃a gwyra pyvõ ore kwavi no. Aerẽ ore hoi cidade de Mirra pe Líciapeve'g̃a gwyri pe.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 Pevo Júlio'ga hepiagi ojipea itayharuhua Alexandriahugwiva'ea – kiroki oho g̃werĩ Itáliapeve'g̃a gwyri pe. Nurã Júlio'ga ore nhag̃i a'ea pype.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 He'yi ore kiri orogwovo. Maymbeve ore hoi orokovo. A'ereki yvyturanuhũa ore ve. Ndorohoi gwerevi ore orokovo. Ore vahemame cidade de Cnido yvyri yvytua norembogwavukari ipyvõ. Nurã ore hoi ypa'ouhũ yvyri Creta yvyri yvytue'yma rupi. Igwete ore kwavi Salmona pyvõ – perope yvya oho ypyteri pe.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Hehemo ore hoi yembeyvyri. Yvytua noremovahemukari gwerevi nhimbiari pe Bons Portos pe ira'agwe cidade de Laséia hugwi.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 Aerẽ Paulo'ga g̃a mog̃itai novĩa. A'ereki maname ore pytai pevo. Okwavipe judeus'g̃a apoa a'ero i'ue'ỹkava – a'ea rupi g̃a ikwava'eg̃ukari mbiara Tupana'ga pe okote'varuhuva'ea rehe. Okwavipe a'ea. Tiruahũ orehoa'javame kiro. A'ereki yapohua u g̃werĩ. Nurã Paulo'ga g̃a mog̃itai javo g̃a pe.
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 —Xahoa'javyme ti kiro, ei ga. Nhande hoaharame kiro po ti imbohahyukari nhande ve nehẽ, ei ga. Ite'varuhu po ti itayharuhua pe nhanembatera pe no. A'ero po ti nhande manoi nehẽ no, ei Paulo'ga g̃a pe.
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Júlio'ga nohenduvi reki Paulo'ga nhi'ig̃a. Gwerovia ga itayharuhua jara'ga nhi'ig̃a imondohara'g̃a nduvihava'ga nhi'ig̃a no.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 Ojipe'g̃a e'i no: —Timbojaryme ti yhara avo, ei g̃a. A'ereki ite'varuhu nhimbiara yapouhua rupi, ei g̃a ojohupe. Hehemo'i ti tiroho ypa'ouhũ yvyri Creta yvyri imboja. Tihepia ti nhanevahema pevo cidade de Fenice pe nehẽ, ei g̃a. Pevo po ti nhande imbojari yhara yapouhua rupi. A'ereki pyry ijahava pevo. Ndipopoakahetei ko yvytua pevo, ei g̃a ojohupeupe onhimongyavo.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Aerẽ turi yvytukatua. Nurã g̃a ei ojohupe: —Xaho tuhẽ kirog̃we, ja'gwy, ei g̃a. Kirog̃we po pyry ovuhu nhandehohava, ei g̃a ojohupe novĩa. A'ero g̃a hupiri yhya hugwi itauhuva'ea ipohyiva'ea – kiroki nomoanhanukari itayharuhua. Igwete ore hoa'javi Creta rembeyvyri.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 Emo kotihĩ uhu yvyturanuhũa Creta hugwi. Nordeste ko hera yvyturanuhũa rera.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Kiro turahyi itayharuhua pe. Tegwete ore herohohava yvytua ore rovatiamo g̃waramo. Yvytua tuhẽ ore rerohoi ore rerekovo a'ero.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Ypa'õ yvyri Cauda yvyri ore hoi. Pevo igwyre'i yvytua ore ve. Igwete ore ipyhygahyi yha'ria hupia. Norombo'avi gwerevi ore itayharuhua pype herekokatuavo. Kirẽ g̃a imonhatimatimani itayharuhua ihama rerogwovo nhapytiamo imongovo toandogyme ti itayharuhua javo. Aerẽ: —Kiro po ti nhande herohoi tye'ymuhũa apiavo herotyva y'ytig̃uhũa rehe nehẽ, ei g̃a okyhyjiavo. A'ereki pevo u y'ytig̃uhũa ypyteri pe'i Líbiapeve'g̃a gwyra ypyvo. Igwete g̃a imbojyva'javi itayharuhua pype tapy'ynhapiruhuva'ea yhara moanhandava yvytua tomoanhaheteyme ti javo. G̃wemimbotarimo yvytua ore rerohoi a'ero.
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 — ausente —
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Ndopigi yvyruhua ore mbojirejireva. Nurã ko'emame g̃a imombomombori mbatera y pe timbovevujuka ti itayharuhua javo.
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 Ko'emame g̃a opoa pyvõ imombori y pe itayharuhua rupiara no.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 He'yi ore kiri ipype. Arimo ore ndorohepiaga'javi kwara. Ypytunimo ore ndorohepiaga'javi jaytata'ia. Igwete yvyruhua ore rerekouhui. Nurã ore ei: —Kiro po ti nhande papavi tuhẽ nehẽ, oro'e ore orojohupe.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Ymya g̃a ndo'ukatua'javi mbatera okovo. A'ero Paulo'ga hoi g̃apyteri pe o'ama. —Mbaria po pe nanhirenduvi raikwehe, ei ga g̃a pe. Ndaperuri po pe Creta hugwi ramo. Herure'ymame po ndojigwarajuhui itayharuhua rehe kiro ramo. A'ero po mbatera ndohoi ypy pe ramo, ei Paulo'ga g̃a pe.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Emo kiro ji ei pe me: Penhimboitakwerimo ti peko. Niamanoi po ti nhande nehẽ. Itayharuhua tehe po ti oho ypy pe nehẽ, ei ga g̃a pe.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Akwaha ji a'ea. A'ereki Tupana'ga – ga ji pojyka ojive, gaha ji ambohete hete jipi – gaha ojipyrive'ga mbuhuruka ji pyri ga mo'ama ypytunimo, ei ga.
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 Igwete ga ei ji ve oji'i: “Paulo, terekyhyji ti ekovo. Ereho tuhẽ ti nde e'ama César'ga pyri nehẽ,” ei ga ji ve oji'i, ei ga g̃a pe. “Tupana'ga ti omombyry nde ve. Nurã ti nderupive'g̃a ndopapavi ypy pe nehẽ,” ei Tupana'gapyrive'ga ji ve, ei ga.
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Penhimboitakwerimo ti peko a'ero, ei Paulo'ga g̃a pe. Ajiko ji Tupana'ga rehe. A'ero ji heroviahetei ganhi'ig̃a jijive. Nurã ji ei pe me: Na tuhẽ po ti ihoi Tupana'ga rembi'ea rupi nehẽ, ei ga.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 A'erorame tehe po ti yvytua nhande rerohoi nhande mbotyva nhande nog̃a ypa'ouhũa rehe, ei Paulo'ga imombe'gwovo g̃a pe.
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 He'yi treze ore kiri yvyruhua rerekovo. Yvytua ore rerohorohoi ypiahua ruvihavuhua pype Mediterrâneo pype. Ypyhaji katu itayharuhua mondohara'g̃a ei: —Ira'agweuhunhi yembe'yva ag̃wamo, ei g̃a ojohupe.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Igwete g̃a ha'ãa'ag̃i tihepia ti typya a'ero javo. —Trinta e seis metros, ei g̃a. Hehemo'i g̃a herohoi ha'ãa'ag̃a'java. —Igwyre'i kirog̃we typya vinte e sete metros, ei g̃a.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Kiro po ti yvytua nhande rerohoi ita rehe nhande nog̃a nehẽ, ei g̃a okyhyjiavo. Nurã g̃a ipohyiva'ea imbojyvi yhara revira hugwi ihamuhũa rehe. Quatro g̃a imbojyvi ipohyiva'ea imondovo ypy pe timombyta ti itayharuhua inog̃a javo. —Kotihĩ po ko'ema ruri hamo, ei g̃a ojohupe.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Emo itayharuhua mondohara'g̃a oka'nhy pota jugwi onhimima xamanoyme ti javo ojohupe. A'ero g̃a imbojyvi yha'ria y pe. Igwete g̃a ei jara'g̃a pe o'mbero: —Torombojy ti ipohyiva'ea itayharuhua tĩa hugwi kiro, ei g̃a o'mbero.
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Oka'nhy g̃werĩ reki g̃a novĩa. Emo Paulo'ga ikwahavame e'i soldados'g̃a pe Júlio'g̃a pe: —Imondohara'g̃a pytae'ymame itayharuhua pype po ti pe papavi ypy pe nehẽ, ei ga.
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 Igwete soldados'g̃a ikwahavondogi ihamuhũa imbojyhava yha'ria mbohia y pe tohoyme ti g̃a javo.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Ko'eg̃atue'yma rupi Paulo'ga ei ipypiara'g̃a pe nhaporemo: —Peji i'gwovo kirog̃we, ei ga. A'ereki he'yi quatorze pe kiri i'ukatue'yma marã po ti nhande ve javo, ei ga.
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Nurã ji ehetei pe me: Pe'u ti mo tapepytujiko tuhẽ ti. Napemanoi po ti pe nehẽ, a'e ji pe me, ei Paulo'ga g̃a pe.
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Onhi'ig̃irẽ ga ipyhygi pão onhi'ig̃a Tupana'ga pe g̃andovaki. —Pyry hete nde imbuhuri mbatera ore ve toro'u, ei Paulo'ga ga pe. Igwete ga jaygwe'rogi i'gwovo.
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 A'ero g̃a ndoryvamo i'gwovo no.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 He'yjuhuva'ero ore rekoi itayharuhua pype duzentos e setenta e seis.
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 I'ukatupavirẽ g̃a imombomombori trigo y pe timbovevujuka itayharuhua javo.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Ko'eg̃aturame itayharuhua mondohara'g̃a hepiagi yvya ikwahave'yma. Kirẽ g̃a hepiagi ypia'ia y'ytig̃a hembeyvyri. Nurã g̃a ei ojohupe: —Pevo ti tiroho herohyga y'ytig̃a rehe heroja. Tihepia ti nhande herovahema pevo nehẽ, ei g̃a ojohupe.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 A'ero g̃a ikwahavondogi ihama imbohia ipohyiva'ea ypy pe. A'ea ja jara'g̃a ikwaharavi imopyryryngava tiroho katu javo. Igwete g̃a imbovyri yva rehe tapy'ynhapiruhuva'ea itayharuhua moanhandava imohina ipypira. Itĩa rehe g̃a imbovyri imohina a'ea pyvõ ti yvytua tomoanha yhara javo. Nahã yvytua ore rerohoi yembe'yva rehei katu novĩa.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Emo ore rerohy ore nog̃a ypyjuvuhua rehe ypyteri pe. A'ero itĩatykai y'ytig̃a rehe. Ndojipe'aa'javi jugwi. Igwete hevira jovaja'roja'rogi a'ero typepemuhũa rerekouhuavo.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Igwete soldados'g̃a ei ojohupe: —Tijuka pa ti cadeiapypeve'g̃a a'ero toytavyme ti g̃a oka'nhyma nhande hugwi, ei g̃a ojohupe.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Emo Júlio'ga e'i g̃a pe: —Tapejukai ti g̃a, ei ga g̃a pe. A'ereki ga ndojukaukapotari Paulo'ga. Kirẽ ga ei ore ve: —Ikwahavame pejiytavo pe na'ẽ ti pepopepo y pe pejiytavo penhi'eamo yembe'yi pe nehẽ, ei ga.
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 Aerẽ ti jararamo pehopeho yva raygwera rehe itayharuhua raygwera rehe nehẽ, ei ga ore ve. Nahanahã ore hopavi yembe'yi pe a'ero oro'eamo.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.