Atos 23
Tenharim NT (PAH_TBL) vs ACF
1 Igwete Paulo'ga g̃a ndepiahetei judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a. Igwete ga ei g̃a pe onhimombe'gwovo. —Nhiirũ, akokatue'ymi ji Tupana'ga nhi'ig̃a rupi jitekovo kiromo jitehe, ei ga g̃a pe. Nurã ji poyjahetero jiyvyteri pe, ei Paulo'ga g̃a pe.
1 E, pondo Paulo os olhos no conselho, disse: Homens irmãos, até ao dia de hoje tenho andado diante de Deus com toda a boa consciência.
2 Igwete Ananias'ga ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga henduvi ganhi'ig̃a onhimboahiva o'ama. A'ero ga ei Paulo'gaypyvove'g̃a pe: —Pekwa ti Paulo'ga jurua rehe ga mombiga.
2 Mas o sumo sacerdote, Ananias, mandou aos que estavam junto dele que o ferissem na boca.
3 Igwete Paulo'ga ei ga pe: —Tupana'ga ti tombohahy nde ve no. Erekokatu'ag̃uhũ nde, ei ga ga pe. Ereapy nde avo javo novĩa: “Takwaha ti garemiendukatue'yma Moisésva'ea remimbo'eagwera rehe,” ere nde novĩa, ei Paulo'ga. Emo ndehe reki nerehendukatui reki a'ea g̃a mbokwaruka jijurua rehe, ei ga ga pe.
3 Então Paulo lhe disse: Deus te ferirá, parede branqueada; tu estás aqui assentado para julgar-me conforme a lei, e contra a lei me mandas ferir?
4 A'ero Paulo'gaypyvove'g̃a ei ga pe: —Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga pe nde ere'e te'varuhu Tupana'ga repykara'ga pe!
4 E os que ali estavam disseram: Injurias o sumo sacerdote de Deus?
5 Igwete Paulo'ga ei: —A'iti ga ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga? ei Paulo'ga. Ji ndakwahavi, ei ga. Ikwahavame po ji nda'ei poha ramo. A'ereki Tupana'ga omombe'u onhi'ig̃a ikwatijaruka. “Tape'ete'varuhui pejuvihava'g̃a pe,” ei Tupana'ga, ei ga.
5 E Paulo disse: Não sabia, irmãos, que era o sumo sacerdote; porque está escrito: Não dirás mal do príncipe do teu povo.
6 Kirẽ Paulo'ga eahyi g̃a pe o'ama. —Ji ko fariseuramo ako, ei ga. A'ereki ga onhimombaragwaha pevove'g̃a ndehe judeus'g̃a ndehe. Jara'g̃a ko saduceus'g̃a. Jara'g̃a ko fariseus'g̃a. Paulo'ga okwaha g̃anembiroviara no. A'ereki saduceus'g̃a ndogweroviari omanove'g̃a mbogweravag̃wama g̃amanoa hugwi. “Ndogwerekoi Tupana'gapyrive'g̃a no yvagipeve'g̃a,” e ko saduceus'g̃a. “Ha'oe'ỹve'g̃a ndogwerekoi no,” ei g̃a. Fariseus'g̃a ki a'e te gwerovia pa a'ea Paulo'ga javijitehe. A'ero Paulo'ga eahyi judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a pyteri pe o'ama. —Ji ko fariseuramo ako, ei ga. Jiruva'ga ko fariseuramo oko no, ei ga. Igwete ji heroviari g̃ambogweravag̃wama g̃amanoa hugwi, ei ga. A'ea rehe pe euhui ji ve oko te'varuhu ga javo, ei ga. Henduvame Paulo'ga nhi'ig̃a g̃a nhonhi'ig̃ayvayvari a'ero fariseus'g̃a saduceus'g̃a pavẽi.
6 E Paulo, sabendo que uma parte era de saduceus e outra de fariseus, clamou no conselho: Homens irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseu; no tocante à esperança e ressurreição dos mortos sou julgado.
7 — ausente —
7 E, havendo dito isto, houve dissensão entre os fariseus e saduceus; e a multidão se dividiu.
8 — ausente —
8 Porque os saduceus dizem que não há ressurreição, nem anjo, nem espírito; mas os fariseus reconhecem uma e outra coisa.
9 Igwete g̃a hapukapukai a'ero onhimbohovaja ojogwehe. A'ero fariseus'g̃a po'ami onhi'ig̃ahyavo – g̃a ko judeus'g̃a mbo'eharamo oko. —Ndokote'varuhui reki Paulo'ga, ei g̃a g̃a pe. Onhi'ĩ tuhẽ po ga pe ha'oe'ỹve'ga. Mara'ngu po yvagipeve'ga Tupana'gapyrive'ga? ei fariseus'g̃a.
9 E originou-se um grande clamor; e, levantando-se os escribas da parte dos fariseus, contendiam, dizendo: Nenhum mal achamos neste homem, e, se algum espírito ou anjo lhe falou, não lutemos contra Deus.
10 Igwaigwavete g̃a nhonhi'ig̃ayvahetei. Nurã soldados'g̃a nduvihavuhu'ga ei: —Kiro po ti g̃a Paulo'ga rovaja'roja'rogi nehẽ! ei ga. A'ero ga soldados'g̃a mondoukari ga pyri. —Pepyhygahy ga g̃apytera hugwi ga rerogwovo ja ongauhua pype ga mongiavo, ei ga g̃a pe. Igwete g̃a ga pyhygi ga rerogwovo a'ero.
10 E, havendo grande dissensão, o tribuno, temendo que Paulo fosse despedaçado por eles, mandou descer a soldadesca, para que o tirassem do meio deles, e o levassem para a fortaleza.
11 Ypytunimo nhandepojykaharete'ga jipiukari Paulo'ga pe o'ama ga ypyvo. Igwete ga ei ga pe: —Paulo, enhimboitakwerimo ti eko, ei ga. Nde ji mombe'u avo Jerusalém me oji'i. Na jitehe ti nde ji mombe'ui cidade de Roma pe nehẽ no, ei Jesus'ga ga pe.
11 E na noite seguinte, apresentando-se-lhe o Senhor, disse: Paulo, tem ânimo; porque, como de mim testificaste em Jerusalém, assim importa que testifiques também em Roma.
12 Ko'emame judeus'g̃a ei ojohupe: —Tijuka tuhẽ ti Paulo'ga, ei g̃a. Ti'uyme na'ẽ ti mbatera kiro, xay'uyme na'ẽ ti Paulo'ga jukae'ymame, ei g̃a. Tupana'ga g̃wendu nhanenhi'ig̃a. Nhande ga jukae'ymame po ti Tupana'ga imbohahyukari nhande ve a'ero nehẽ, ei g̃a ojohupe Tupana'ga renoina novĩa.
12 E, quando já era dia, alguns dos judeus fizeram uma conspiração, e juraram, dizendo que não comeriam nem beberiam enquanto não matassem a Paulo.
13 He'yi ko g̃a quarenta ko g̃a – kiroki g̃a e'i a'ea.
13 E eram mais de quarenta os que fizeram esta conjuração.
14 Aerẽ g̃a hoi ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pyri xava'eve'g̃a pyri no. Igwete g̃a nhimombe'ui g̃a pe. —Nahã ore ehetei orojohupe oji'i: “Ti'uyme na'ẽ ti mbatera Paulo'ga jukae'ymame,” oro'e ore oji'i, ei quarentave'g̃a g̃a pe.
14 E estes foram ter com os principais dos sacerdotes e anciãos, e disseram: Conjuramo-nos, sob pena de maldição, a nada provarmos até que matemos a Paulo.
15 Pemondouka ti kiro penhi'ig̃a soldados'g̃a nduvihavuhu'ga pe. Pehe jara'g̃a pavẽi nhanemog̃itaharamo pemondouka ti penhi'ig̃a ga pe togweruruka ti ga Paulo'ga ore pyri javo. “Torohenduva'ja ti ganhi'ig̃a gareaporog̃ita ikwahava,” pe'ji ti ga pe, ei g̃a. Nahã ti pemondouka penhi'ig̃a ga pe ga moandyandyita, ei quarentave'g̃a g̃a pe. Ga Paulo'ga rerurukarame po ti ore ga jukai ga vaheme'ymame avo nehẽ, ei g̃a g̃a pe novĩa.
15 Agora, pois, vós, com o conselho, rogai ao tribuno que vo-lo traga amanhã, como que querendo saber mais alguma coisa de seus negócios, e, antes que chegue, estaremos prontos para o matar.
16 Emo Paulo'ga kunhamembyra'ga okwaha reki g̃anembijukapotara Paulo'ga rehe Paulo'ga rendyrahẽa ra'yra'ga. Nurã ga hoi ongauhua pype imombe'gwovo Paulo'ga pe.
16 E o filho da irmã de Paulo, tendo ouvido acerca desta cilada, foi, e entrou na fortaleza, e o anunciou a Paulo.
17 Igwete Paulo'ga onhi'ig̃a mondoi soldados'g̃a nduvihava'ga pe javo. —Eroho kwanha'ga ejuvihavuhu'ga pyri tomombe'u ga mbatera ga pe, ei Paulo'ga ga pe.
17 E Paulo, chamando a si um dos centuriões, disse: Leva este jovem ao tribuno, porque tem alguma coisa que lhe comunicar.
18 A'ero ga Paulo'ga kunhamembyra'ga rerohoi gwuvihavuhu'ga pyri. Igwete ga ei ga pe: —Cadeiapypeve'ga Paulo'ga ji mbuhuruka ojipyri ko, ei ga. Nahã ga ei ji ve: “Eroho kwanha'ga ejuvihavuhu'ga pyri tomombe'u ga mbatera ga pe,” ei ga ji ve, ei ga. Nurã ji ga reruri nde pyri kiro, ei ga ga pe.
18 Tomando-o ele, pois, o levou ao tribuno, e disse: O preso Paulo, chamando-me a si, rogou-me que trouxesse este jovem, que tem alguma coisa para dizer-te.
19 Igwete huvihavuhu'ga ga popyhygi ga rerogwovo g̃andovakie'ỹ. —Gara nde eremombe'u pota ji ve? ei ga ga pe.
19 E o tribuno, tomando-o pela mão, e pondo-se à parte, perguntou-lhe em particular: Que tens que me contar?
20 Igwete ga ei: —Tamombe'u katu ti nde ve, ei ga. Kiro po ti judeus'g̃a nduvihava'g̃a nduri nde pyri nehẽ, ei ga. A'ero po ti g̃a etehei nde ve nehẽ tereruruka ti Paulo'ga ko'emame nehẽ javo. “Judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a g̃wendu potara'ja ganhi'ig̃a ikwahava gareaporog̃ita,” e'i tehe po ti g̃a nde ve nehẽ, ei ga soldados'g̃a nduvihavuhu'ga pe imombe'gwovo.
20 E disse ele: Os judeus se concertaram rogar-te que amanhã leves Paulo ao conselho, como que tendo de inquirir dele mais alguma coisa ao certo.
21 Terembopogwei ti g̃a erame poha nde ve nehẽ, ei ga. A'ereki ojipe'g̃a ojuka pota Paulo'ga. Onhimi po ti g̃a pea rupi tijuka ga javo, ei ga ga pe. Quarenta ko g̃a. Igwete g̃a ei ojohupe oji'i: “Ti'uyme na'ẽ ti mbatera, xay'uyme na'ẽ ti Paulo'ga jukae'ymame,” ei g̃a oji'i. “Tupana'ga g̃wendu nhanenhi'ig̃a nhande erame na,” ei g̃a ojohupe, ei ga. Nurã ji ei kiro nde momoranduva. A'ereki g̃a onhimboavujikwe kiro tijuka ga javo. Igwete g̃a ei tikwaha ti soldados'g̃a nduvihavuhu'ga nhi'ig̃a javo nde ve, ei Paulo'ga kunhamembyra'ga ga pe imombe'gwovo.
21 Mas tu não os creias; porque mais de quarenta homens de entre eles lhe andam armando ciladas; os quais se obrigaram, sob pena de maldição, a não comer nem beber até que o tenham morto; e já estão apercebidos, esperando de ti promessa.
22 Igwete soldados'g̃a nduvihavuhu'ga ei ga pe: —Teremombe'ui ti ojipe'g̃a pe enhimbi'eagwera ji ve. A'ero ga ga mondoi ojihugwi.
22 Então o tribuno despediu o jovem, mandando-lhe que a ninguém dissesse que lhe havia contado aquilo.
23 Aerẽ soldados'g̃a nduvihavuhu'ga mokonha'g̃a mbuhurukari ojipyri. G̃a ko soldados'g̃a nduvihava'g̃a memei. Igwete ga ei g̃a pe: —Penhimboavujikwe ti kiro jara'g̃a pavẽi soldados'g̃a pavẽi. Ypyhaji katu po ti pe hoi cidade de Cesaréia pe, ei ga. Duzentosve'g̃a po ti oho pea rupi. Setentave'g̃a po ti oho cavalo arimo. Ojipe'g̃a duzentosve'g̃a po ti gweroho ta'akwara nehẽ, ei ga g̃a pe.
23 E, chamando dois centuriões, lhes disse: Aprontai para as três horas da noite duzentos soldados, e setenta de cavalaria, e duzentos archeiros para irem até Cesaréia;
24 Peroho ti cavalos Paulo'ga ti toho i'arimo. Peroho katu ti ga governador'ga pyri Félix'ga pyri a'ero nehẽ, ei ga g̃a pe.
24 E aparelhai animais, para que, pondo neles a Paulo, o levem salvo ao presidente Félix.
25 A'ero soldados'g̃a nduvihavuhu'ga ikwatijari tamondo ti Félix'ga pe javo. Nahã ga ei ikwatija.
25 E escreveu uma carta, que continha isto:
26 “Jihi ko Cláudio Lísiasramo,” ei ga ikwatija.“Kiro ji ikwatijari nde ve, governador Félix. Huvihavuhu'ga oro'e ore nde ve,” ei ga ga pe ikwatija.
26 Cláudio Lísias, a Félix, potentíssimo presidente, saúde.
27 “Kiro ti ji agwa'ga mombe'ui nde ve a'ero,” ei ga. “A'ereki judeus'g̃a opyhy ga raji'i. Gajukag̃werĩa rupi ji soldados'g̃a nderohoi ga pyhygauka g̃a hugwi oji'i. A'ereki g̃a e'i ji ve: ‘Ga ko romanoramo oko’,” ei ga ikwatija ga pe.
27 Esse homem foi preso pelos judeus; e, estando já a ponto de ser morto por eles, sobrevim eu com a soldadesca, e o livrei, informado de que era romano.
28 “Aerẽ ji ga rerohoi judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a pyteri pe takwaha ti g̃anemimbojara ga rehe javo,” ei ga.
28 E, querendo saber a causa por que o acusavam, o levei ao seu conselho.
29 “Emo g̃a omboja tehe reki ga rehe. ‘Ga ndojapyakai oreramonhava'ea nhi'ig̃agwera rehe,’ ei g̃a ga pe,” ei ga. “Nanongara'g̃a ko ahe ndojukatehei. A'ea rehe ahe nomondoi g̃a cadeia pype no, a'e ji,” ei ga ikwatija gwuvihava'ga pe.
29 E achei que o acusavam de algumas questões da sua lei; mas que nenhum crime havia nele digno de morte ou de prisão.
30 “Aerẽ ojipe'ga e'i ji ve: ‘Judeus'g̃a ojuka pota Paulo'ga,’ ei ga ji ve oji'i,” ei ga. “Nurã ji ga mondoukaripei nde pyri kiro. Igwete ji ei g̃a pe oji'i – kiroki g̃a omboja ga rehe – igwete ji ei g̃a pe: ‘Pejigwovo tuhẽ Félix'ga pyri tapemboja ti Paulo'ga rehe garovaki a'ero,’ a'e ji g̃a pe.A'ea jate ji akwatija nde ve kiro a'ero,” ei ga Félix'ga pe ikwatijarame.Igwete ga imondoi g̃wembikwatijara soldados'g̃a pe taperoho ti Félix'ga pe javo.
30 E, sendo-me notificado que os judeus haviam de armar ciladas a esse homem, logo to enviei, mandando também aos acusadores que perante ti digam o que tiverem contra ele. Passa bem.
31 Igwete soldados'g̃a Paulo'ga rerohoi ganhi'ĩpo'ruavo. Ypytunimo g̃a ga rerohoi cidade de Antipátride pe.
31 Tomando, pois, os soldados a Paulo, como lhe fora mandado, o trouxeram de noite a Antipátride.
32 A'ero jara'g̃a jivyri g̃wongauhua pype. Ko'emame cavalos'arimove'g̃a Paulo'ga rerohoi Cesaréia pe.
32 E no dia seguinte, deixando aos de cavalo irem com ele, tornaram à fortaleza.
33 A'ero g̃a ga mondoi governador'ga pyri Félix'ga pyri ikwatijara reheve.
33 Os quais, logo que chegaram a Cesaréia, e entregaram a carta ao presidente, lhe apresentaram Paulo.
34 Igwete Félix'ga imonhi'ig̃i ikwatijara. A'ero ga ei Paulo'ga pe: —Ma'g̃a gwyri pe nde ari raikwehe? —Cilíciapeve'g̃a gwyri pe ji ari ikwehe, ei Paulo'ga ga pe.
34 E o presidente, lida a carta, perguntou de que província era; e, sabendo que era da Cilícia,
35 Igwete Félix'ga ei: —Aerẽ po ti ji nenhi'ig̃a renduvi nhinhimombaragwaha ndereaporog̃ita rehe g̃a ndurame nehẽ – kiroki g̃a omboja nde rehe raji'i, ei ga. Igwete ga Paulo'ga mongiukari Herodesva'ea rongauhuagwera pype ga repiakatuavouka soldados'g̃a pe ga mombytavo.
35 Disse: Ouvir-te-ei, quando também aqui vierem os teus acusadores. E mandou que o guardassem no pretório de Herodes.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.