Apocalipse 16

Ra ʼdaʼyonhogui nangue ma Hmuhʉ ra Jesucristo (OTMNT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Nɛ dá øcä n'da ra nde gue bi bøm bʉ ja rá dąniją Oją. Nɛ nu'a ra nde bi xi ʉ yʉm 'bɛhni: “Dami fämhbʉ bʉ ja ra ximhäi rán ʉnbi Oją nts'utho i po ʉ yoto ni ximbohʉ,” bi 'yɛ̨na.
1 Ouvi, então, uma voz forte saindo do templo, que dizia aos sete Anjos: Ide, e derramai sobre a terra as sete taças da ira de Deus.
2 Nu rá mbʉdi ram 'bɛhni bi mbäm bʉ ja ra ximhäi rá cuɛ Oją mí po bʉ ja rá ximbo. Nɛ gätho yʉ ją'i gue bin ja rá hmɛpya a ra zate xí bøxpʉ ja ra dehe, nɛ'a ra nyoguido ngue i thąnde ʉ, bi nu ran ʉ ngue yʉ sąsi xʉn ts'otho.
2 O primeiro, portanto, pôs-se a derramar a sua taça sobre a terra. Formou-se uma úlcera atroz e maligna nos homens que tinham o sinal da Fera e que se prostravam diante de sua imagem.
3 Nubʉya ná yoho ram 'bɛhni mahɛ̨ts'i bi mbän a rá cuɛ Oją mi po bʉ ja rá ximbo, bʉ ja ra dądeją. Nu'a ra dehe bʉya bin ja tengu rá ji n'da ra ją'i xʉn du. Nɛ gätho mi 'bʉpʉ mbo ra deją bi du.
3 O segundo derramou a sua taça sobre o mar. Este tornou-se sangue, como o de um morto, e pereceu todo ser que estava no mar.
4 Nɛ ná hyu ram 'bɛhni mahɛ̨ts'i bi mbän'a rá cuɛ Oją mi po bʉ ja rá ximbo hapʉ ja gätho yʉ dąthe nɛ gätho yʉ mbøthe. Gätho ra dehe mi po bʉ bin ji.
4 O terceiro derramou a sua taça sobre os rios e as fontes das águas, e transformaram-se em sangue.
5 'Bex dá øcä rá nde rám 'bɛhni Oją gue'a bi ʉnba yʉ dehe bi 'yɛ̨na: “Nu'i ma hoga Hmu, ma Oją i, ząi guí 'bʉi nɛ gmí 'bʉi, xʉn hotho gätho nin juąnbi, nguetho rán säui ʉ gá ʉnbi.
5 Ouvi, então, o anjo das águas dizer: Tu és justo, tu que és e que eras o Santo, que assim julgas.
6 Ya gá un ra ji da zi ʉ, nguetho bi hyo ʉ nim 'bɛhni bʉ häi nɛ ni pøngahyą. Nuya gá cospa ra pengui nangue 'bɛ'a bi 'yøt'ʉ,” bi 'yɛ̨na.
6 Porque eles derramaram o sangue dos santos e dos profetas, tu lhes deste também sangue para beber. Eles o merecem.
7 Nɛ dá øcä n'da ra nde bi bøm bʉ ja ra mɛxa guepʉ mí ja yʉ́n t'unni Oją, i ɛ̨na: “Ma Hmu i Oją nuįxte ni ts'ɛdi xʉn ho, njuąntho a nin juąnbi, ngue rán säui ʉ,” bi 'yɛ̨na.
7 Ouvi o altar dizer: Sim, Senhor Deus Dominador, são verdadeiros e justos os teus julgamentos.
8 Nɛ nu'a ná goho rám 'bɛhni bi mbäm bʉ ja ra hyadi a rá cuɛ Oją mi po bʉ ja rá ximbo. Nɛ ɛ̨mmɛ bin ja rá ts'ɛdi ra hyadi ngue bin zø ʉ mi 'bʉpʉ ja ra ximhäi nangue nam pa ra hyadi.
8 O quarto derramou a sua taça sobre o sol, e foi-lhe dado queimar os homens com o fogo.
9 Nɛ nu'ʉ gue bi nu ran ʉnbi nangue rá ts'ɛdi ra hyadi, bi ndømants'o rá thuhu Oją, gue'a bi manda yʉn ʉnbi, pɛ guexta'a him bi 'yɛ̨spa Oją, him bi päh yʉ́n 'yomfɛ̨ni ʉ.
9 E os homens foram queimados por grande calor, e amaldiçoaram o nome de Deus, que pode desencadear esses flagelos; e não quiseram arrepender-se e dar-lhe glória.
10 Nuya ná cʉt'a ram 'bɛhni bi mbäm bʉ rá cuɛ Oją mi po bʉ ja rá ximbo, nɛ bi mbäm bʉ hapʉ i ja rá ts'ɛdi ra zate xí bøxpʉ ja ra dehe. Nɛ nupʉ hapʉ ja rá ts'ɛdi, gätho xʉm 'bɛxui thoho bʉ. Nɛ nu'ʉ yʉ ją'i gue i 'bʉpʉ bi zasɛ yʉ́ jąni nangue ran ʉnbi bi nu.
10 O quinto derramou a sua taça sobre o trono da Fera. Seu reino se escureceu e seus súditos mordiam a língua de dor.
11 Nɛ bi c'ąmants'otho Oją nangue yʉn ʉ, nɛ nangue yʉ sąsi mi ja. Pɛ guexta'a him bi 'yɛ'ts'a ran ts'o mi øt'e, him bi päh yʉ́n 'yomfɛ̨ni.
11 Amaldiçoaram o Deus do céu por causa de seus sofrimentos e das suas feridas, sem se arrependerem dos seus atos.
12 Nɛ nu'a ná 'dato ram 'bɛhni bi mbäm bʉ rá cuɛ Oją mi po bʉ ja rá ximbo, bi mbäm bʉ ja ra dąthe xʉn ndoho t'ɛ̨mbi Eufrates. Nɛ bi xä ra dehe nɛ 'bex bi 'yo't' ra dąthe ngue da zä da thopʉ yʉ ts'ʉt'abi gue ní 'yɛ̨pʉ ní bøx ra hyadi.
12 O sexto derramou a sua taça sobre o grande rio Eufrates, e secaram-se as suas águas para que se abrisse caminho aos reis do oriente.
13 Nɛ nugä dra Xuuagä, dá nu hyu yʉ ts'onthį di nɛqui tengu yʉ 'uɛ, ngue bi bøm bʉ ja rá nde ra jąrga zįthu, nɛpʉ ja rá nde ra zate xí bøxpʉ ja ra deją, nɛ bi bøm bʉ ja rá nde ran t'uti xí bøxpʉ ja ra häi, gue ra hyäte pøngahyą.
13 Vi {sair} da boca do Dragão, da boca da Fera e da boca do falso profeta três espíritos imundos semelhantes a rãs;
14 Nguetho nu'ʉ, gue'ʉ yʉ́ ts'onthį ra zįthu ʉ i ja yʉ́ ts'ɛdi ngue da 'yøt' yʉ hyonya nt'øt'e. Nɛ nu'ʉ bi mba bʉ gätho ná ngʉni ra ximhäi, hønbʉ go hapʉ 'bʉh yʉ ts'ʉt'abi, ngue bi japi di pɛt yʉ ją'i. Ngue din ja ra dąsʉi din sʉhmbʉ Oją. Nɛ nu'a ra pa din ja ra sʉi gätho da nu rá ts'ɛdi Oją nuįxte.
14 são os espíritos de demônios que realizam prodígios, e vão ter com os reis de toda a terra, a fim de reuni-los para a batalha do Grande Dia do Deus Dominador.
15 Nɛ dá øcä rá nde ra Jesucristo ngue bi 'yɛ̨na: “Gui 'yøhmbʉ ya, nugä ba ɛ̨cä tengu n'da ra bɛ̨. Hinga mfądi njąm'bʉ ga søhø. Din johya thoho ʉ gue him bin ąhą pɛ bi jamansu yʉ he dá unni, janangue'a hin din 'yąhe nɛ hin din 'yąsä bʉya, ngue im bɛ̨ntho a ran hoqui dá ørpa ʉ, janangue'a hin di nɛqui yʉ́ ts'oqui, nɛ hin da mbɛ'ts' yʉ́ sä,” bi 'yɛ̨na.
15 {Eis que venho como um ladrão! Feliz aquele que vigia e guarda as suas vestes para que não ande nu, ostentando a sua vergonha!}
16 Nɛ gätho bim pɛti bʉ yʉ ts'ʉt'abi nɛ yʉ ją'i bʉ ja ra xɛqui t'ɛ̨mbi Armagedón, ngue yʉ́ nde yʉ hebreo a.
16 Eles os reuniram num lugar chamado em hebraico Har-Magedon.
17 Nuya ná yoto ram 'bɛhni bi mbäm bʉ rá cuɛ Oją mi po bʉ ja rá ximbo, bi huic ran dąhi 'bɛ'a mi po bʉ. 'Bex bi t'ø a n'da ra nde bi bøm bʉ ja rá niją Oją mahɛ̨ts'i, guepʉ i hu inde Oją. Nɛ nu'a ra nde bi 'yɛ̨na: “Ya da guadi gätho man ts'ɛmbi,” bi 'yɛ̨na.
17 O sétimo derramou a sua taça pelos ares e saiu do templo uma grande voz do trono, que dizia: Está pronto!
18 Nɛ 'bex bi hyät'i nts'ɛdi yʉ huɛi, nɛ nts'ɛdi bin thoni yʉ ngäni. Nɛ bin ja n'da ra 'yąnhäi nts'ɛdi hin jąm'bʉ bi nu n'da ra ją'i tengu na, asta gue'bʉ go mim 'bʉ ʉ yʉ mbʉdi thoho yʉ ją'i.
18 Houve, então, relâmpagos, vozes e trovões, assim como um terremoto tão grande como jamais houve desde que há homens na terra.
19 Nu ra 'yąnhäi bi xɛn'a ra dąhnini Babilonia, hyu xɛqui bi bøni. Nɛ gätho mi'da yʉ hnini hønbʉ go hapʉ mi ja bi guadi. Nɛ bi bɛ̨n Oją gue xʉn ts'otho mi øt' yʉ ją'i 'bʉpʉ ja ra dąhnini Babilonia, nɛ nts'ɛdi bi ʉnba ʉ, nangue rá cuɛ nts'ɛdi a, asta gue'bʉ go min theh rá cuɛ Oją.
19 A grande cidade foi dividida em três partes, e as cidades das nações caíram, e Deus lembrou-se da grande Babilônia, para lhe dar de beber o cálice do vinho de sua ira ardente.
20 Nɛ gätho yʉ t'ʉhäi i ja bʉ ja yʉ deją bim 'bɛdi. Nɛ gätho yʉ nyuni nɛ yʉ t'øhø bim 'bɛdi, hin'yʉ bʉya.
20 Todas as ilhas fugiram, e montanha alguma foi encontrada.
21 Nɛ 'bex bi däpʉ mahɛ̨ts'i yʉn do ɛ̨mmɛ nts'utho nguetho yote kilo nán hyʉ n'da ran do, bi zʉ i 'da yʉ ją'i. Pɛ nu ʉ yʉ ją'i bi c'ąmants'o Oją nangue ran ʉnbi nts'ɛdi bi nu nangue yʉn do.
21 Grandes pedras de gelo, que podiam pesar um talento, caíram do céu sobre os homens. Os homens amaldiçoaram a Deus por causa do flagelo da saraiva, pois este foi terrível.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.