Mateus 9
Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI
1 Yesu eŋe seki koto waki paki, zinge koso doku namuŋ yuane more eŋine matino sarike.
1 Jesu wa afe’en yen naatu matabir maiye rabon na ana bar ana meraramaim tit.
2 Pakiso ŋei natne eŋe ŋei mane kie metine bori worine eŋano ma sarikoi, eŋe supi kutno pake. Yesu eŋe mali malipene zok pake, ea detki paki, ŋei kie metine seu seune eŋe olale rake, “Togolenom, medepne! Geŋane sotŋone mo oma ganmaile.”
2 Nati’imaim sabuw afa orot ta an uman murubin emo’emomaim hiwan hi’abar hina Jesu biyan hitit, naatu Jesu sabuw hai baitumatum itin, basit orot an uman murubin isan eo, “Natu men iniyababan, o a bowabow kakafih i anotanotawiyen.”
3 Paki ra rokop don kito ebo ebon ŋei natne eŋe edomka auye rakoi, “Ŋei iwa ono ka wane eŋe Anutu ewe mabaik okan kamaike?”
3 Naatu Ofafar Bai’obaiyenayah afa taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot i tur kakafin maiyow eo God ebi’ib.”
4 Yesu eŋe ea wetkekoi, ea wane wetenane kine detongi paki rake, “Ŋine wetŋineŋo onoka wane borikine wetkemami?
4 Jesu abisa hinotanot itin naatu eo, “Kwa aisim dogor wanawanan not kakafih kwanotanot?
5 Diawaŋo ewekine raikene, ‘Geŋane sotŋone mo matalimaile’ , me raikene, ‘Wienom paki, arinom’ ?
5 Ef menatan i hamehamen, orot ana kakafih notawiyen isan anao i hamehamen ai anau namisir nabat nareremor i hamehamen?
6 Ea wane na baŋ ra qelaŋanŋunbe ŋine detpi, ŋei Wawainane Gipole eŋe kepeo ŋei sotene mataliki siukeakane zonom pa manmaike.” Eso yale edane, so ŋei mete seu seune eŋe olale rake, “Ge kaŋzaŋ wienom, lameke papaŋone manom paki, matko arinom!”
6 Baise kwakakasiy, imih ani’obaiyi kwana’itin, orot Natun i tafaramamaim fair bai bowabow kakafih notawiyen isan.” Naatu orot an uman murubin isan eo, “Kumisir a ir kunuw kubai a ubar kwen.”
7 Ŋei eŋe kaŋzaŋ wie, so matko arike.
7 Orot misir ana ir nuw bai ana ubar in.
8 Ŋei eŋe ea kau paki kaetonge, paki Anutu eŋe zonom iwa yaline ŋei ebongane mawa kakoi.
8 Sabuw iti na’atube matar hi’i’itin ana mar hai hibir ra’at naatu God wabin hibora’ara’ah fair iti na’atube orot bitih isan.
9 Yesu eŋe mat yewa qelige arike, eso eŋe ari ariki paki, ŋei mane takis mama eŋe kake, eŋetine Mataio, eŋe takis mama urumine koto metke. Yesuŋo olale rake, “Ŋadeno sarinom.”
9 Jesu efan nati ihamiy remor inan auman, kabay o’onayan wabin Matthew ana bowabow efanamaim ma’am itin naatu iu, “Kumisir kwi’ufnunu.” Matthew ma’am misir Jesu iufunun hairi hin.
10 Yesu eŋe eŋane matko ŋara ne metki, eaka takis mama ŋei so borikine mama ŋei loutneŋo sari, eŋe so dokoine eŋano takotke more, eŋerop ŋara zakeo weneŋ metkoi.
10 Jesu Matthew ana baremaim ma bay hi’au, ana maramaim kabay o’onayah naatu bowabow kakafih sinafuyah moumurih maiyow hina Jesu ana bai’ufununayah bairi hikofanih bay aa ana efanamaim himare.
11 Parisi natneŋo ea kau paki, dokoine edane rakoi, “Ŋinane kito ŋibo ŋibon eŋe onoka wane takis mama so borikine mama eŋerop mere ŋara nemaike?”
11 Naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hi’itih ana maramaim, Jesu ana bai’ufununayah hibatiyih, “Aisim kwa a bai’obaiyenayan kabay o’onayah naatu sabuw kakafih bairi hima bay te’aa?”
12 Yale rau, Yesuŋo detongi paki edange, “Ŋei ŋerep solaene maine weteno dere, edo dokta wano mi ari okanmami, ŋo zoma kubet korop edoka weku ari okanmami.
12 Jesu hio nowar naatu iyafutih eo, “Sabuw aurih sawow en adanafur orot boro men hinakok, baise sabuw iyab sawusawuwih boro adanafur orot hinakok.
13 Ŋine ariu paki, Anutu wane papiaŋo don iwa daleo wane ramaike, ea wane dapotpi paki, kine maine detlukkei, ‘Anutuŋo ramaike, na osomŋo soe soep yauwine rokouneka mire nin okanmami, ea wane na zok mi simin nan okanmaike, wet borik so mauluk mauluk wane simin nan okanmaike.’ Raki paki koso rake, na ramaile, na ŋei maine eweenerop wetene detokanmami, na eŋe edora newan ongalane mida, borikine mama, borikinene ŋadekakei wane, na edora newan ongalane ketkole.”
13 Kwa Buk Atamaninamaim kwabiyab tur yabin kwa’itin? ‘Ayu i akokok kabeber, men sibor.’”
14 Naso yewao Yohane doku tau tau wane dokoine eŋe Yesu wano sari qesonka rakoi, “Onoka wane ŋene so Parisi ŋedoka sawe gamaine, ŋo geŋane dokoŋone eŋe mane kaki sawe mi ge okanmami?”
14 Naatu John Baptist ana bai’ufununayah hina Jesu hibatiy hio, “Aisim aki naatu ofafar bai’ufununayah bairi mar etei ayoyohar naatu o a bai’ufununayah i en?”
15 Yesuŋo edange, “Ŋine ŋei lobo zokit mama wane batko sarimi, eŋe ŋerep ŋaone eŋe eŋeropka geki, eŋe wet borik okan okanmami me? Yale midakaka! Ŋo baŋ naso bomileake, yewao ŋerep ŋaone eŋe kimakoune eŋano ŋine ma arikei, eao yemo eŋe baŋ ŋara midaine, sawe ge arikei.”
15 Jesu iyafutih eo, “Men karam sabuw orot boubun tatatabin ana yasisir isan hitaruru’ay, hitama orot yawasin hitabotouw, baise mar boro nanan orot boro hinabosair naatu nati ana veya’amaim imaibo hinifoufur hinirowarow.
16 Yale raki paki so koso don rokop mane rake, “Ŋei maneŋo lap lap tutu museleŋo takot suaine sogine bara warakine eao maine mi maturage qetusiake, onoka wane tutu musele eaŋo abongi, takot suaine sogine ea barakki, aŋaine koso manerop suayake.
16 Na’atube faifuw atamanin boro men karam hinab faifuw boubun hinafitimih, anayabin faifuw boubun hinasasauw ana veya boro nakaro’om natakweb mahar nara’at.
17 Me don mane wele wekuku, ŋei maneŋo wain doku musele ea qeki, wain solaine soginane eao maine mi weteake. Ŋo eŋe qeki wetemaikeo, yemo wain solaine barake, pakimo wain musele ea qake saketki solaine ea borimaike. Ea wane tungo, yemo wain musele ea wain solaine musele eao qeki weteake, pakimo eretnarek maineka pakeik.”
17 Na’atube men yait ta wine boubun ebai wine ana kibub atamaninamaim eriririmih, anayabin wine boubun boro nara’at naatu kibub natafofor wine nasuwa na re, imih wine boubun i boro wine ana kibub boubunamaim hinarir, saise hairi boro gewasih hinabat.”
18 Yesu eŋe don iwa edane okoraki, Yuda ŋei eŋane ware ware maneŋo eŋano sariki paki, wawetine qeki paki olale rake, “Naŋane borasone mo seukmaike, ŋo siluŋ sarinom paki, meteŋone kutno motnom eŋe baŋ wisikae geake.”
18 Iti na’atube eo auman Tafaror Bar kaifenayan orot ta na Jesu biyan tit nanamaim sun yowen eo, “Ayu natu babitai i veya boun morob, baise akokok inan umawat inabutubun nayawas.”
19 Eso Yesu eŋe wie more ŋadino mogare ariki, dokoine eŋe weneŋ arikoi.
19 Basit Jesu misir ana bai’ufununayah bairi orot hi’ufunun hin.
20 Ŋo ŋerep mane eŋe ŋerep zoma qotkoine naso kiroroine zok geki, koma 12 okange, oŋo Yesu wane ŋadino sariki paki, takotinane mezeno ea make.
20 Naatu babin ta ana faifuwamaim rara bota’ar ma’am kwamur etei 12 sasawar, na Jesu ufunane tit,
21 Paki eŋe oŋomka wetke rake, “Na weku takotine uakakaleo, yemo na baŋ menaŋgale.”
21 ana notamaim eo, “Jesu ana faifuw tainin ana butubun boro ana yawas.” Naatu ana faifuw tainin butubun.
22 Yesuŋo zinge more, eŋe kake paki rake, “Borasone, mi kaet gangep! Geŋone mali malipŋoneŋo geuki menaŋmaine.” Rakiso yewaoka ŋerep ea solaine menaŋkake.
22 Jesu tatabir babin itin eo, “Natu men iniyababan, abai tumatumamaim kubigewasin.” Iti na’at eo ana veya’amaim, mar ta’imonamo babin igewasin.
23 Eso Yesu eŋe ware ware wane mat koto ari wake, paki onge seu seu wane mulup pua puan ŋei eŋe puangoi, ŋo ŋei ŋerep natne korop eŋe aro suaine arokkoi.
23 Imaibo Jesu na Kou’ay Bar kaifenayan orot ana bar wanawanan run. Sabuw hiru’ay hima hirerey itih, naatu rerey ana fik hibababin nowar.
24 Yesuŋo edane rake, “Ŋine korop ket wareu! Ŋerep ŋerep eŋe mi seukmaike, eŋe yemo kulu pamaike!” Eŋe korop kieke tenik kakoi, ea wane mo seukmaike detkakoi.
24 Jesu eo, “Iti kek babitai i matan fot inu’in, men morobomih, kwamisir ufun kwatit.” Baise sabuw isan himarib, anayabin i hiso’ob kek i morob.
25 Ŋei ŋerep korop ebuwi ket wareu, Yesu eŋe eaka ŋerep wane urum koto wake, pakiso metino malipka okoraki, so eŋe kaŋzage wieke.
25 Basit sabuw etei himisir ufun hitit sawar, imaibo Jesu run in kek inu’in ana efanamaim tit, naatu babitai uman bai imisiruw yawas misir.
26 Pakiso ea wane don kisiŋo kepe yewao korop sua arike.
26 Iti sisinaf ana tur ra’at tasasar in nati tafaram hima’am ana fofonin etei hinowar.
27 Yesu eŋe mat ea qelige ariki, yewaka ŋei de pilik etke ere ŋadino kieke mogare arikoik. Paki suaineka boka rakoik, “Ge Dawit wane qerakine, Anutuŋo biragangi ŋenano ketkone, ŋerane wetŋone borikep!”
27 Jesu efan nati itumar tit remor inan, orot rou’ab matah fim hitit hi’ufunun hin hi’af hio, “David uwan, kwiwanbabani.”
28 Yesu mat koto waki, eaka ŋei de pilik etke ere eŋano sarikoik. Pakiso eŋe qeson ore rake, “Na iwa maine makale, ea ŋire malip nanmamik?”
28 Jesu na bar wanawanan run naatu orot rou’ab hina biyan hitit, Jesu ibatiyih eo, “Kwabitumatum ayu boro aniyawasi?” Hairi hiya’afut hio, “Regah abitumitum.”
29 Pakiso Yesu eŋe de etno ma so rake, “Ŋire detluke malipnanimik, ea wane rokopko maine wakon ŋusiake!”
29 Basit Jesu hairi matah botobonen eo, “Kwabitumatum na’atube isa namatar.”
30 Rakiso, de etne koso manerop pot lotkekoik, pakiso Yesuŋo don togoleka etane rake, “Iwa wane don kisi ŋei mane misuk edangeik!”
30 Hairi matah higewasin hinuw naatu Jesu eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen.”
31 Ŋo ere don ea detpik paki, soringe ari Yesu wane donkisi ra sua ariuk, eŋane don kisiŋo kepe ea korop rokopke arike.
31 Baise hairi hitit hin Jesu ana tur hibosemor ra’at, nati tafaram hima’am ana fofonin etei hinowar.
32 Ŋei yewa ere ariuk, so ŋei natne eŋe ŋei mane qelaŋ don mi raraine, ea Yesu wano ma sarikoi, onoka wane eŋe asu qotkoineŋo kotino ket geke, ea wane ma sarikoi.
32 Orot rou’ab hinan ufut sabuw afa orot ta yoyom hirab awan igug ma’am hibai hina Jesu biyan hitit.
33 Wane asu qotkoine ea esopkaki saketki, so eaka ŋei yewa eŋe don kieke rake. Pakiso ŋei ŋerep magu suaine eŋe kau paki, oŋaene qaeki welelepke rakoi, “Masi iwa yaline Israel ŋenano mane mi wakongi ka okangone me?”
33 Naatu Jesu yoyom mowan nun tit orot busuruf tur eo sabuw etei hifofor hio, “Sawar iti na’atube Israel wanawananamaim men ta i’itin bounabo ta’i’itin.”
34 Ŋo Parisi eŋe yemo rakoi, “Iwa yemo asu qotkoine eŋane suaineene oŋo zonom mangi esopongi saket arimami.”
34 Baise Ofafar Bai’obaiyenayah hio, “Iti i Demon Hai Ukwarin fair itin imih demon nunih titit.”
35 Eso Yesu eŋe mat suaine so nigatne korop lolike qeare one arike. Eŋe Yuda lewa lewaŋ urum baŋem wa more don kito edange, yemo Waom wane qeli gege togon don kisi maine yewa ra qelaŋane edange, so ŋei ŋerep eŋane keueno zoma kine kineenerop ebuki menaŋwarekoi.
35 Jesu bar awan awan run tit sabuw inanawanih bar merar hai Kou’ay Baremaim sabuw i’obaibiyih, mar ana aiwob isan Tur Gewasin eo hinowar naatu sabuw hai sawow yumatah ta ta hibow hinan etei iyayawasih.
36 Eŋe ŋei ŋerep magu suaine ongi paki, eŋane wet borikŋo qomine watkeke, onoka wane eŋe wetene yau yaup motpi paki, kito qesiŋene midaine, lama ware wareene midaine yale gekoi, ea wane
36 Jesu iti rou’ay gagamin maiyow hinan itih yan baban, anayabin hai not kwaris naatu aurih baibais en, ana itinin i sheep na’atube aurih nabatanenayan orot en.
37 Eso ea wane eŋe dokoine edane rake, “Ea kau, eu suaine mane yewao, ŋara mo menage pamaike, ŋo ŋara ma more urum koto mot mot wane urata ŋeine yemo ewekine mi okanmaike.
37 Basit ana bai’ufununayah isah eo, “Masaw i gagamin na’in baise ana fourayah i men moumurih.
38 Ea wane ŋine ŋara eu ea wane welaine meŋenkau, eŋe urata ŋei natne biraongi, euino ŋine ŋara ma urumgo mosikei wane arikei.”
38 Imih masaw matuwan isan kwanayoyoban saise bowayah afa niyafarih hinan bay hinafour, anayabin bay i hiyamur.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.