Mateus 24

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yesu eŋe Bakom Urumgo ŋine qelige ket ariki, dokoine eŋe eŋano ari more Bakom Urum wane mat ea sikankakoi.
1 Jesu Tafaror Bar gagamin ihamiy tit inan auman, ana bai’ufununayah hina hiu, “Tafaror bar kwi’itin gewasin maiyow.”
2 Paki eŋe done iwa mainge edane rake, “Maine, ŋine mat so yeye kine kine iwa korop maine metki kawaremami, me? Ea wane na iwa welekatne ŋidanbe, wesi iwa mane qelingeu met metino mi mesiake, eŋe baŋ din bun kito pororoke man gili gala qakeu korop kesiake.”
2 Jesu iyafutih eo, “Sawar iti kwa’i’itan, a tur ao’owen, kabay etei boro natafofor nare naatu kabay ta boro men ana efanamaim na’inu’in kwana’itinimih.”
3 Yesu eŋe Oliwa Bonagao metki, dokoine eŋe enŋeneka sariu paki, bonepko mere olale rakoi, “Ge ŋedannom detŋem, kine kine iwa korop ea baŋ dango wakoniake, so masi tanik daleo wakone paki ge sari lotkekene so, kepe nasoine qoeake?”
3 Jesu yen Olive Oyaw tafan mare, ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hina biyan hitit hibatiy hio, “Kuo anowar mar i boro biy iti sawar hinamatar? Naatu o inanan ina’inanen boro abisa ana’itin anaso’ob. Naatu mar yomanin nakakabon boro mi’itube ana so’ob?”
4 Yale rau, Yesuŋo edange, “Diam seleleine makei, paki ŋei natne misuk detonbi wet masiuk okan ŋunikei.
4 Jesu iyafutih eo, “Matato niwa’an, men sabuw hinan hinifufuwimih.
5 Onoka wane ŋei loutne eŋe baŋ sariu paki, naŋane eŋetne nora rakei, ‘Na Kristo!’ yale rau paki, ŋei ŋerep loutne baŋ wetene masiuk warekei.
5 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinan hinao, ‘Ayu i Keriso’ naatu sabuw moumurih na’in boro hinifufuwih.
6 Ŋine kawali wane ukatne ososop sariki desikei, so kawali wane don kisiineŋo yemo eri abaran sariake, ŋo siluŋ iwa yale detpi, ŋine misuk qisekei, masi kine kine yaline yemo yaup qeqe ruruineka wakoniake, ŋo eŋe kepe nasoine qoeakane, ea mi wakoniake.
6 Baiyow ana tur boro kwananowar, naatu baiyow isan ana tur boro kwananowar, baise men kwanabir. Sawar yumatah ta ta boro hinamatar, baise nati i men mar yomanin.
7 Kepe baŋem kepe baŋem ŋei eŋe edomka ŋaba nagu yaku aito okanikei, ŋei waom mane wane dokoine eŋe, ŋei waom mane wane dokoine eŋerop yaku ŋaba nagu okanikei. Yewao baŋ bodi suaine natne wakone paki, memeaŋo kepe baŋem korop rokopke ari ma sari ma okaniake.
7 Tafaram ta boro tafaram ta hairi hiniyow, na’atube bar merar ta boro bar merar ta ana aiwob hairi hiniyow. Baimar kakafin, iriyoy boro tafaram awan nakaratan.
8 Masi Kine kine ea korop, yemo ŋerep maneŋo medep mikepka mayakane gae maki wikile detmaike, ea wane rokop ikopka wakoniake.
8 Sawar iti etei hinamatar i kek tufuwamih ebobotukwar na’atube.
9 “Pakimo ŋine baŋ ŋibu lukŋune more, waraŋŋune ari biraŋunbi wikile ŋibongei, so ŋinguwi seukkei, kepe baŋem ŋei ŋerep korop eŋe baŋ naŋane rau paki ŋabaŋune qaisik ŋungei.
9 “Sabuw boro hinafatumi hinabuw kwanan hini’a’akir, hina’asbuni kwanamorob, ayu wabu’umaim kwabowabow isan.
10 Naso yewao, ŋei ŋerep loutne eŋe mali malipene korop qeliŋ warekei, eŋe baŋ edomka qom kipok okan nagu more ŋaba nagukei.
10 Nati ana veya’amaim baitumatumayah boro hai baitumatum hinihamiy, naatu turahinah babah hinao, taiyuwih turahinah hinifa’ifa’ih,
11 Yale okane geu, propet isisine loutne wakone more, ŋei ŋerep loutne wet masiuk okanongei.
11 dinab baifufuwenayah moumurih na’in boro hinatit sabuw moumurih na’in hinifufuwih.
12 Masi yaline okanbi borikineŋo baŋ korop sua ariki, ŋei ŋerep korop eŋe wet maepene baŋ qelige kima kima mi okan nagukei.
12 Tafa’asar boro nara’at natasasar sabuw momurih na’in hai yabow boro wan natutum.
13 Ŋo ŋine togogole more malipka okoramageu naso qoeake, ŋine baŋ koso Anutuŋo qesiŋongi gege togon maikei.
13 Baise yait nabukikin nan yomanin natitit i boro yawas nab.
14 So qeli gege togon don iwaŋo baŋ kepe baŋem korop ra qelaŋanbi, ŋei ŋerep korop eŋe detwareu mo, kepe wane naso baŋ qoeake.”
14 Tur Gewasin, mar ana aiwob isan, i boro tafaram wanawanan etei hinabinan sabuw etei hinanowar, imaibo mar yomanin boro nan natit.
15 “Ŋine baŋ kine mane mado madoŋine borikine matali qetaliinerop, ea kakei, mokaka sogino propet Danielŋo rake, ea Urum Kobekine kuneŋine eao okorayake.” (Daporapot ŋeine, ge bororom dapore kine daleo pamaike, ea detlukaikene!)
15 “Biya’ohow Ana Sawar Kakafin boro efan kakafiyinamaim nabatabat kwana’itin, dinab orot Daniel eo na’atube. Baiyabayan orot iti tur nabiyab naniyan nab gewas.
16 “Pakiso, ŋei ŋerep Yudia kepeo gekei, eŋe wie more kaet bonagao arikei.
16 Sabuw iyab Judea wanawananamaim tema’ama boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen.
17 Ŋei mane matinane bakine kutno okorayake, eŋe zinge ket mat koto wa aboŋ kine kineine misuk mayake, wane kawali yuankayake.
17 Orot yait ana bar faifiy wan ema’am boro men nare ana sawar bar wanawanan nabowamih, veya en.
18 Ŋei mane euo geakeo ŋine zinge matko ari takotine mi mayake eŋe yeine qelige kakaka ariake!
18 Orot yait masaw ebowabow boro men namatabir ana biya baibiyon bar nabaimih.
19 Yai, naso yewao ŋerep medep ŋatkorop, so medep abubu ŋamu nenerop eŋe baŋ daleo okangei? Kawali yewao yuanoniake.
19 Nati ana veya’amaim baibin iyab siasiar tema’ama naatu baibin iyab kek tibitotoman boro hini’akir yababan hinab.
20 Anutu meŋenkau detki ra, ŋine baŋ kaet wie more koya nasoo me Qezarek Nasoo maine mi ariu rap! Kawaliŋo koya naso wakoniake, ŋine wikile suaine wakon ŋuniake.
20 God isan kwanayoyoban, saise men rarab kokou ana veya’amaim o Sabbath ana veya’amaim namataramih.
21 Naso yewao, kakarauk wakoniake, yemo zok manerop mi wakone pa sari mageki, kaiwe naso imdaka baŋ wakoniake. Me koso ŋado kine kine yaline mi wakoniake.
21 Nati ana veya’amaim boro yababan kakafin men marasika anamaim o boro namamatar na’atube namataramih.
22 Ŋo siluŋ Anutu eŋe wikile kaiwe naso ea wane zaleine mo ma bomile wareke, eŋe yale mi okange ra, yemo ŋei ŋerep maneŋo gege eamo mi wakongi rap, ŋei ŋerep magukoune ma wesakonge, eŋane raki paki, Anutu eŋe baŋ kaiwe naso ea ma bomileake.
22 God nati veya narurukabum na’at sabuw boro yawas men hinab. Baise ana sabuw rurubiniyih isah enotanot, imih veya boro narukabum.
23 “Naso yewao ŋei maneŋo ŋidane rayake, ‘Kau, Mesia iwa metmaike!’ Me, ‘Eriwa metmaike!’ Yale raki detpi, wele misuk okaniake.
23 “Nati ana veya sabuw afa hinan hina’uwi, ‘Keriso’oban iti!’ o ‘Iban ni’i!’ men kwanitumatum.
24 Onoka wane, Mesia isisine so propet isisine baŋ wakonikei paki, eŋe baŋ masi togogole so masi kuneŋine maikei, yemo Anutuŋo ŋei ŋerep ma wesakonge, eŋe maine isione more, wet ma siuk okanonbi eŋe yale waka ra okanonikei.
24 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab baifufuwenayah boro hinan ina’inan fokarih hinasinaf God ana rourubinen sabuw moumurih na’in boro hinabow.
25 Detmami! Na don ea naso eŋe yeka paki, alakane ŋidanmaile.
25 Imih abimatuwibo sawar hinamatar.
26 “Me ŋei natne edo ŋidane raikei, ‘Kau, Mesia eŋe kepe yaup papaino, ŋei mi gegine, ea gemaike!’ Rau, ŋine ea misuk arikei, me eŋe raikei, ‘Kau, Mesia eŋe iwa siuke metmaike!’ Rau, ea detpi wele misuk okaniake.
26 “Sabuw a tur hinaowen hinao, ‘Iban nati arar yan ema’am,’ men imaim kwanan kwananuwih. O hinao, ‘Nati nanawan bar wanawanan wa’ir ema’am,’ men kwanitumatum.
27 Ŋei Wawainane Gipole eŋe baŋ sariake, yemo qilap yale qeliwo walatakki kepe sasainoŋine kilitike ari kepe ketmaikeo, qe okanmaike yale didiwo wakoniake.
27 Veya yeninane namanamar ebowabow veya ra’iyinane uman emamarakaw, Orot Natun nanan ana marakaw boro nati na’atube.
28 “Ea wane rokoune, yemo iwa yale, yewao me yewao kine kine seuseune mane wane pareŋine pamaike, eao gaubaga eŋe sari lewaŋ okanmami, Mesiaŋo sariakane nasoine eŋe maine mi ma suikeake.
28 Menamaim orot babin biyan murubin inu’in mamu ikou boro etei imaim hinaru’ay.
29 “Naso yewa, baŋ kakarauk kine kineine ea woroŋ woroŋ qe more teba ketki, ea wane ŋadino mi azoŋgika, kepe deine mupke panamaniake, meso eŋe baŋ koso menerop mi qelaŋaniake, serekin eŋe korop qeliwo ŋine baŋ buratke kepo ket warekei. Paki kine kine zonom korop qeliwo pamaike, ea baŋ ukat ma esopongi numaene qeliŋka warekei.
29 “Yababan iti hinamamatar ufunamaim
30 Pakimo, Ŋei Wawainane Gipolane kibi so qeli ewe zonom qelaŋaninane tanikine baŋ qeliwo wakoniake, pakimo, kepe baŋem ŋei ŋerep magune magune ge arimami eŋe baŋ arokkei, paki baŋ kau, Ŋei Wawainane Gipole eŋe qeliwo kezoŋ kutno togogole so qeli ewe zonomine kakapa suaine, earop sariake.
30 “Imaibo Orot Natun maramaim boro natit, tafaram wanawanan sabuw etei orot Natun ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit sakuk wanawanan nanan hina’itin hinama hinarerey.
31 Romon kakapa suaine baŋ arokeake, paki eŋe baŋ eŋine aŋelokoune taleongi, kepe baŋem kepe baŋem lolike ariwarekei, paki eŋe baŋ eŋine ŋei ŋerep magukoine ma wesakonge, ea korop kepe sotakine maneo ŋine, kepe sotakine maneo, yale ebu qeturaŋ onwareake.
31 Ana tounamatar boro taur douduf auman hinatit tafaram tutufin wanawanan umasusun kwafe’en etei God ana sabuw rurubinih hinabow hinita’ay.
32 “Qeligeu, fik eki eaŋo kine kito ŋidangi desikei, eŋe qogine korop wisika wisika okange, gunule more kieke metine motkimo, ŋine dere ramami, ‘kaiwe okorayakane’ , naso ea mo bomilemaike,
32 “Ai fofou raurihimaim ebi’obaiyih kwanaso’ob, ai raurih boubuh tititit kwa kwaso’ob, ai hai buwayan ana veya i natit.
33 numa weku yewaka, ŋine kine kine korop iwa kau paki, ea ŋine baŋ desikei, naso mo bomilemaike, mo kiekeakane ewekmaike.
33 Bai’obaiyen i ta’imon, sawar iti na’atube hinamamatar kwa boro kwanaso’ob, veya i nakabom etawan awanamaim ebatabat.
34 Iwa yale desikei! Ŋei ŋerep iwa gemami, eŋe korop mi seukwarekei, eŋe ika geu, kine kine korop iwa wakon wareake.
34 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti boun yawas kwama’am boro iti sawar namatar kwana’itinibo kwanamorob.
35 Qeli so kepe ere baŋ mida lele arikeik, ŋo, naŋane don yemo baŋ mi mida lele ariake.”
35 Mar tafaram i boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.
36 Yesu eŋe koso manerop iwa yale rake, “Ŋei maneŋo mi detmaike, dango kaiwe naso suaine ea baŋ bomileake, me aŋelo qeliwo gemami, eŋe mi detmami, me Gipole eŋe yaleka mi detmaike, Magak eŋe wekuŋo bonep naso ea detkamaike.
36 “Orot men yait ta Jesu ana na isan veya o sumar so’obamih. tounamatar maramaim men hiso’ob na’atube i Natun auman men so’ob, baise Tamah akisinamo so’ob.
37 Ŋei Wawainane Gipole sariki baŋ, Noa wane nasoo masi okangoi, kop yale waka okangei.
37 Noah ana veya’amaim abisa mamatar na’atube Orot Natun nanan boro na’atube namatar.
38 Eŋe Doku Qakum lotkeakane nasoine mo bomileki, yemdaka ŋei ŋerep ŋara so doku nekoi, ŋei so ŋerep mete au au okangoi, yale okane arimageu, nasomde eaka bomileki, Noa seki kotino wa ketke,
38 Nati ana veya tuw yena’e ana veya orot babin hiyuw hibow, hiaa hitom, hitabin hibiyasisir ufut Noah ark wanawanan run;
39 ŋo eŋe daleo wakonmaike, eamo mi dereret gegeu, Doku Qakum eaka lotke more weŋseŋgi, korop mida sololoke ari warekoi. Ŋei Wawainane Gipole sariake, naso yewao masi yalewa eŋe baŋ wakoniake.
39 naatu so’oba’e hima’am kwanekwan tuw yen etei e’aruwih hin himorob. Imih orot Natun nanan ana itinin i boro nati na’atube.
40 Naso suaine yewao, ŋei etke ere baŋ euo urata ma okorauk, mane baŋ Anutu maine mayake, ŋo mane baŋ qeliŋkaki ŋadine okane yeine mesiake.
40 Orot rou’ab boro hai masaw hinama hinabob, Orot ta boro tounamatar hinabora’ah ta boro hinihamiy nama.
41 Ŋerep etke ere baŋ ŋara kipelek kipeleko ŋara mauluke okorauk, mane baŋ Anutuŋo ma ariake, ŋo mane baŋ yeine qeliŋkayake, paki eŋe baŋ ŋadino biŋek okaniake.
41 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hinabora’ah, babin ta boro hinihamiy nama.
42 “Ea wane ŋine diam togogole makei, onoka wane, ŋine mi detmami ma nasoo ŋinane Waomŋine eŋe baŋ sariake.
42 “Isan imih mata to niwa’an, anayabin men kwaso’ob mar biy boro a Regah nan.
43 Iwa ŋidanbe desikei, mat welaine eŋe kobu mama maneŋo sariakane detki paki, wisika geakeo, yemo kobu mamaŋo matine koto maine mi rabarake wakesiake.
43 Baise tur iti ao i naniyan kwanab. Orot bar matuwan bainowan hai veya nasoso’ob, boro matan nanuw nama’am nanunih hinabihir, ana bar boro men hinakwib hinabainuwimih.
44 Kine yalewa pamaike, ea wane ŋine yale waka wet wisika geu paki, diamŋine seleleine naso baŋem ma more eweke gekei, onoka wane, Ŋei Wawainane Gipole eŋe baŋ naso mane qoeki, ŋine mi detpi, eaoka eŋe sariake.
44 Imih mar etei mata to niwa’an kwanabobuna kwanama, anayabin Orot Natun boro men o veya kunotanotamaim natitamih.
45 “Pakimo maŋo urata ŋei maine so dereret korop gemaike? Ea edanbe desikei! Eŋe ŋei weku yemo ware wareineŋo urata ŋei natne eŋane ŋetneene birakaki wareone geki paki, ŋaraene nasooka ebon okanmaike.
45 “Akir wairafin bosunusunubayan naatu not wairafin ana orot ukwarin boro nayara’ah akir wairafih afa nakaifih hai bay ana veya’amaim nitih.
46 Urata ŋei ŋetne eŋe urataine ea mayakatne ware gemaikeo, yemo ware wareineŋo zinge matko sariki paki kakimo, eŋe zok wetpesek det okanmaike!
46 Naatu ana orot ukwarin namatabir nanan bowabow gewasin nabowabow na’itin boro niyasisir.
47 Na welekakatne ŋidane detpi, ware wareineŋo urata ŋei yewa baŋ ŋetne birakaki, eŋine aboŋ kine kineine korop ea wane ware ware okane geake.
47 A tur ao’owen nati akir wairafin boro nayara’ah sawar etei nakaifen.
48 Ŋo mane eŋe urata ŋei qotkoine geakeo, yemo eŋe oŋomka iwa yale rayake, ‘Naŋane ware warene eŋe ikopka mi zinge sariake, eŋe baŋ naso kiroine gemage zinge sariake.’
48 Baise akir wairafin nitafasar nao, ‘Au orot ukwarin men saise matabir enanamih.’
49 Eso eŋe yale raki paki, urata ŋei kima koune baŋ kieke engu kito okaniake, so ŋara neake, so doku togole nene ŋei eŋerop doku neake,
49 Naatu natatabir akir wairafih afa narauw ni’a’afiyih bay naa, harew tomayah bairi hinaa hinatom hinabikoko’aw wanawanan
50 eŋe yale okane more, eŋane nem niget okane nasoine mi dere gegeki, urata ŋei ea wane ware wareine eŋe naso natno baŋ mi detki zinge sariake,
50 veya naatu sumar so’oba’e nama’am kwanekwan ana orot ukwarin namatabir nan natit.
51 sariki paki, ware wareŋo urata ŋei ea baŋ matalika more tiŋ tuŋ kitatkaki, sisi sisi okangi ma biraki ket isi ŋei qotkoine eŋerop sora gerepko geake. Ŋei yewa eŋe aŋaene etkeka yewao eŋe baŋ wikile suaine manerop dere, ŋet warik warik ki gekei.”
51 Naatu orot ukwarin nati ana akir wairafin boro nab narab ufun narauwatait, sabuw afa wanawanah rerekabih bairi baimakiy kakafin hinab hinama hinarerey wah takitak niwa’an.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.