Mateus 23

Waom Yesu Wane Sigi Maep Don (ONS) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pakiso, Yesuŋo ŋei ŋerep magu so dokoine edane rake,
1 Imaibo Jesu sabuw rou’ay gagamin naatu i ana bai’ufununayah isah eo,
2 “Ra rokop don kito ebo ebon so Parisi eŋe Mose wane met metko mere, ra rokop don so numa wane kine mainge okanmami.
2 “Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee i Moses ana ofafar etei hisora’ub.
3 Eso, ea wane eŋe yeye kine kine mane makei wane ŋidanbi ŋine aŋaene teweke makei, ŋo enŋene gege mageene, eamo misuk mogaton okangei, onoka wane eŋe don ra okanmami, ea edom mi magare okanmami.
3 Imih abistan tibi’obaiyi i kwanabosiyasiyar, baise men kwani’u’urih. Anayabin abisa teo i men na’atube tisisinafumih.
4 Eŋe Anutu wane ra rokop don ea eŋane don takotke ratogoleu paki, so aboŋ umatne ea, nagonge mawa ŋei ŋerep eŋane romonene kutno more makatakeu met okanmaike, ŋo edom yemo mane mi ewekeu paki meteene bira more umat ea qesiŋone more tewekokanmami.
4 Ofafar fokarih maiyow sabuw tuwabuh hiyara’ah hi’abar tibi’akir, naatu i men kafa’imo boro umah hina’ofere hinibaisih bit nakereremih.
5 Yeye kine kine korop ma okanmami yemo, ŋei ŋerep edo deŋoka onikei wane okan okanmami, kau, eŋe Anutu Wane papiao don kebaŋine kebaŋine pamaike, ea laseine suaine eao qewatke ware mawa, meeno so kabirimeno ŋamot yale mau, wa met okanmaike, paki, kaulukkei, takotene kiroine ea wane mezeno kibi kine kine kiroine mau paki mage okanmami, ŋei ŋerep edo kau paki, eweene kitokei waneka.
5 “Sawar etei bebeyanamaim tisisinaf sabuw itihimih. God ana Tur ai kanabihimaim hikirum, ukwarih, umah, hai faifuwamaim hikubabaren sabuw itihimih.
6 So eŋe met met maine eaoka, epa kebu ma nene naso eao, so Yuda lewa lewaŋ urumgo mesikei wane, zok simileon okanmaike.
6 Hiyuw hai mar tekokok efan gewasih hinabow hinamare hinama, naatu Kou’ay Bar wanawanan tekokok efan gewasih imaim hinama.
7 Eŋe nalu qole nagu okanmami, ea wane sobeŋino eweene kitou paki kaiwe maine edanikeiwane, so ŋei ŋerep edo ‘Kito ŋebo ŋebon’ , yale edorakei wane, simileene zok pa ebonmaike.
7 Hai kok gagamin i ahar efanamaim sabuw hinakakafiyih, hai merar hinay hinabora’ara’ahih bai’obaiyenayah gewasih hinarouw.
8 Naŋane dokone ŋine yemo, ‘Kito ŋebo ŋebon,’ ŋidorakei wane misuk wetkeki so rakei, onoka wane, ŋine kima kimaŋoka korop kima okannagu gemami, so kito ŋibo ŋibon ŋine wekuku gemaike, yemo nae, ea wane yale okangei.
8 “Baise kwa men bai’obaiyenayah hinarauw hina’omih. Anayabin kwa etei i ain uf, naatu a Bai’obaiyenayan i ta’imon.
9 So ŋine, nae dokone, iwa kepeo ŋei mane ‘Magak’ misuk orakei, onoka wane ŋine Magaŋine weku mo qeliwo gemaike.
9 Men yait ta iti tafaramamaim Tamat kwana’omih, anayabin kwa Tamat i ta’imonamo maramaim ema’am.
10 Me ‘Ŋetne mama’ ŋidorakei wane misuk rakei, onoka wane ŋinane wekuku ŋetne mamaŋine gemaike, yemo Mesia, Anutuŋo birakaki ketke.
10 Naatu men yait ta kwa isa bai’obaiyenayah narouw nao, anayabin kwa A Bai’obaiyenayan i ta’imon Keriso akisin.
11 Ŋinane keuo ŋine suaine mane geake, eŋe ŋinane qelit mama geake.
11 Orot gagamin kwa wanawananamaim i orot yait taintuwan isah ebi’akir.
12 Mane eŋe oŋomka suaine ma wanaguki, eŋe baŋ Anutuŋo maket birakayake, so mane eŋe oŋomka maket bira naguki, eŋe baŋ Anutuŋo mawa suaine birakayake.
12 Orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nayare, naatu orot yait taiyuwin eyayare God boro nabora’ah orot gagamin namatar.
13 “Yai, ra rokop don kito ebo ebon, so Parisi, ŋine kaulukkei! Ŋine isi ŋei nau! Ŋine qeli gege togon wake waket wane madetine ŋei ŋerep eŋane kaiteno kito wonge okanmami, ŋo siluŋ ŋine ŋidom baŋ mi wakesikei, so ŋine ŋei ŋerep natne eŋe wakesikeiwane okanbi, ŋine rawet onbi mi waket okanmami!
13 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanah rerekabih! Sabuw mar ana aiwobomaim run isan hai etawan kwahir, naatu kwa run isan kwakwahir, sabuw afa runamih tisisinaftobon baise kwa men kwabibasit boro hinarun.
14 Yai, ra rokop don kito ebo ebon so Parisi ŋine kaulukkei! Ŋine isi ŋei nau! Ŋine kosi mala eŋane kat matene isi one more kobu omakon okanmami, paki meŋe meŋen kiroroine meŋenkau paki, sotŋine ea kawetke okanmami, onoka wane ŋine yale okan okanmami, ea wane turuŋine yemo baŋ wikile qotkokoine maratkaikei!
14 Yababan boro kanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawan rerekabih! Kwafur baibin kwai’a’afiyih hai sawar kwabowabow, naatu iti baifa’i isan kwai’o’orot yoyoban manimanih kwayoyoyoban
15 “Yai, ra rokop don kito ebo ebon so Parisi ŋine kaulukkei! Ŋine isi ŋei nau! Ŋine sekiwoka kiwet kitare ariu paki, lobo kepe lolike ari more ŋeimde weku mau wetne maingemaike. Wetne maingekiwo ŋine mau ŋinŋino takotkeki paki, eŋe manerop ŋinŋinerop sora gerep wane biŋek okangei!
15 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Tafaram, tafaram un boy kwabai sabuw dogoroh baikitabirin a kou’ayomaim run isan kwa’u’uwih, naatu orot ta’imon kwabai a kou’ayomaim erur i ana kakafin tafan kwaya’abar kwai’afiy kakafin natun matar kwa bairi kwanan kwani’akiramih.
16 “Yai, numa alakan deŋine pilik pilikine, ŋine kaulukkei! Ŋine iwa yale edan okanmami, ‘Ŋei mane eŋe Bakom Urumgo mode more ra togoleakeo, yemo wele midaine, ŋo eŋe Bakom Urum koto wesi aboŋŋo mamaine metmaike, ea modeki paki, ra togoleakeo, eaŋo yemo maine wele.’
16 “Yababan boro kwanab! Mata fimih! A bai’obaiyenamaim sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait Tafaror Bar isan na’obaifaro, nati ana’obaifaro yabin en, baise orot yait Tafaror Bar wanawanan gold isan na’obaifaro, nati anao matanen i nakakafiy.’
17 Ŋine de pilik, so qelaŋ qeliŋine nau! Diawaŋo manerop Anutu wane deo wele okanmaike? Wesi aboŋ Bakom Urumgo metmaike ea wele me? Anutu wane Bakom Urum suaine, eaŋo wele? Ŋine mo detmami, Anutu wane Bakom Urum kotino wesi aboŋ metmaike, yewa yemo Anutu wane yaup kine kine yauwine okanmaike!
17 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, gold o Tafaror Bar? Baise Tafaror Bar i gagamin anayabin i wanawananamaim gold i kakafiyih himatar ti’inu’in.
18 So ŋine yaleka iwa yale weneŋ ra edan okanmami, ‘Ŋei mane eŋe aratao modeki paki ra togoleakeo, yemo wele midaine okaniake, ŋo mane eŋe arata kutno soe soep pamaike, eao modeki paki ratogoleakeo, yemo eŋe ramaike, yale okaniake.’
18 Iban maiye sabuw kwai’obaiyih kwao, ‘Orot yait sibor ana gem kakafiyin isan nao’obaifaro, nati anao baifaro i yabin en, baise gem kakafiyin afe’enamaim siwar isan na’obaifaro nati ana’obaifaro i nakakafiy.’
19 Ŋine deŋine pilik pilikine! Diawaŋo Anutu wane kaitko me deino wele okanmaike? Soe soep eaŋo wele me? Me arataŋo wele? Ŋine mo detmami, nene kine kine me soe soep aratao metmaike, yewaŋoka maki soe soep ea Anutu wane biŋek okanmaike.
19 Mata hifim kwabobosa! Sawar menatan i gagamin, siwar o sibor ana gem kakafiyin tafanamaim siwar tena kakafiyin kakafiyin temamatar i gagamin?
20 Eso, ea wane ŋei mane eŋe aratao mode more ra togoleake, eŋe donine ma togole more arata weneŋ ra togolekaki paki, kutno soe soep bakom pamaike ea, weneŋ korop ra togolewaremaike.
20 Isan imih orot yait sibor ana gem kakafiyin isan eobaifaro, sawar etei nati gem tafaramamaim ti’inu’in auman isah eobaifaro.
21 So ŋei mane eŋe Anutu wane Bakom Urumgo modeki paki ra togoleake, eŋe donine ea Anutu wane Bakom Urumgo ra togoleki paki, so eŋe Bakom Urumgo welaine gemaike, Anutu weneŋ ra togoleake.
21 Na’atube orot yait Tafaror Bar isan eobaifaro, i God nati wanawananamaim ema’am auman isan eobaifaro.
22 So ŋei mane eŋe qeliwo modeki paki ratogoleake, yemo eŋe Anutu wane metmet, so metmet ea wane kutno metmaike, eŋane weneŋ ra togoleake.
22 Naatu orot yait mar isan eobaifaro i God ana urama’ama efan isan eobaifaro, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
23 “Yai, ra rokop don kito ebo ebon so Parisi ŋine kaulukkei! Ŋine isi ŋei nau, aŋaŋine etke! Ŋine euo ŋine si zaguk yauwine, arerewa, so izaŋ saiyok kine kine eu wane aboŋ eamo ŋine mapokeu paki, 10 magu mane Anutu wane biŋek met okanmami, ŋo ŋine Anutu wane ra rokop don nat paromine kakapa suaine mane, ea mo yeine qeliŋ waremami, yewa mo numa wele, ra makoboe one, mauluk qeuluk, so mali malip eamo qeligeu, yeine ket okanmaike. Ŋine iwa koropka siluŋ togole zonom gorop ra rokop don suaine pamaike, ea maine mogat warekei, so ra rokop don natne pamaike, ea eŋe yale waka misuk qeliŋgei.
23 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee, wanawanan rerekabih! Kwa i fiyow yamurih gewasih, bay hai momon, bay matah haibaib gewasih i roumukur kwayai God kwabitin, baise ofafar gagamih ma gewas isan, kabeber, bosunusunub isan eo i kwakwahiren. Ofafar iti i gagamih, gewasin i kwatabosiyasiyar ofafar afa auman.
24 Numa alakan deŋine pilik pilikine! Ŋine zeŋet so sip kine kine nigatnemde, eamo surok ŋino ŋine ma birau yeine ari okanmaike, ŋo ŋine kamel osom suaine, surokŋine koto, eamo mi ka more, ŋine yewarop siluŋ weneŋ qotkeu, kotoŋino ket okanmaike!
24 Bonawiyenayah mata fim! Ofafar rimiyafof totomar i kwarurububuna, baise camel koun butun i kwatotonan.
25 “Yai, ra rokop don kito ebo ebon so Parisi ŋine kaulukkei! Ŋine isi ŋei nau! Ŋine laseŋine so pletŋine solaineka sauk okanmami, ŋo kotine yemo kobu mama wane tanik manik so sola ŋinane simile mogare gege, eaŋo qewatkeu watke pa waremaike.
25 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee wanawanan rerekabih! A kerowas naatu a tew ufuhine i kwasasouwen, baise wanawanah i kato rabirabih, bain, bai’o’orot, kabat, gamin baiyow awan karatan inu’in.
26 Parisi, ŋine deŋine pilik pilikine! Lase kotino onokakaŋo metmaike, ea alakane saukeu qoeki, ŋado solaine ea baŋ yaleka libe qeake!
26 Mata hifim kwabobosa Pharisee! Gewasin a tew naatu a kerowas wanawanahine wan kwanasouwen, saise ufuhine auman boro hinigewasih.
27 “Yai, ra rokop don kito ebo ebon so Parisi ŋine kaulukkei! Ŋine aŋa ŋine etke isi ŋei nau! Ŋine deŋesere solaino yemo touk so si zikotne kito mauluk okan mageu dun dun paki kamami yale, ŋo kotino yemo ŋei seu seunane setne so kine kine gotototneŋo watke pamaike.
27 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu Pharisee. wanawan rerekabih! Kwa a’itinin i rah ufunane tewowab gewas ebatabat na’atube, baise wanawanan i orot babin hai rarik awan karatan masin kakafin.
28 Rokop weku yewaka ŋine solaŋineŋo yemo ŋei ŋerep eŋane kaitko wakonbi maine ŋunmami, ŋo kotoŋino yemo isi so ra rokop don qepapka qepapka borikineŋo ea ŋo watke pamaike.
28 Imih kwa ayumat i nati na’atube, ufunane sabuw matahimaim a’itinin i gewasin, baise wanawananamaim a kakafin naatu a tafasar i ra’at.
29 “Yai, ra rokop don Kito ebo ebon so Parisi ŋine kaulukkei! Ŋine aŋaŋine etke, isi ŋei nau! Ŋine propet eŋane deŋesere matene maulukei paki, maine mamami, so ŋine ŋei dereret korop eŋane deŋesere ea maine mau kibi maepinerop okanmaike.
29 “Yababan boro kwanab, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu Pharisee, wanawan rerekabih! dinab oro’orot hai yawas gewasih naatu sabuw hai yawas mutufurih himomorob hai rah i kwabobuna’en kwama kwabi’aburen.
30 Paki iwa yale ra okanmami, ‘Ŋene aso ŋabokopze gekoi, naso yewao mokaka gekone ra, yemo ŋene eŋe okangoi, yale mi okanŋem rap, paki propet mane me enguŋem rap.’
30 Naatu kwao, aki ai a’agir hima’am hai veya’amaim bairi ata ma’am aki boro men dinab oro’orot ata rauw hitamorobomih.
31 Eso ŋine welekatne ra wakone ramami, ŋeiwa mo sogino propet enguwi seukkoi, eŋane ŋosa wili wiliene, eamo ŋine iwa!
31 Imih nati turamaim kwa taiyuw kwao’orereb kwa uwatanah i dinab oro’orot hi’asbunubunuw himorob.
32 Ea wane ŋine aso ŋabokopŋine sot takotki takot kutno kutno kieke okane sari gekoi, yale waka okane arimageu qoeake!
32 Imih abisa uwatanah hibubusuruf hisisinaf i kwaisawar nuhi efot.
33 Ŋine koma suabit nau, so koma ea wane gipolekoune! Ŋine sotŋinane turuŋine sora gerepko kesikei wane, naso bomileki diawao ari siukwarekei? Ea mo numa mane mida!
33 “Kok hai yumat! naatu kok natunatun! God ana baimakiy boro kwanahaiw?
34 Eso ea wane na rawe detpi, na baŋ ŋinano propet so ŋei dereret korop, so kito ŋibo ŋibon taleonbe sarikei, ŋine eŋanoŋine natne baŋ enguwi seukkei, natne kibeŋ qabego engukei, so natne lewa lewaŋ urum ŋino kumanamŋo enguwi paki esop onbi, mat suaine maneo ŋine mat maneo yale ari okanikei.
34 Isan imih a tur ao’owen, dinab oro’orot, bai’obaiyenayah naatu orot not wairafih boro aniyafarih hinan. Baise boro kwanabow kwanarauw hinamorob, afa boro kwana’onafih, naatu boro kwanarouw hinamorob, afa boro Kou’ay bar wanawanan kwanawabirih, naatu bar merar ta ta’amaim kwaninunih kwanaremor.
35 Ŋei sotene midaine engukoi, eŋane turuŋene yemo baŋ ŋinane kutino wa payake. Abel sotine midaine eŋano ŋine kieke kawali qe sari mage Zekaraia, eŋe Barakia wane gipole, Bakom Urum so arata keuetno qekoi.
35 Sinaf ana an nati isan, sabuw gewasih himorob hai rara susuwa anabit etei boro kwa tafa nayen baimakiy kwanab. Abel orot gewasin momorob ana veya’ika re na Berakiah natun Zechariah, iti Tafaror Bar naatu sibor kakafiyin hai founamaim kwarab momorob i ana veya’amaim tit.
36 Na ŋidanbe detpi, so ea wane turuŋine kakarauk, yemo baŋ ŋei ea gekoi, ŋinano wakon wareake!
36 Imih tur anababatun a tur ao’owen, Sabuw himorob hai rara re’er hai bit etei kwa iti boun yawasih kwama’am boro kwanab.
37 “Yerusalem welaine, Yerusalem welaine! Ge propet enguwi seukeu, Anutu wane qelit ŋei wesiŋo kito pelek onmaine, Anutuŋo geŋano taleongi sariu! Naso baŋem naso baŋem tiakŋo medewekoune woworap one more qingimineŋo maputulake korauton okanmaike, yale noŋo geŋane ŋei ŋerep magukopŋone meteneŋo koraut ongalane okangole, ŋo ŋine siluŋ mi qeliŋgeu, koraut ongole!
37 “O Jerusalem, Jerusalem! dinab oro’orot etei i’asbunuw himorob, naatu kob abarayah hiyunih hinan etei kabayamaim irauw himorob. Mar etei a kok kwanekwan umau’umaim natunat atabuwih hitan ta’imon hitamatar. Kokorere natunatun ita’imonih ebaba’afuwih na’atube, baise o men kafa’imo baibasit itu.
38 So detlukkei, ea wane mat urum ŋine yemo baŋ komu komune qeliŋkawe bori more, waru qetusiake.
38 Isan imih a bar a merar boro hinakwahir naowarar.
39 Na welekatne iwa yale rawe detpi, ŋine koso na manerop baŋ mi nane more, ge ari mage baŋ naŋane kine kauluke more raikei, ‘Ŋei yewa eŋe Waom wane eŋetko sariake, Anutuŋo eŋe maulukka more mosopkakep,’ yale rau paki, naso yewao nanikei, so kine kine menageake.”
39 A tur ao’owen ayu boro men kwana’itu maiye’emih. Ana maramaim kwanao, ‘Yait Regah wabinamaim enan boro baigegewasin nab.’”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.